612. godine p. n. e. babilonci su razorili glavni grad Asiraca, veličanstveni Ninivu koji je bio jedan od najvažnijih gradova Asirije. 955. godine utemeljitelj i vladar Svetog Rimskog Carstva, Oton I.

Poslao lavove da pobiju osvajače 185.000 - - Asiraca (2 Kraljeva 19, 35) 80.000 - - - - Puno zlih Izraelićana 1 - Joram; udari ga Jahve " tako da će ti crijeva izaći od bolesti koja će trajati dane i dane " - te je umro u strašnim mukama 2 Vjernike Ananiju i Safiru ubio na licu mjesta, jer su nešto novca od milodara zadržali za sebe i nisu sve predali Apostolima (Djela 5,1) 1 Tetrarha Heroda kojega " udari anđeo Gospodnji te on rascrvotočen izdahnu " (Djela 12,23)?

Njemu je moralo biti poznato da Nabukodonozor nije kralj Asiraca, niti je vladao »u velikom gradu Ninivi« (Jdt 1, 1), već je bio babilonski kralj.

Pelin se još od vremena starih Asiraca i Egipćana uzgaja i rabi kao sredstvo za pospješivanje apetita i probave, tjeranje nametnika, liječenje probavnih smetnji i bolova.

Zašto od pamtivijeka, od samih početaka ljudske civilizacije, od prapovijesnih lovaca, preko Asiraca i Sumerana, Babilonaca, Homerovih Grka i srednjovjekovnih kraljeva i vlastelina, sve do modernih diktatora - uvijek neki moćnici love nekoga ili nešto, uvijek su u lovu na krzno, uvijek traže krzno da bi se njime ogrnuli?

Izdavanjem tzv. Nansen putovnice spasio stotine tisuća izbjeglica: Rusa, Turaka, Armenaca, Asiraca....

Sam naziv države potječe od grčke riječi Syria koja je zapravo oblik naziva za Asiriju, zemlju Asiraca, koji su i danas jedna od brojnih sirijskih nacionalnih manjina u zemlji od oko 23 milijuna stanovnika.

Ipak, tragovi civilizacije na sirijskom području stariji su i od Grka i Asiraca.

Tu su maroniti koji su najbrojniji, dakle ima ih više od 55 %, zatim slijedi zajednica pravoslavaca, rimokatolika i drugih kršćanskih zajednica koji imaju svoje crkve poput armenaca, do asiraca i kopta koji imaju vrlo male zajednice u Libanonu.«

Svemogući je poslao Svog anđela, koji je ubio 185 000 Asiraca u jednoj jedinoj noći.

Protiv toga judejskoga kralja urotila su se dva susjedna vladara, zbog toga što im se nije htio priključiti u borbi protiv Asiraca, pa su ga htjeli svrgnuti s prijestolja.

Potresne su bile riječi koje su uslijedile: »Sud koji je predvidio Izaija ostvario se u velikim ratovima i progonstvima, po rukama Asiraca i Babilonaca.

Nakon sloma Sjevernoga izraelskog kraljevstva od Asiraca 721. prije Krista izbjeglice su jedan spis, kao zbirku civilnih i religijskih uputa, propisa i naredaba, ponijeli sa sobom u Jeruzalem i pohranili u hramu.

Neko vrijeme nakon toga, na vlast dolazi Kurigalzu koji vodio pobjedničke pohode protiv Asiraca i Elamaca, a čini se i primorskih vladara.

Ljudi su oduvijek snove smatrali pomalo mističnima; praćenjem i tumačenjem snova bavili su se mnogi stari narodi, poput Viktorijanaca, Babilonaca i Asiraca, starih Grka.

Rana carstva Asiraca i Hetita kao i Hurita u državi Mitani stvarana su korištenjem konja u ratovanju.

Nagradu za najinovativniji rad dobio je Vedran Rosandić za prostornu instalaciju »Konekcija« 3 D mozaik načinjen od žice i upletenih komadića stakla, a nagradu za najbolji studentski rad Maroje Batić koji je u radu »Pompeji« klasičnom tehnikom mozaika iskazao zavidno poznavanje povijesti umjetnosti kroz priču u koju je integrirao znanja o umjetnosti starih Asiraca, Egipćana i Grka.

