Prvo izdanje Balada Petrice Kerempuha s potpisom Miroslava Krleže.

Subota, 7. Srpnja - u završnoj večeri festivala, na Krležin rođendan, u osebujnoj scenskoj projekciji nastupa Željko Vukmirica s programom Jazz Krleža po motivima Balada Petrice Kerempuha M.

Pored Balada Petrice Kerempuha, drugi Krležin obimniji tekst na kajkavskom upravo su Lemantacije Valenta Žganca, istoimeno poglavlje romana Na rubu pameti.

Ako tekstove distribuiramo prema unutarnjoj kronologiji Krležiane, prema vremenu nastanka, a ne datumu njihova objavljivanja, prvi put to ime nalazimo, gotovo usputno spomenuto, u dnevničkoj bilješci zapisanoj 1916. (dva desetljeća prije pojave Balada Petrice Kerempuha), a tiskanoj čak pedeset i šest godina kasnije, 1972, u časopisu »Forum«.

U srpnju 1942, šest godina poslije ljubljanskog prvotiska, a četiri godine uoči definiranja korpusa Balada Petrice Kerempuha u ediciji Nakladnog zavoda Hrvatske, u tjeskobnim ratnim bdjenjima, iz nikotinizirane i narkotizirane memorije izranjao je čudesni, upravo nevjerojatni lik Terezije Goričančeve, jedinog pravog Krležinog pretka, jedinog pretka kojeg je doista želio: (...) Kosa joj je bila crna kao ebanovina, gusta, silan talas do koljena, a mirisala je bogato po nekom miomirisnom ulju.

Samo je prvo Supilovo razdoblje dobilo visoku ocjenu, dok se njegova aktivnost u Koaliciji smatra povijesnim promašajem, a treće razdoblje očajničkom i na poraz osuđenom borbom, epitomiziranom u poznatom Krležinom stihu iz Balada Petrice Kerempuha koji referencira " Sopilovog Frana, kem serce pregrizla horvacka je rana " [ 5 ].

Karakterističnim kerempuhovskim humorom, u dramaturškoj obradi Dore Delbianco, oni će interpretirati ulomke iz Krležinih " Balada Petrice Kerempuha " zajedno s kolumnama Ante Tomića.

U završnom dijelu skupa uslijedio je niz predavanja u kojem su obrađena pojedina područja, poglavito književnog bavljenja Marakovića: " Književno-estetički nazori Ljubomira Marakovića " mr. Božidara Petrača, " Marakovićev ' Nov život ' i njegove početne postavke o književnosti " prof. Zdravka Gavrana, " Marakovićevo utemeljivanje katoličke književnosti " dr. Vladimira Lončarevića, " Teološko nazivlje u djelima Ljubomira Marakovića " prof. dr. Petra Bašića, " Marakovićeva antologija hrvatske književne kritike " prof. dr. Vinka Brešića, " Ljubomir Maraković i časopis Luč " dr. Ilije Miškića te " Marakovićeva kritika Krležinih ' Balada Petrice Kerempuha " mr. Božidara Petrača.

U Rječniku Balada Petrice Krempuha autora Mladena Kuzmanovića stoji baba = žena.

Može se kazati da je Gazofilacium nadahnuo i Miroslava Krležu u stvaranju« Balada Petrice Kerempuha ».

Zbog organizacijskih razloga ove godine u tvrđavi Minor neće biti " Oluje ", koja je Šerbedžiji toliko pri srcu, koliko zbog toga što voli glumiti Prospera toliko i zbog Maje Posavec, s kojom je otpjevao " Gumbelijum Roža " iz " Balada Petrice Kerempuha ".

Svojim glazbenim obradama i zanimljivom autorskom interpretacijom Balada Petrice Kerempuha nikoga nisu ostavili ravnodušnima i publika je ubrzo shvatila da se radi o poznatim djelima na nepoznat način.

Recital odabranih dijelova Balada Petrice Kerempuha Subota, 23. veljače 2013. godine u 13 sati ispred Dvorca Erdödy u Kerestincu Organizator: Matica hrvatska; Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji

Autor Balada Petrice Kerempuha nije bio lišen nacionalnog osjećaja, ali je prezirao nacionalizam - hrvatski i ostale nacionalizme na ovim prostorima.

Na naslovnici broja posvećena Supilu, uz golem autogram u krvavocrvenoj boji otisnut je odlomak iz Krležina Planetarijoma iz Balada Petrice Kerempuha koji spominje »Sopilovog Frana, kem serce pregrizla horvacka je rana«.

