Proteinski dio mu se sastoji od čak deset izvora kvalitetnih proteina, ugljikohidratni dio mu se sastoji većinom od waxy maize starcha što su najkvalitetniji ugljikohidrati na našrm tržištu (velika molekularna težina), sadrži vrlo malo šećera po obroku za razliku od drugih weight gainera na tržištu i zaslađen je sukralozom, a ne aspartamom.

Više od 6 tisuća različitih proizvoda impregnirano je aspartamom.

Čovjek ne kaže da jede proizvode s aspartamom ' ' kao kruh ' ', kako ti veliš, već da ih je ' ' uzimao ' '.

Godine 1996. bilo je napisano 164 studije, od kojih je 74 financirala aspartamska industrija. 90 je bilo nezavisnih i od tih je 83 navelo jednu ili više tegoba sa aspartamom.

Kada se dijetni sokovi i bezalkoholna pića zaslađeni aspartamom koriste kao nadomjestak za vodu, unos metanola može prelaziti 250 mg na dan.

EFSA priznaje: »Znanstveni odbor je uočio da je premalo podataka dostupno za diketopiperazin i ostale razgradne produkte koji nastaju u hrani ili piću zaslađenim aspartamom.« Poznato je da je aspartam relativno nestabilna molekula koja se prilikom zagrijavanja, osvjetljavanja ili skladištenja raspada na nusprodukte koji mogu biti otrovniji od samog asprtama: benzaldehid, diketopiperazin, metanol, fenil-alanin, formaldehid...

Autori dotične knjige pozivaju se na studije koje ukazuju da se aspartam u organizmu razgrađuje na nekoliko potencijalno opasnih kemijskih spojeva, ali zaboravljaju napomenuti da takvih spojeva u namirnicama poput čaše mlijeka ili soka od rajčice može biti i po deset puta više nego što nastaje iz, primjerice, pića zaslađenog aspartamom.

Pozivaju se i na jednu studiju iz Bologne prema kojoj su znanstvenici uspjeli aspartamom inducirati tumore u miševa.

Često se proizvode i tzv.« niskoenergetski »,« dijetetski »ili« sugar free »bezalkoholni napici tj. proizvodi kod kojih je šećer zamijenjen s umjetnim zaslađivačima (saharinom, ciklamatom, acesulfanom i aspartamom), a namijenjeni su potrošačima na redukcijskoj dijeti i bolesnicima koji boluju od dijabetesa.

Ponekad popijem cocacolu light (s aspartamom je), a kad baš želim slatko, mogu nešto pojesti (dakle obični slatkiš sa šećerom) jer znam kako takav obrok pokriti injekcijom inzulina.

@aragorn " sve što mi spominješ jako dobro znam " znaš? a uporno tvrdiš da konzumiranje gmo hrane nije štetno??? čitam ja, čitam... kad sam govorila o neovisnim istraživanjima, mislila sam na istraživanja koja nije platio monsanto. kažeš radiš u prehrambenoj industriji... ne znam koliko godina imaš, ali da li bi svojoj djeci dao proizvode sa aspartamom, ili sa aditivima E-102, E-104, BHA E-320, E-120, E-110, E-124, E-476.... i da ne nabrajam dalje... samo pitam... - - - - - - - imaju uši, a ne čuju, imaju oči a ne vide........ živio prikaži cijeli komentar

Time je vlasnicima patenata nad aspartamom, ciklamatom, saharinom i drugim umjetnim zaslađivačima omogućen monopol na svjetskom tržištu.

Jedna litra pića, koje je zaslađeno aspartamom (Coca-Cola, Pepsi, Sprite, Tonik, Ledeni čajevi, napitci za dijabetičare, Inka, popis je predug, sadrži oko 56 mg metanola.

Tako ljudi, koji pojedu više proizvoda sa aspartamom, unesu 250 mg etanola dnevno u tijelo, što 32 puta prelazi preporučenu granicu.

Hodaće ameri goli i bosi po svojoj " u boga vjerujem državi " grickajući svoj gmo kukuruz, hamburgere pune stereoida i kole sa aspartamom i prozac-om. prikaži cijeli komentar

Na zapadu je meso puno hormona i antibiotika, salate pune insekticida, sokovi se sluze sa aspartamom itd.

