Iz kritika: (...) Publiku PUF-a sinoć je čekao još jedan " težak " tekst - Krležine " Balade Petrice Kerempuha " u izvedbi Mokrih gljiva u festivalskom klubu Zerostrasse.

Mladi pulski glumac iza sebe ima impresivan broj što kazališnih (San ljetne noći, Balade Petrice Kerempuha, Dok nas smrt ne rastavi, Debela, Crvenkapica itd.), što televizijskih uloga (Bitange i princeze, Zauvijek susjedi Odmori se, zaslužio si, Stipe u gostima itd.), a mogli smo ga vidjeti i u filmovima Nije kraj i Pratioci.

Tu se ističu prije svega Krležine Balade Petrice Kerempuha, gdje joj je suradnik bio Josef Hiršal.

U uvod u program Jazz Krleža studenti Hrvatskih studija, borongayski grabancijaši okupljeniu bendu Mokre Gljive izvode Balade Petrice Kerempuha kao petnaestominutni glazbeno - recitatorski performans.

No, nedvojbeno najveći Krležin poetski ostvaraj vizionarni je pjesnički kompendij " Balade Petrice Kerempuha ", 1936.

Njegova najvažnija, odnosno najpoznatija djela bila su: Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovića, U agoniji, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha, i dr.

Prije toga projicirali su se Bourekovi animirani filmovi Balade Petrice Kerempuha i Bećarac, a on je govorito o njihovu nastanku, o susretima s Miroslavom Krležom, dekonstruirao je svoj teatar figura, pokazao kako su lutke/kipovi nastali i kako se pokreću

Glavna su djela: novele " Hrvatski bog Mars ", romani " Povratak Filipa Latinovića ", " Na rubu pameti ", " Banket u Blitvi " i " Zastave ", zatim drame " Vučjak ", " Golgota ", " Gospoda Glembajevi ", " U agoniji ", " U logoru " i " Aretej ", te poema u staroj kajkavštini " Balade Petrice Kerempuha ".

Prozaik (Povijest Filipa Latinovicza...), pjesnik (Balade Petrice Kerempuha...), esejist (Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus...), enciklopedist (utemeljitelj Leksikografskoga zavoda koji danas nosi njegovo ime), posebice važan trag ostavio je kao dramatičar (Legende, Glembajevski ciklus, Aretej...).

A današnje gledatelje u to uspješno može uvjeriti Cabaret Chishche Lishche koji se posebice u prvoj polovini predstave tekstualno ponajviše oslanja na Balade Petrice Kerempuha.

U lipnju 2008. godine Kazalište Ulysses pod vodstvom legendarnog Rade Šerbedžije na Brijunima postavlja predstavu ' Balade Petrice Kerempuha '.

Okosnica su ipak dvije nove produkcije: Balade Petrice Kerempuha, za koje je obećano da će igrati i u Zagrebu, te takozvani središnji projekt sezone dramatizacija Pijane novembarske noći 1918. Zahtjevna zadaća prevođenja žanrovski neodrediva teksta, Krležine prepoznatljvo digresivne i razvedene reminiscencije, u vlastito mladenačko buntovništvo, prihvatio se Ivo Štivičić, scenarist s iskustvom upravo u pretvaranju Krleže u protočnu filmsku ili televizijsku radnju.

12. Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha

U ovom slučaju kreće se u Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, remek-djelo tiskano 1936. Pa kaže vijest iz Splita da su preksinoć u tamošnjem HNK predstavljene iste, ali na štokavskom narječju.

Ali zato se Krležu ne bi moglo tako lako staviti u ladicu pod " marksist ", kad nijedan marksist koji je samo to i ništa drugo ne bi napisao " Balade Petrice Kerempuha ".

Njegov najveći pjesnički ostvaraj su Balade Petrice Kerempuha u kojima je stvorio vlastiti jezik, hibrid kajkavskog idioma u kojeg su ukomponirani la tin ski,...

