Za njegova banovanja Bosna se razvila gospodarski, ojačala politički, sklopila prvi trgovački ugovor s Dubrovčanima.
Za njegova banovanja Bosna se razvila gospodarski, ojačala politički, sklopila prvi trgovački ugovor s Dubrovčanima.
Za Šokčevićeva banovanja u Hrvatskoj je znatno prebrođeno teško naslijeđe Bachova apsolutizma i nasilne germanizacije.
Nakon kratkotrajnog banovanja dr. Aleksandra pl. RĂĄkodczĂĄya (1907/08), početkom siječnja 1908. na bansku je stolicu došao Pavao barun Rauch, sin Levina baruna Raucha, za čijeg je banovanja sklopljena Hrvatsko-ugarska nagodba.
Aludirajući time na vladavinu Hrvatsko-srpske koalicije u doba banovanja Teodora pl. Pejačevića i dr. A. pl. RĂĄkodczĂĄya, Kršnjavi je, ne bez određene doze cinizma, zaključio da bi koalicionaši prihvatili i bana Raucha da on u Zagreb nije došao s već sastavljenom vladom.
Za banovanja Josipa Jelačića započeo je u Bakru s radom Državni nautički zavod.
U bojnom odsjeku za Jelačićeva banovanja radio s Petrom Preradovićem, studirao pravo u Zagrebu i Grazu, bio drugi po redu tajnik Matice hrvatske, a kao novinar i književnik uređivao književni časopis Neven, novine Pozor i Vienac.
Urađeno je to za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, koji je u razdoblju od samo dvije godine, od 1873. do 1875. uspio donijeti čitav niz zakona koji su omogućili modernizaciju na svim područjima društvenoga života.
Ban Josip Šokčević rođeni je Vinkovčanin koji je imao uspješnu vojnu karijeru, 1858. imenovan je zamjenikom bolesnoga bana Jelačića, a 1860. i sam postaje hrvatskim banom koji se za vrijeme svoga banovanja brinuo za boljitak Hrvata unutar Austro-ugarske monarhije.
Za banovanja Ivana Draškovića u Krapini je zasjedalo na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće et hrvatskih Sabora.
1874. godine za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića donesen je novi školski zakon, a s njim i brojne novosti: obvezan je polazak škole, pučke škole imaju četiri razreda, učitelj postaje javni činovnik, ženska omladina može u učiteljsku školu i raste plaća učitelja koja je uređena prema potrebi, časti i dostojanstvu stališa.
Prometno značenje Sesveta i njegove okolice, u osnovi određeno zemljopisnim položajem, već je u drugoj polovici 19. stoljeća bitno poraslo obnovom stare vojničke ceste od Sesveta preko Kašine do Laza na zagorskoj strani Medvednice (1878/79., u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića) i gradnjom željezničke pruge Zagreb Budimpešta (1870.).
" Za Mažuranićeva je banovanja otvoreno Sveučilište u Zagrebu i velik broj školskih i kulturnih institucija, a doneseni su i slobodoumni zakoni o slobodi tiska i okupljanja.
Na domaku šesnaestoga vijeka, za kraljevanja Makse Drugoga, a banovanja biskupa Đure DraškovićaX nizahu se oko župne crkve Sv. Marka oniske daščareX gdje su kramari i piljarice obzirnim građanima plemenitoga varoša na »grčkih goricah« X tržile lojanica, ulja, pogača i druge sitne robe za sitnu porabu i uz malen novac.
Pravda se ta - ne zna se kakovim pravom - zadjela bila već pod Matijom Korvinom, prijateljem Zagrepčana, ali njegova ruka nije imala sile u hrvatskoj kraljevini; pravdu za Medvedgrad ponoviše Zagrepčani za kraljevanja Vladislava, banovanja Ivana Ernušta i poslije Petra Berislavića.
A banu koji bude u to vrijeme, ali ne i podbanu, nisu obvezni platiti ništa drugo, osim jednog vola, sto hljebova i bačvu vina kod nastupa njegova banovanja i to jedanput, ma koliko dugo ostali na banskoj časti
Daj laki jednom si rekao da možeš pomoći kod banovanja idiota.
Zakonodavna djelatnost i upravni zahvati za banovanja lvana Mažuranića (1873. - 1880.) znatno su pridonijeli preobrazbi Hrvatske u modernu građansku državu.
Za banovanja Ladislava Pejačevića nastavljena je postupna madžarizacija Hrvatske putem zajedničkih poslova s Ugarskom (željeznice, pošte, porezna i carinska služba i dr.).
Za njegova je banovanja osnovno školovanje postalo obveznim, otvoreno je Sveučilište u Zagrebu 1874, reformirana uprava, stvoren zakon o slobodi tiska, uvedena sudska porota i dr.
Za njegova banovanja provedena je reforma pravosuđa, poltičke uprave i školstva, a 1874. godine osnovano je Sveučilište u Zagrebu, prvo u Južnih Slavena.
I., p. 43 44. " O ratovanju Ljudevita/Ludovika I (1342 1382.) i Tvrtka (1353 1391.) Brković [ 3, str. 68 69 ]: " Na početku svoga banovanja Tvrtko je izgubio oblast svoje stričevine između Cetine i Neretve. [ ] Ludovik je nakon toga u 1356. dvaput zavojštio na bana Tvrtka [ ] Oba puta je ugarsko-hrvatska vojska pretrpjela poraz " Po tomu je Nelipićevo knezovanje u Vrbasu i Sani za Tvrtkove vladavine samo papirnato obećanje.
Tako se zvao zakon donesen za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića. 1875. godine.
ÂťAbsolutismus in KroatienÂŤ Iso Kršnjavi i Scotus Viator o Hrvatskoj u doba banovanja Pavla baruna Raucha
Crkvica je još 30 - ih godina prošlog stoljeća podignuta za banovanja dr. Tartaglie, a obnovio ju je prije tridesetak godina don Ante Adžija.
Za vrijeme svoga banovanja, Zrinski je spasio " ostatke ostataka " hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti.
Za Tomašićevog banovanja 1911. godine imenovan je predstojnikom zabogoštovljenje i nastavu, pokreće akciju osnivanja tehničkih fakulteta u Zagrebu koja je ostvarena tek krajem 1918. godine.
Prekretnica za hrvatsko školstvo uopće, nastupa 1874. godine za banovanja Ivana Mažuranića kada je prihvaćen zakon kojim Hrvatska prvi puta samostalno uređuje svoje školstvo.
Veliku je pozornost poklanjao utvrđivanju granice i njezinoj obrani od Turaka a u doba njegova banovanja zbila se glasovita buna hrvatskih i slovenskih seljaka 1573.
Usred političke i ekonomske krize označene protunarodskim apsolutizmom banovanja Khuena Hedervaryja energija se novog početka, najizrazitije začinje na polju nacionalne kulture, umjetnosti i prosvjetiteljstva.
Za vrijeme svog banovanja najviše se zalagao za društveno gospodarski razvoj ovog kraja, a početak njegovog banovanja obilježilo je uvođenje hrvatskog jezika u sve javne ustanove. @
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com