Aurelije Augustin je uspješno kritizirao skeptike (i postao crkvenim otcem) uztvrdivši samoizvjesnost: Sumnjam, dakle jesam.

Mogućnosti i perspektive (Nikola Vranješ Zlatan Kupčak), Veliki pneumatolog Zapada Aurelije Augustin (Veronika Nela Gašpar Damir Šehić), Kriza eurosolidarnosti (Bruno Petrušić), Vjeronauk u osnovnim i srednjim školama na području Riječke nadbiskupije u protekla dva desetljeća.

Takvim su se bijednim retoričkim trikovima služili Aurelije Augustin i drugi crkveni naučitelji IV. i V. stoljeća, proklamirajući da je pojava Sina Božjeg na zemlji učinila nepotrebnim sve dosadašnje filozofije.

Uglavnom su to djela crkvenih otaca (Jeronim, Aurelije Augustin, Euzebije Cezarejski, Cecilije Ciprijan), zatim benediktinskih, dominikanskih i franjevačkih prvaka onodobne teološke i filozofske misli (Bernard iz Clairvauxa, Albert Veliki, Toma Akvinski, Antonin, John Duns Scott, Angelo da Chivasso, Michele Carcano, Bartolomeo Caimi, Johannes Herolt), potom kanonskoga prava (Bonifacije VIII. i Grgur IX.), biblijski komentari sv. Jeronima i francuskoga franjevca Nicolasa de Lyrea te Tome Akvinskoga, kao i Aristotelova djela s tumačenjima arapskih filozofa Ibn Sinne i Ibn Ružda, poznatijih po latiniziranim oblicima imenaAvicenna i Averroes, te drugih europskih humanista (Marsilio Ficino, Lorenzo Valla), djela grčkih i rimskih klasika (Diogen Laertije, Lukan, Ovidije, Silije Italik, Vergilije).

Aurelije Augustin (354. 430.) jedan je od najvećih umova kršćanstva.

430. umro je Sveti Aurelije Augustin, jedan od najznamenitijih latinskih crkvenih otaca, biskup u Hiponu (sj.

Još je davno Sveti Aurelije Augustin (354. 430.), teolog, filozof i biskup, u svom djelu O Državi Božjoj objasnio zašto propada Rim Sveti Grad.

Platon, Aristotel, Aurelije Augustin, Renesansa, francuski i engleski pisci drama i teorija: Boileau, Corneille (pravci, vrijeme, dekor).

Nije slučajno, tj. dragocjeno je otkriće psihologa i psihoterapeuta Victora Frankla o Bogu podsvijesti što je već Aurelije Augustin istaknuo na početku svojih genijalnih ISPOVIJESTI

Imenom i brezimenom ti je to Aurelije Augustin.

Tako i o Bogu nitko ne zna - osim Duha Božjega.« (1 Kor 2:10 - 11) Citirajući te riječi, Aurelije Augustin dodaje »Ima nešto u čovjeku što ne zna ni sam duh čovječji koji je u njemu, a ti, Gospodine, znaš sve što je u njemu, jer si ga ti stvorio.« (Ispovijedi, 10:7)

veliki začetnik > Aurelije Augustin,« Ispovijesti »

Misli - Sveti AugustinV. izdanjesveti Aurelije Augustin Aurelije Augustin svojom misli ostavio je neizbrisiv pečat na cjelokupni razvoj kršćanstva.

Aurelije Augustin (354 - 430) ili Boetije (480 - 524) jer oni i po svom stilu više pripadaju antičkoj filozofiji, tj. helenističkomu razdoblju.

Aurelije Augustin (živio je u IV. i V. st.) smatra da dobrom vjerniku demoni ne mogu ničim nauditi.

Confessiones) naziv je trinaest autobiografskih knjiga, koje je napisao Aurelije Augustin između 397. i 398. godine.

