" Svaki čovjek po prirodi teži znanju ", Aristotelova je misao.

Izgradio je vlastiti emanacipistički sustav ontologije platonovskog tipa, u kojem bit svijeta tvori za razliku od Aristotelova kretanja svijetlost shvaćena kao kozmičko-metafizički proces rasvjetljavanja.

Knjiga Aristotelova etika otvara mnoga pitanja o ljudskom habitusu, njegovoj izgradbi i odredbi.

Unatoč različitosti mnogih značajki Aristotelova doba od suvremene kulture, njegove pretpostavke o naravi, cilju i metodama etike primjenjive su i u našem vremenu.

Štoviše, budući da se svojim analizama usredotočuje na karaktere, djelovanja i čuvstva, Aristotelova etika može biti aktualna u svakom povijesnom razdoblju, jer je potrebno ustrajavati u aporiji: što zapravo trebamo činiti?

No kada se pitamo tko je prvi filozof i kada odgovorimo Tales, onda taj odgovor opravdavamo autoritetom Aristotelova napisa.

imam muza i usprkos tome razmiljam, sram me bilo (razmislja i on). zadnja " velika " svadja nam datira iz vremena kad smo se poklali oko toga cija interpretacija (nekog problema) je bolja: Aristotelova ili Platonova: B

Prevoditelj je sa starogrčkoga, poglavito Aristotelova djela, dijelova Biblije, Eshila, Euripida, latinskih pisaca Ovidija i Augustina, djela hrvatskoga filozofa Franje Petrisa s latinskoga, te Decartesa i H.

Imamo intendanta koji misli da je Aristotelova " Poetika " drama koja bi se mogla izvesti na kazališnim daskama.

Primjerice: Hamurabijev zakonik koji je ukazivao i obvezivao na liječničku odgovornost, Egipatski papirusi, Hipokratova prisega i njegova individualna etika, Platon i njegova etatistička etika te Aristotelova etika kao etika dobrog ukusa odnosno zajedništva moralnog i lijepog do novije Ženevske konvencije koja je modernizirana verzija Hipokratove prisege.

Stoga bi se na spomenuti rad Nataše Mataušić mogla bez pretjerivanja primijeniti glasovita Aristotelova uzrečica: »Amicus Plato, sed magis amica veritas« (»Drag mi je Platon, ali mi je draža istina«)

Ali mogu nabrojati neke koje smatram veoma važnim i koje su jako utjecale na mene: Platonova Država, Aristotelova Metafizika, Spinozina Etika, Kantove tri kritike, Hegelova Fenomenologija duha, Predavanja o estetici, Heideggerov Bitak i vrijeme, a od suvremenih Mc Dowellov Mind and World.

U kojem dijalogu govori o tome? 53. U kojem dijalogu opisuje svoj filozofski razvoj? 54. Koji dijalozi izražavaju interes za eleatizam? 55. U kojem dijalogu hipoteza počinje ovako: ' ako jedno postoji... '? 56. Koje se ideje mogu predicirati samo disjunktivno? 57. U kojem se dijalogu prvi put pojavljuje izraz za prostor uopće? 58. Koju osnovnu antitezu Platon preuzima od pitagoreizma (uključene u četiri klase u Filebu)? 59. Pojasnite argument ' trećega čovjeka ' (= mali esej nastavite na poleđini lista ako treba) 60. Gdje Aristotel tematizira nepokretnoga pokretača? 61. Zašto ' duša ' nije dobar prijevod za ' psuche '? 62. Što je duša? 63. Što spoznaje um? 64. U kojem djelu nalazimo Aristotelovu filozofiju matematike? 65. Koju je eksperimentalnu metodu koristio u zoologiji? 66. Aristotelova fizika nije matematička, nego je __________________? 67. Tri područja teoretske filozofije? 68. U kojim knjigama Metafizike nalazimo rasprave o Platonovim nastavljačima? 69. Svrha spoznaje je ________________, a svrha djelovanja je _________________? 70. Koje dvije odlike predmeta istraživanja prirode navodi Aristotel? 71. Zašto je teologija prvotna u odnosu na prirodne znanosti? 72. Tko je utjecao na Aristotelova astronomska shvaćanja? 73. Drugi naziv za opću metafiziku je ______________________. 74. Što je episteme tou ontos he on? 75. Kakav je status logike u aristotelovskoj tradiciji? 76. Što znači aporia i gdje se Aristotel time puno bavi? 77. Čime se bavi Druga analitika? 78. Što je tema Prve analitike? 79. Kako glasi načelo bivalencije? 80. Navedite barem jedan Aristotelov dijalog? 81. Tri perioda Aristotelove djelatnosti? 82. U kojem periodu je Aristotel najviše imao političkih problema? 83. Aristotelova podjela znanja? 84. Navedite po dva naslova iz svakoga područja? 85. Za što stoje Aristotelovi simboli u logici (velika grčka slova)? 86. Navedite četiri tipa jednostavnoga stavka (suda) 87. Tri oblika logičke modalnosti? 88. Dva oblika metafizičke modalnosti? 89. Aristotelova se silogistika temelji na odnosu ___________________? 90. Koji su silogizmi savršeni? 91. Što se radi ako je silogizam istinit, ali nije savršen? 92. Koji ključni izraz koristi Arstotel za objašnjenje umjetnosti? 93. Funkcija tragedije? 94. Navedite četiri vrste promjene 95. Svaka mijena uključuje tri stvari? 96. Kako Aristotel shvaća materiju i formu? 97. U kojemu su smislu prostor i vrijeme beskonačni? 98. Navedite četiri tipa uzroka? 99. Znanje je uvijek znanje o ____________? 100. Navedite barem tri odlike aksioma 101. Što je to Aristotelov esencijalizam? 102. Znanje koje ne vijedi općenito i nužno, vrijedi samo ______________? 103. Koji pojam u sudu izražava uzrok? 104. Što su to prve (prvotne) supstancije (bivstva)? 105. ' Priroda ne čini ništa uzalud '.