Neka od njegovih najpoznatijih djela su: simfonijski ples Linđo, Uspavanka, Tri balade Petrice Kerempuha, Tragični scherzo, radio-opera Mali Hans, balet Rođendan infantin i dr. Bio je istaknuti glazbeni kritičar, promicatelj glazbe i melograf.

Evo baš sam nedavno pišući malu književnu povijest ovog mojeg kraja od Kupe do Žumberka ponovno pročitao Balade Petrice Kerempuha i tekstove vrijednih znanstvenika poput Alojza Jembriha, Ivana Cesarca ili Denisa Peričića, koji je na primjer dokazao da je moj zemljak, stari župnik jastrebarski Tomaš Mikloušić, koji je umro 1833, takoreći suautor Balada.

Cjelokupnim svojim opusom Krleža se izrazio kao autentični povjesničar hrvatskoga društva od feudalnih dana, seljačkih buna, pa sve do pada Austro-Ugarske Monarhije, a svoje je stvaralaštvo shvaćao isključivo angažirano.Krleža je zasigurno jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. stoljeća, pisac značajnih djela, među kojima su i »Balade Petrice Kerempuha«, roman »Na rubu pameti«, »Eseji« i dnevničko-memoarska proza »Davni dani«.

" Tata " Ulyssesa Rade Šerbedžija izvest će " Moj obračun s njima ", " Balade Petrice Kerempuha " režira Darko Rundek, a Ivo Štivičić vraća se drami, po motivima Krležine novele napisao je " Pijanu noć " koju će realizirati " mama " Teatra Ulysses i Šerbedžijina supruga Lenka Udovički.

Za svoje Balade Petrice Kerempuha Miroslav Krleža je vlastitim jezikotvornim umijećem osnažio staru pučku i književnu osnovu kajkavštine, dok su drugi pjesnici koji su se vratili kajkavštini više nastojali poetski iskoristiti njezin pučki potencijal.

U sklopu tribina Deset najznačajnijih hrvatskih knjiga, koje se održavaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u petak 7. prosinca 2007. akademik Tonko Maroević predstavio je Krležine Balade Petrice Kerempuha.

Između njih su se umetnule Balade Petrice Kerempuha (1936.), pisane stiliziranim kajkavskim narječjem i objavljene povodom 100. obljetnice trenutka kad su preporoditelji taj književni jezik Âťbacili kroz prozorÂŤ.

Predstavljanje knjige Balade Petrice Kerempuha - NSK

Pojam jezika koji nas unatrag vodi do W. von Humboldta (materinski jezik je istinska domovina) ponovno pokazuje neke srodnosti s Krležinim poimanjem jezika, koji patnje izdanoga kajkavskoga hrvatskog jezika i u jeziku skrivenu, također izdanu povijest piše u djelu Balade Petrice Kerempuha.

U srijedu je na 15. Zadarskom kazališnom ljetu na programu u dvorištu Providurove palače bilo gostovanje Umjetničke organizacije ' ActLab ' iz Zagreba, koja nam je odigrala komad rađen po motivima " Balade Petrice Kerempuha " M.

Čovjek koji je napisao " Gospodu Glembajevi ", " Balade Petrice Kerempuha " i " Hrvatski Bog Mars " i još mnogo toga, čovjek čiji opus prelazi pedeset tomova, nije dio, on je kultura za sebe.

Napisao je glazbu za mnoge radio i TV-igre, filmove (Lito vilovito, Čovik od svita, Kapetan Mikula mali, Put u raj) i kazalište (Balade Petrice Kerempuha).

Ukupno je do 1930 - ih objavio nekoliko stotina pjesama, ali se neusporedivima drže Balade Petrice Kerempuha (1936) s vizijom povijesnih slika i figura u leksiku barokne kajkaviane.

MIROSLAV KRLEŽA, BALADE PETRICE KEREMPUHA I PJESME