Jednu grupu je dvijr godine hranila aspartamom u onolikim količinama koje čovjek konzumira svakodnevno.

U dvije godine istraživanja, 12 od 320 štakora koji su hranjenih aspartamom, zajedno s normalnom prehranom, razvili su tumor mozga.

Bezbroj slučajeva trovanja aspartamom pokazalo je kako simptomi nestaju čim se prestane s konzumacijom tog umjetnog sladila, iako naravno ostaju neke dugoročne posljedice.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u se počelo koristiti novim niskokaloričnim, umjetnim sladilom aspartamom.

Primjerice, čaša mlijeka sadrži 6 puta više fenilalanina i 13 puta više asparaginske kiseline, a čaša soka od rajčice 6 puta više metanola od iste količine napitka zaslađenog u potpunosti aspartamom.

Ekstrapolirano na ljude te sigurnosti radi umanjeno za 100 puta (uobičajena praksa u toksikologiji), ADI (adequate daily intake), tj. gornja granica preporučenog dnevnog unosa, postavljena je na 50 mg/kg TM/dan (ekvivalentno 6 - 7 litara napitka zaslađenog isključivo aspartamom).

Među 90 različitih dokumentiranih simptoma uzrokovanih aspartamom, koji su navedeni u tom izvještaju su: glavobolje i migrene, kod manje djece odmah po uzimanju u hrani ako je u većoj dozi izaziva povraćanje i mućnine, vrtoglavica, gubitak svesti, slabost, utrnulost, grčevi u mišićima, povećanje težine, kožni osipi, depresija, umor, razdražljivost, ubrzan rad srca, nesanica, teškoće sa vidom, gubitak sluha, otežano disanje, napadi panike, poremećaji govora, gubitak čula ukusa, zujanje u ušima, gubitak ravnoteže, otežano pamćenje i bolovi u zglobovima.

Tako saznajemo da Craig Stapleton, američki ambasador u Parizu, savjetuje Washington da protiv svake članice EU koja se protivi uvođenju GMO, započne trgovački rat u vojnom stilu ministra obrane, inaće člana upravnog odbora Monsatove Searle farmaceutike, zaslužnog za trovanje svijeta Aspartamom; nema Margaret Miller, koja je pri Monsantu radila na razvoju rekombinantnog goveđeg hormona rasta (rBGH), a kasnije bila član uprave FDA (Agencija za hranu i lijekove), agencije koja je odobrila korištenje tog, po čitavom svijetu zabranjenog, hormona u proizvodnji mlijeka SAD-a.

Kontrol frikovi viču: SMANJIT ĆEMO BROJ (i uvode Monsanto co provjerene proizvode, zaprašuju nas chemtrailovima, truju cjepivima, aspartamom, ratovima, Codex Alimentariusom i sličnim nepodopštinama)

Stručnjaci povezuju problem povećanog broja debelih ljudi posle 1980. sa istovremenom pojavom " dijetetskih " proizvoda sa aspartamom.

Zanimljivo je da dijete može lako prekoračiti ADI dozu dnevnom konzumacijom 1.5 litre soka zaslađenog aspartamom (u sokovima je dozvoljena količina aspartama i do 600 miligrama na litru).

Nadam se da si naučio da ne uzimaš sve što piše zdravo za gotovo pogotovo kad netko izleti sa OVO JE OTROV i uvijek spomene tvar koja se nalazi u mnogo proizvoda, pa tako s aspartamom, čak i limunskom kiselinom kako tvrde one glupače iz knjige e-brojevi i onda proberu par referenci najčešće neprimjenljivih na ljudsku ishranu niti na uvjete u kojima se tvar nalazi u proizvodu.

Povezan je s aspartamom, ali navodno je daleko više toksičan.

No, u našim trgovinama s raznim dijetetskim pripravcima i dalje se nude samo uvozni (iz Italije) proizvodi sa steviozidima, dok u ugostiteljskim objektima širom Hrvatske gosti imaju pravo zasladiti kavu jedino šećerom i - aspartamom