Jedna od najstarijih postojećih građevina na području Gradca je kapela Sv. Paškvala na brdu Plana, nadsvođena bačvastim svodom, a prekrivena krovom na dvije vode.

Crkva je u tlocrtu izdužena, pravokutnog oblika i bez apside, široka je 5,95 metara, duga 7,65 metara te nadsvođena šiljasto-bačvastim svodom.

Krovište je promijenjeno 1871, te je dotadašnji oslikani tabulat zamijenjen drvenim bačvastim svodom.

U vrijeme gradnje župne crkve obnavlja se kapela Svetoga Leonarda i tom je prilikom tabulat u lađi zamijenjen bačvastim svodom, preslica je uklonjena, a umjesto predvorja pred pročeljem izgrađen je zvonik pod piramidalnim krovom.

Crkvu nam nisu otvorili: nisu se odmah našli ključevi, a spuštala se noć; kažu nam da je natkrivena lijepim bačvastim svodom.

Svetište je svedeno oslikanim bačvastim svodom zasječenim šiljatim susvodnicama.

Župna crkva sv. Jakova s kraja XVIII.st., jednobrodna s parom plitkih kapela, presvođena je bačvastim svodom sa susvodnicama.

Od izvorna tri broda sačuvan je samo središnji s bačvastim svodom i polukružnom apsidom, te četvrtastim transeptom i kapelom na sjevernom zidu.

Ispod južnog dijela kuće nalazi se podrum svođen bačvastim svodom sa susvodnicama, kao i prizemlje.

Crkva sv. Marije Magdalene nepravilna je četvrtasta tlocrta, s upisanom četvrtastom apsidom, natkrivenom bačvastim svodom.

Prostorije su različito svedene: bačvastim svodom, križnim i svodom tipa češke kape.

Crkva se nalazi malo izvan sela Cóll i ima jedan brod s apsidom i bačvastim svodom, te kasnije gotičke nadogradnje poput kapele na sjevrnoj strani i tornjem na dva kata na južnoj strani, čime je stvoren tlocrt križa.

Do pronalaska ove crkve nije nađena niti jedna romanička crkva s bačvastim svodom na području krbavsko-modruške biskupije.

Refektorij s jednobrodnom visokom Crkvom sv. Sergija je nadsvođen bačvastim svodom, a crkva ima tri apside i jednu kupolu. njihova pročelja su oslikana plavim, crvenim i zelenim kvadratima i okruženi stupovima s kapitelima ukrašenim medaljonima.

Od cijeloga kompleksa očuvana je ranokršć. kapelica iz VI.st. s trostranom apsidom i (uništenim) bačvastim svodom s pojasnicama na lezenama.

U eksterijeru ona je nepravilne trapezoidne forme i niža u odnosu na volumen crkvenoga broda, dok je u interijeru to polukružni prostor nadsvođen bačvastim svodom u kome je smješten oltar.

Župna crkva sv. Marije Magdalene, dvoranska crkva ravnoga začelja, s trima upisanim dubokim apsidama koje su nadsvođene bačvastim svodom te naknadno zazidane i pretvorene u sakristije i sa zvonikom uklopljenim u pročelje, pokazuje tragove romaničke faze.

Jedinstveni središnji prostorni valjak (nad kojim je nekoć bila kupola) okružen je prstenastim brodom u prizemlju nadsvođenim bačvastim svodom i galerijom na katu, a tri oble apside dižu se na vanjskom obodu u cijeloj visini zdanja.

Osim Giottovih djela, kapela je građevina od crvene opeke s bačvastim svodom lišena svih ukrasa.

Crkva je pačetvorinasta tlocrta, bez apside, presvođena bačvastim svodom i s ulazom na polukružni luk.

U prvoj je fazi bio određen i osnovni raspored prostorija u interijeru: u pročelnom dijelu prizemlja osim negdašnje saloče bile su još tri prostorije podjednakih veličina; iza njih je bio poput hodnika uski prostor nadsvođen bačvastim svodom.

Mala jednobrodna građevina s pačetvorinastom apsidom presvođena je bačvastim svodom, a zidovi su raščlanjeni slijepim arkadama.Građena je lomljenim kamenom i pokrivena dvostrešnim krovom s pokrovom od kamenih ploča.

Jednobrodna građevina s polukružnom apsidom presvođena je bačvastim svodom i pokrivena pokrovom od kamenih ploča.

Izvorni drveni krov je zamijenjen kamenim bačvastim svodom.

Jednostavna je to građevina kojoj je uzdužni brod nadsvođen bačvastim svodom, a s istočne strane završava sa polukružnom apsidom.

Sagrađena 1755. Jednobrodna, pravokutna barokna građevina s drvenim bačvastim svodom; ikona iz 1755. 1941. srušena.

U glavnom se brodu izmjenjuju traveji nadsvođeni bačvastim svodom i tzv. češkom kapom - varijanta kupolastog svoda.

U unutrašnjosti crkve, na uzdužne zidove, prislonjena su po tri pilona koja zajedno s tri pojasnice između njih dijele cjelokupni prostor na četiri traveja presvođena bačvastim svodom.

U Svetvinčentu su još crkve sv. Katarine (XV.st.) sa zidnim slikama i lopicom iz 1704; sv. Antuna (XV.st.), s upisanom apsidom i šiljasto - - bačvastim svodom; sv. Roka (1621), građena po narudžbi Bratovštine bičevalaca sv. Roka.

Ima vrlo kratko, trostrano završeno svetište, presvođeno bačvastim svodom.