Međutim, dokumentarac je bio uvezan koricama živog glumačkog prologa i epiloga.Šest mlađih glumaca, na čelu s Vilijem Matulom i Borisom Svrtanom, zamislilo je za uvod filmu svojevrsnu kombinaciju fragmenata iz Balada Petrice Kerempuha i panorame pojmova, kakve je Anđelko Malinar nekoć priređivao za Krležu.

Tadašnje njegove interpretacije Krležinih Balada Petrice Kerempuha, pa doživljaji maskenbala i slutnje svjetskog rata, nezaobilazno su mjesto Hrvata u prilogu europskoj, predratnoj, angažiranoj umjetnosti.

Tada ja još priznajem konvenciju bake, da je ona zapravo stara mama Balada Petrice Kerempuha.

Htio sam tu tvrdnju i tiskati pa sam u »Oku« u siječnju 1987. objavio tekst koji se zove Djetinjstvo kao namjerna varka s podnaslovom Je li Terezija Goričanec stara mama Balada Petrice Kerempuha.

ono gore su izvadci iz Balada Petrice Kerem/pvha, dobro sam napisal. imam i ja tu knjigu, izdana je MCMXXXVI godine;)... (Zlaja 25.07.2008., 08:32:29)

Možete li u našim knjižarama pronaći knjige najvažnijih hrvatskih pisaca poput " Mirisa, zlata i tamjana " Slobodana Novaka ili " Balada Petrice Kerempuha " Miroslava Krleže koji su mojoj generaciji bili najnormalnija lektira, vrlo važni u formiranju mišljenja o književnosti, ali i o životu općenito?

Praizvedba nove Vukmiričine predstave, održana potkraj srpnja na Velom Brijunu, nastala je po motivima Krležinih Balada Petrice Kerempuha, a uz Vukmiricu u ulozi Petrice nastupio je odličan jazz ansambl ActLab.

Zatim je fragmentirao jedan benigan raspored tema otprilike ovako: nešto o Revoluciji, pa malo o metafori č noj No ć i Krležine stvarnosti, pa o Pisanju, Istini i tjeralicama politi č kih ideologija, nešto o Glumi i velikom Talentu, nešto o netalentiranosti novinarskih piskarala koji mr č e i crne, probio šakom scenski rekvizit, novine Slobodnu Dalmaciju, povišeno i genijalno citiraju ć i jednu od kajkavskih balada, malo o Socijalizmu, prilikom č ega se Šerbedžija okrenuo prema monumentalnoj gra đ evini Meštrovi ć eve galerije, pa o Revoluciji, Kultu Li č nosti, Srpsko-hrvatskim pitanjima, pa o Historiji, pa opet o Srpsko-hrvatskim pitanjima, sve za č injeno Krležinom poezijom, nešto Balada Petrice Kerempuha, nešto Krležine ratne lirike

2001. Ivan Lovriček je svoj izbor iz Balada Petrice Kerempuha iznio na scenu svojom toplom podravskom kajkavštinom utjelovivši lik žalosnog pismoznanca, koji je sumirao hrvatsku povijest od 16. do 19. stoljeća.

Prigodni program u dvorcu sastojao se od recitala u kojem su Stjepan Bošković i Zdravko Škrapec čitali odabrane dijelove iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, uz glazbenu pratnju Dragice Perić, dok je Mihaela Gašpar predočila povijesne podatke o bitkama tijekom seljačke bune.

Bit će to mini turneja s mojim uprizorenjem Krležinih Balada Petrice Kerempuha pod simboličnim imenom ⠀ žNi med cvetjem ni pravice⠀ u Zlatar Bistrici, Klanjcu, Loboru i Zaboku, a s kojima i otvaram festival.Vjerujem da će vas ova poznata Krležina poezija, u mojem dramskom izvođenju nasmijati, ali i ponukati na razmišljanje svojom aktualnošću i suvremenošću..

Bit će svakako zanimljivo imati na jednom mjestu interpretacije važnijih djela, od Lucićeve pjesme »Jur nijedna na svit vila« do Krležinih »Balada Petrice Kerempuha«.

Ne mogu ni pokušati zamisliti hrvatsku književnost bez Balada Petrice Kerempuha, Agonije, Hrvatskog boga Marsa, Djetinjstva u Agramu.

Nakon toga Krležinu baladu Khevenhiller iz Balada Petrice Kerempuha sugestivno je interpretirao Matej Bogdanić, učenik 4. razreda opće gimnazije.

Poznati glumac u sklopu Adventa u Zagrebu izvest će sa svojim bendom jazz verziju ' Balada petrice kerempuha '