Prema predaji, Kolumbo, koji se pripremao za oceansku pustolovinu, sastavlja spis u kojem je na najvažnijem mjestu Aristotelova meteorologija.

Iako je Aristotelova prirodna filozofija bila važna za istraživanje prirode, neoplatonističko isticanje matematike kao prve znanosti vodilo je na promatranje kvantitativnih odnosa u prirodi, a to je postupno dovelo i do matematičke interpretacije prirodnih znanosti, osobito fizike i astronomije.

Vjerojatno zbog toga se i relativno rano 340. godine prije Krista i pojavljuje Aristotelova knjiga METEOROLOGICA koja je opisivala pojave koje su se događale izna tla.

Origen? e preuzeti od Filona, Aristotelova nasljednika usporedbu života sa stalnom unutarnjom svetkovinom u duhu.

Uglavnom su to djela crkvenih otaca (Jeronim, Aurelije Augustin, Euzebije Cezarejski, Cecilije Ciprijan), zatim benediktinskih, dominikanskih i franjevačkih prvaka onodobne teološke i filozofske misli (Bernard iz Clairvauxa, Albert Veliki, Toma Akvinski, Antonin, John Duns Scott, Angelo da Chivasso, Michele Carcano, Bartolomeo Caimi, Johannes Herolt), potom kanonskoga prava (Bonifacije VIII. i Grgur IX.), biblijski komentari sv. Jeronima i francuskoga franjevca Nicolasa de Lyrea te Tome Akvinskoga, kao i Aristotelova djela s tumačenjima arapskih filozofa Ibn Sinne i Ibn Ružda, poznatijih po latiniziranim oblicima imenaAvicenna i Averroes, te drugih europskih humanista (Marsilio Ficino, Lorenzo Valla), djela grčkih i rimskih klasika (Diogen Laertije, Lukan, Ovidije, Silije Italik, Vergilije).

Njegov učenik Giovanni Pico della MIrandola (1463. 1494.) udaljuje se od učenja svoga učitelja te u svojem najpoznatijem djelu O čovjekovu dostojanstvu pomiruje Platonova i Aristotelova učenja, veličajući čovjeka kao središte svemira, kao slobodnog tvorca i graditelja samoga sebe. [ 31 ]

Važno je da sam spasio lijepu Amneris, moj bože, atraktivnu Egipćanku od ebanovine, bivšu Miss Aleksandrije i brisačicu prašine s Aristotelova opusa.

Otkako je Leonardo da Vinci oko 1500. godine, na temelju Aristotelova opisa iz približno godine 350. prije Krista projektirao prijenosnu kutiju nazvanu camera obscura (tamna komora), nisu posustajali napori da se stvarnost prenese na sliku i da ta stvarnost na slici ostane i kad...

[ 1 ] Aristotelova definicija čovjeka kao životinje koja se smije i u dvadesetom je stoljeću navodila na razmišljanje.

Da, ja znam da i dalje funkcionira Aristotelova logika, da ona i dalje ima svoje mjesto, svrhu i upotrebu, ali sad vidim koliko su a, be i ce više od toga da budu samo a, be i ce... i koliko je vulgarno to kartezijansko raščlanjivanje kojim smo dresirani.

Autorima ustava očito je bila bliže Aristotelova koncepcija.

tabula rasa čit. tabula raza (lat. tabula rasa ploča čiji je vosak poravnan, na kojoj, dakle, ništa nije napisano, jer se prije pisalo stilom po takvim pločicama) istrugana, glatko izbrisana, neispisana ploča; otuda: glatka, prazna bakrena ili kamena ploča, neispisan list; ovaj izraz najčešće se upotrebljava da se označi kako ljudska duša nema nikakvih urođenih ideja, predodžbi (podrijetlo mu je u jednom mjestu Aristotelova djela " O duši, IH, 4)

Ako vrijeme nije mjera kretanja naspram prije i poslije, kao što kaže poznata Aristotelova definicija, pokušava li onda Petrić u opreci s tim utemeljiti jednu moguću fiziku bez vremena?

Aristotelova kozmologija odgovarala je ondašnjem stupnju razvitka znanosti i zahvaljujući okolnostima koje su vladale Srednjim vijekom ona se uspjela održati punih osamnaest stoljeća, a njezin utemeljitelj ostat će upisan u povijesti znanosti, kao jedan od najvećih znanstvenih autoriteta.

Snježana Paušek-Baždar iz Zavoda za povijest znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti razmotrila je neka Platonova i Aristotelova djela i učenja iz aspekta alkemijske teorije.

U postmoderni, nasuprot tome, dolazi do preobrtanja pa Aristotelova koncepcija čovjeka kao zoon politikon prestaje važiti.

Može li mi netko malo bolje objasniti Aristotelova 3 uzroka (pojma i oblik, steresis (lišenost) i tvar (materija)), te može li se to usporediti sa Platonovom teorijom.