Teški posao pastira zahtijevao je hrabrost, budnost i postojano čekanje, što je za Istok karakteristična slika pastira koja se prenosi u tekstovima na kraljeve po dvorskom stilu Sumerana, Babilonaca, Asiraca i Egipćana.

Tako, na primjer, kod Egipćana i Asiraca nalaze se ove biljke: ricinus, vrba, lokvanj, perunika, vinova loza i dr. To važi osobito za krajeve s mnogo šuma, s bogatom, bujnom raznovrsnom florom, kao što su tropski vlažni predjeli.

U Homerovim epovima konji prije svega vuku bojna kola, kao što je bilo uobičajeno u egipatskom Novom carstvu i kod Asiraca i Hetita.

Irena Sušac i Ruta Knežević (preminula), s izrazitim smislom za dojmljivu kombinaciju kostima i harmonizaciju boja, crno-bijelim haljinama pronašle su zanimljiv put u Marulićev renesansni grad, šokantno-crvenom bojom i maskama dočarale tabor Asiraca, ali uzlet mašte s ostalim kostimima življeg kolorita više se sukobljavaju sa zadanostima scene.

Kr., kada je bio centar trgovine između Hetita i Asiraca, potom u rimskom dobu i najzad za Seldžuka u 12 - 13. stoljeću, kada je bio druga prijestolnica.

Osobito se razvilo u kultovima starih Sumerana, Babilonaca, Asiraca, Egipćana, ali i Kananaca.

Najfascinantniji portret ovakvog stila je stablo u cvatu koje obično izrasta iz vaze, kao simbol zemlje Asiraca i perzijske mitologije.

Taj je sukob imao i svojih dobrih strana, jer su Kušiti vjerojatno baš od Asiraca doznali tajnu taljenja željeza.

Prvi genocid u dvadesetom stoljeću - to je ne samo uništavanje milijuna starosjedilaca u Maloj Aziji i zapadnoj Armeniji, odnosno Armenaca, Grka, Asiraca, nego i uništavanje jedinstvene milenijske kulturne formacije; ne samo nacionalne, već međunarodne.

Što god to bilo, on je jedne večeri otputovao daaaleko u prošlost, našao se u rukama razjarenih Asiraca, pomislio kako će ih naprosto oduševiti novostima koje donosi iz budućnosti, možda izmisliti televizor, lokomotivu ili motor iz perilice na kojem će se danonoćno okretati janjetina.

1 Godine osamnaeste, prvoga mjeseca, dana dvadeset i drugoga, u kraljevskoj pala? i Nabukodonozora, kralja asirskoga, smisliše tajnu osnovu o izvršenju osvete nad svakom pokrajinom, kako on ve? bijaše kazao. 2 Sazva sve svoje pomo? nike i sve svoje dostojanstvenike i saop? i im svoju tajnu osnovu i svojim usnama odlu? i potpuno uništenje onih pokrajina. 3 I bi odlu? eno da se unište posvema svi oni koji se ne bijahu pokorili naredbi njegovih usta. 4 Zatim, kako završi vije? anje, Nabukodonozor, kralj Asiraca, dozva k sebi Holoferna, vrhovnog zapovjednika sve vojske, drugoga po redu iza sebe, i kaza mu: 5 " Ovako govori veliki kralj, gospodar sve zemlje: oti? i? eš od mene i povest? eš sa sobom ljude svjesne svoje snage, otprilike stotinu i dvadeset tisu? a pješaka i mnoštvo od dvanaest tisu? a konja i konjanika. 6 Po? i? eš protiv sve zemlje na zapadu, jer se ne odazva nalogu mojih usta. 7 Naredit? eš im da pripreme zemlju i vodu, jer? u u svome bijesu nasrnuti na njih.

Kasnije su preuzeli elamitski grad Anšan ili Anzan i dok je trajao rat između Elamita i Asiraca, te su svađe i razmirice podijelile Elamite, uspostavili su malu nezavisnu vladavinu koju je vodio vođa klana ili Ahemenes.

Ako potražimo druga mjesta u Bibliji na tu temu, nećemo naći ništa konkretno, iako se samozadovoljavanje prakticiralo u mnogim starim visokim kulturama, primjerice u Egipćana, Asiraca, Babilonaca i Grka.