Leopold I., austrijski car i mađarski kralj, naredio je da se ikona donese u Beč.

Godine 1697. austrijski car Leopold I [ 3 ]., u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, podario mu je imanje u južnoj Baranji.

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene.

Tragična figura raspada Dvojne Monarhije bio je austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo I.

Nakon Velikog turskog rata prestaju turske provale i počinje novo jačanje Rijeke kao važnog trgovačkog središta, pa je 1719. austrijski car Karlo VI. proglasio Rijeku slobodnom lukom.

Kada je 1816. austrijski car Franjo I. obišao istarske posjede kupljene nakon Napoleonova poraza, prošao je i kroz Grožnjan, gdje se susreo sa svećenstvom i stanovništvom.

Legenda kaže kako je u jednom navratu u posjet Vodnjanu došao austrijski car Franjo Josip.

1805. - Započela je Bitka kod Austerlitza poznata i pod nazivom " trocarska bitka ", jer u njoj su se sukobili francuski car Napoleon, austrijski car Franjo II. i ruski car Aleksandar I. 1823. - Američki predsjednik James Monroe Kongresu je iznio teze, danas poznate kao Monroeva doktrina. 1889. - Rodio se Dominik Mandić, hrvatski povjesničar i političar, franjevac, čije su povijesne knjige nezaobilazna literatura za stariju povijest Bosne i Hercegovine. 1990. - Umro je Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent, dobitnik Pulitzerove nagrade za balet " Appalachian Spring ".

Umro je 28. srpnja 1741. u Beču. 1866. - Austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. potvrdio je pravila Akademije u Zagrebu koja je predložio Hrvatski sabor.

Karolinska cesta puštena je u promet 1727. godine, a svečano otvorenje bilo je 16. rujna 1728. kada je putujući iz Rijeke prema Bakru njome prošao austrijski car Karlo VI., odnosno hrvatski kralj Karlo III., po kome je prometnica i dobila ime.

1679. - U Rimu je umro Trogiranin Ivan Lučić, hrvatski povjesničar i otac hrvatske povijesne znanosti, a najpoznatije mu je djelo De regno Dalmatiae et Croatiae. 1755. - U Dubrovniku se rodio Džono Rastić, hrvatski pjesnik koji se smatra najizraženijim i najpotpunijim horacijevcem u hrvatskoj književnosti, a svakako je njezin najznačajniji satiričar. 1843. - Austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand V. u vrijeme najvećeg uspona Ilirskog preporoda zabranio je svaku uporabu ilirskog imena, posebice u novinama i javnim spisima. 1922. - Pri liječenju šećerne bolesti u Kanadi je prvi put uporabljen inzulin.

Sagradio ju je austrijski car Franjo I. 1832. godine u spomen na tada novoizgrađenu cestu koja je spajala južnu i sjevernu Hrvatsku preko kršovitog Velebita.

Naime, krajem 1817. godine austrijski car Franjo I. proglasio je Patent o uvođenju stabilnog katastra, i taj propis se može smatrati kamenom temeljcem geodetsko-katastarske izmjere i katastra zemljišta u Hrvatskoj.

MEA Festival - kostimirana je manifestacija koja posjetiteljima Opatije dočarava godine kada su Opatijom šetali austrijski car Franjo Josip I, njemački car Vilim, carica Sissi, nadvojvoda Ferdinand, švedsko-norveški kralj Oskar II, carica Marija Ana, rumunjski kralj Karlo i supruga Elizabeta, skladatelj Gustav Mahler, Giacomo Puccini, nobelovac Henryk Sienkiewiecz

Stoga je austrijski car Franjo Josip II. 1784. godine želio da se na nadvratniku Opće bolnice u Bečku ukleše latinska rečenica: Saluti et solatio aegrorum.

Kažu kako je jednom prilikom austrijski car Franjo Josip za Hrvate kazao da su narod koji pojma nema što hoće, ali da to hoće odmah.

Kranjskoj kobasici ime je dao austrijski car Franjo Josip 1801. godine na svom putovanju kroz pokrajinu Kranjsku.

Povodom 200 - te godišnjice Muzej Slavonije objavljuje faksimil Povelje kojom je austrijski car Franjo I. dotadašnji komorski grad Osijek 24. ožujka 1809. proglasio slobodnim i kraljevski privilegiranim gradom.

Idućega dana pridružio mu se austrijski car Leopold II, nadvojvoda Aleksandar i napuljska kraljica s kćerima Marijom Terezijom i Marijom Karolinom, budućim suprugama nadvojvodâ Franje i Ferdinanda.

Vanjska politika, vanjska trgovina kao i vojne snage su trebale biti pod zajedničkom upravom (stvarna zajednica) a austrijski car Franjo Josip I. (1867. 1916.) je bio zajednički poglavar dvojne monarhije, u Mađarskoj okrunjen za kralja.

Poznati opatijski gosti kao što su austrijski car Franjo Josip I. i književnik James Joyce uživali su u najvećem luksuzu toga doba koji je uključivao ljekovite kupke, zdravstvene tretmane i veliki akvarij.

Austrijski car i kralj Karlo III (VI) proglašava slobodu na moru i bakarska trgovina se postepeno obnavlja, pa i proširuje, čemu je pridonio i prestanak turskih napada i uznemiravanja.

Naime, generalna uprava pavlina nalazi se upravo u poljskom nacionalnom svetištu Crne Gospe u Czestochowi, odakle je i krenula obnova hrvatskih pavlina 1972. naokn što ih je 1786. austrijski car Josip II.ukinuo.

Austrijski car Franjo I. odredio je 1803. povjerenstvo koje je putovalo po Granici od kompanije do kompanije.

Davne 1729. austrijski car Karlo VI u Kraljevici je osnovao ratnu luku i brodogradilište.

zeljkonl 1; kralj Franjo Josip I, austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj ciju je habsbursku lozu za hrvatske kraljeve izabralo hrvatsko plemstvo, samostalnom odlukom bez madjarskog upliva, na cetingradskom saboru 1527. godine, a dolaskom na vlast Marije Terezije je pragmatickom sankcijom potvrdjena dinastija Habsburg-Lothrigen (Habsburzi po " tankoj " krvi).

U njoj je zasjedalo Veliko i Malo vijeće, upravljalo se prema starom Statutu koji je Rijeci potvrdio njen feudalni gospodar, austrijski car Ferdinand, 1530. godine.

U ligu su pozvani i francuski, portugalski, ruski i poljski kralj te austrijski car no oni se nisu priključili Svetoj Ligi.

Orban ne poznaje povijest Ugarske prema kojoj je još austrijski car Josip II uveo carine, jer se Ugarska nije htjela uklopiti u austrijsko manufakturno gospodarstvo.

Nalog za izgradnju nove, modernije ceste dao je tadašnji austrijski car Josip II.