O pojmu peregrinatio pisao je već sv. Aurelije Augustin, između ostalog u svojim djelima De civitate Dei i Contra Faustum, a isti je pojam razmatran i u djelima benediktinskih redovnika tijekom ranoga srednjeg vijeka, koji su hodočašće smatrali načinom života, sa svim moralnim i etičkim načelima koja je određivalo kršćanstvo toga vremena.

Također je i Aurelije Augustin, iako je spoznavao teškoće Tertulijanovog nauka, ipak i sam naučavao na isti način, što je na sreću, potpuno iščezlo nakon sedmog stoljeća iz svih škola.

Aurelije Augustin, vrhunski obrazovan čovjek svoga vremena, nakon obraćenja i krštenja odriče se svoje učiteljske/profesorske službe u carskim prijestolnicama (Rim i Milano) te se posvećuje izučavanju i poučavanju kršćanstva.

Sveti Augustin ili Aurelije Augustin (354. 430.) jedan je od najvećih mislioca kršćanstva i povijesti.

Neka ljubav bude korijen tvoje nutrine, jer iz tog korijena ne može izići ništa drugo nego dobro. (Aurelije Augustin, VII homilija o Poslanicama svetog Ivana, poglavlje 8)

Aurelije Augustin, svetac i naučitelj katoličke i pravoslavnih crkava, u " Ispovijedima " piše o svojoj spolnoj žudnji prema desetogodišnjoj djevojčici kao posve običnoj stvari.

Benedikt XVI upozorava vjernike, kojima eventualno ne bi bilo stalo do života vječnoga, da taj život ne bi značio beskonačan slijed momenata, nešto što kad-tad mora dojaditi, nego punoću kojoj težimo i za koju smo pozvani, kako je objasnio sveti Aurelije Augustin u pismu imućnoj Probi.

Aurelije Augustin ili Toma Akvinski, priklanjaju se više religiji nego filozofiji te su zagovarali ljubav i slobodu kao smisao.

umro je biskup Aurelije Augustin (Aurelius Augustinus), Sveti Augustin, jedan od najznamenitijih crkvenih učitelja i otaca, biskup u Hiponu.

354. - Rodio se kršćanski svetac i filozof Sveti Aurelije Augustin. 1841. - James Braid prvi put gleda demonstraciju životinjskog magnetizma, što će kasnije dovesti do njegovog istraživanja pojave koju je nazvao hipnoza. 1850. - Rodio se škotski književnik Robert Louis Stevenson, jedan o glavnih predstavnika neoromantizma u britaniji 1990. - Započeta je World Wide Web, jedna od najvažnijih usluga interneta koja nam omogućava gledanje mnogih internetskih stranica.

Naime, i veliki obraćenik Aurelije Augustin, filozof i biskup iz IV. st., imao je svoja " grupna iskustva " i sve je lijepo opisao u svojem poznatom djelu " Confessiones ".

Kad je od 4. st. ojacalo kršcanstvo, i neki njegovi filozofi rješavali su probleme koji su bili postavljeni u Grckoj.Tako, u samom pocetku srednjovjekovne europske tradicije Aurelije Augustin (sv. Augustin, r. 354): Kad je Bog stvorio sve stvari, zašto ih nije stvorio jednakima svoj odgovor svodi na epigram od 6 rijeci non essent omnia, si essent aequalia Kad bi sve stvari bile jednake, svih stvari ne bi bilo; jer mnoštva vrsta stvari od kojih je svijet sastavljen - prve, druge i tako dalje, sve do stvorenja najnizeg stupnja - ne bi moglo biti Drugi korpus spisa iz 5. stoljeca pripisivan uceniku sv. Pavla Dioniziju, Atenjaninu, istice Bozju dobrotu i Bozju ljubav kao izvor raznolikosti bica.

U razvitku kršćanske misli značajno mjesto zauzima Aurelije Augustin (Aurelius Augustinus, 354. 430.).

Aurelije Augustin, tada već profesor retorike u Milanu, obratio se 386. godine, pogledavši svitak sa tekstom Poslanice Rimljanima.