Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. podaruje mu 1244. status slobodnoga kraljevskog grada.

No ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. dao je već 1205. Ninu povlastice slobodnog kraljevskog grada.

Tragična figura raspada Dvojne Monarhije bio je austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo I.

Nisu poznati prvotni projektant i graditelj splitskog zvonika, no zna se da je u 15. stoljeću izvjesni Nikola Tvrdoje upravljao nastavkom gradnje. [ 11 ] Donatori izgradnje monumentalnog zvonika, osim građana Splita, vjerojatno su ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. i njegova žena kraljica Marija te knez Ivan Frankopan i žena mu Kolafisa.

1203. Ugarsko-hrvatski kralj Emerik (1196. - 1204.) izdaje povelju na zahtjev vesprimskog biskupa Kalande kojom rješava stanovnike zemlje Crkve Blaženog Mihalja (današnje Mihovljan) koje leže« inter Muram et Dravam »(između Mure i Drave), svih dugovanja kralju i banu i izuzima ih od plaćanja poreza.

Pešćenica se po prvi puta spominje davne 1211. godine, kada je ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. darovao cistercitskom samostanu Sv. Marije u Topuskom veliki posjed čija je sjeverna granica prolazila Pešćenicom, koja je opisana kao dobro braće Ivanovaca.

Marijin zaručnik, kasniji ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški, jednom je od svojih banova naredio da napadne Ivanić.

Rani vladari su Babonići, pa ugarsko-hrvatski kralj, a početkom 15. st. dobivaju ga knezovi Celjski.

Tada ga, naime, ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I daruje razbaštinjenom kninskom knezu Ivanu Nelipčiću, nakon čega ova hrvatska velikaška porodica u Sinju urvrđuje svoje stalno sjedište.

Pet godina kasnije u Mohačkoj bitci, u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II, dolazi do uništenja ugarske države čije mjesto kao neprijatelj sada zauzima Habsburška monarhija.

Ali ne zadugo, jer je već 1409. tadašnji ugarsko-hrvatski kralj prodao Zadar, ali i čitavu Dalmaciju, Veneciji za " šaku dukata ".

Ugarsko-hrvatski kralj bježao pred Tatarskom hordom prema moru.

Dolaskom mađarskih kraljeva na vlast u Hrvatskoj, ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. darovao je 1219. g. templarima pokrajinu Gacku.

Tijekom ratova koje je vodio Ugarsko-Hrvatski kralj Ludovik I, s Venecijom za Dalmaciju i grad Zadar, od 1356. do 1358. godine, na strani kralja Ludovika I bili su i plemići Lovinčić, a njihov utvrđeni grad služio je za prihvat i odmor kraljevim postrojbama koje su iz unutrašnjosti, preko Like i Krbave, odlazile u rat u Dalmaciju.

Venecijanci drže Šibenik 1116. - 24. god. i 1125. - 33. Ugarsko-hrvatski kralj Stjepan IV daje mu autonomiju 1167. god.

Godine 1102. stvoreno je ugarsko-hrvatsko kraljevstvo, a ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. predao je 1225. g.

Knez Vlad prezime Drakula dobio je po svom ocu kojeg je 1431. ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški zbog vojnih zasluga primio u viteški Red Zmaja.

V ažnost burgundskih zemalja po Habsburgovce bila je tolika da su se Maksimilijanovi nasljednici, pa čak i njegovi unuci Karlo V. i budući ugarsko-hrvatski kralj Ferdinand I. smatrali Nizozemcima.

Ugarsko-hrvatski kralj bio je tada Ludovik II.

Ipak, navodno zbog pisma u kojoj ga se optužuje da sprema primirje s Turcima, Matijaš Korvin, moćan i popularan ugarsko-hrvatski kralj, uspio je Vlada uhvatiti i strpati u tamnicu u kojoj je ostao 12 godina.

Samo mjesto, koje danas ima oko 2000 stanovnika, po prvi puta se spominje 1217. godine kada Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. poveljom potvrđuje Zagrebačkoj biskupiji sve starije darovnice.

Osnovao je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. 1247. 4. Jajačka B. i 5. Srebrenička B. u sjevernoj Bosni.

Osnovao ih je 1463 ugarsko-hrvatski kralj Matija.

Ličku župu spominje i hrvatski kralj Petar Krešimir IV kao Licchu, 1071. I dodjeljuje ju na upravljanje biskupu u Rabu, što mu potvrđuje 1111. godine i ugarsko-hrvatski kralj Koloman.

Predstavljene su povelje od prvog spomena imena utvrde Koprivnica castrum Kopurnica 1272. godine do banskih i herceških povelja te naposljetku najvažnije srednjovjekovne povelje iz 1356. godine kojom je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. dodijelio Koprivnici pravnim povlasticama status slobodnog i kraljevskog grada po uzoru na zagrebački Gradec.

A prije točno sedam stoljeća, dakle 1241. godine, došao je u Zagreb jedan suveren, ugarsko-hrvatski kralj Bela IV.

Tek 1224. godine, prvi puta se spominje ime grada kao Vila Brod u povelji koju je gradu dodjelio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV.

zeljkonl 1; kralj Franjo Josip I, austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj ciju je habsbursku lozu za hrvatske kraljeve izabralo hrvatsko plemstvo, samostalnom odlukom bez madjarskog upliva, na cetingradskom saboru 1527. godine, a dolaskom na vlast Marije Terezije je pragmatickom sankcijom potvrdjena dinastija Habsburg-Lothrigen (Habsburzi po " tankoj " krvi).

U ovom se mjestu je utočište tražio ugarsko-hrvatski kralj Geza II. kad je ratovao protiv Bizanta. 1148. je našao utočište i u znak zahvalnosti proširiva kapelicu.

Gacku su dobili u svoj posjed 1290. g. i zadržali je sve do 1468. g., kad im je preotima ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin.