Bez srdžbe i razdraženosti - barem je tako mislio - ostavi Batorić poprište javnoga života te se nastani u Brezovici, zacijelo misleći na cara Dioklecijana i njegov kupus.

Batorić se povukao kao krt u svoju Brezovicu.

Što je Batorić bivao stariji, to je rjeđe izlazio iz Brezovice.

I Batorić se ne mogaše tomu ukloniti na čestu i veliku srdžbu svoju.

Sve se prilike izmijenile, a Batorić je sa svojim Vankom gospodario, računao i trošio kao i prije.

Uza sve to nastale su i mnoge razmirice sa seljacima, koji su mislili da su gospoda izgubila sve pravice, a Batorić nije u jednu ruku razumio novih pravnih prilika, a u drugu nije poznavao zakona.

Batorić, negda slavljeni verbecijanac i naturalist, nije mnogo mario za nove zakone i nove sudove, pa je sve prepustio odvjetnicima.

Batorić bi obično izgubio svoje parnice uz ogromne troškove.

Batorić i ja uznijeli se onim slatkim i ponosnim zadovoljstvom, koje vazda obuzima lovca kod dobra plijena.

Usred kojih pedeset seljaka, oboružanih sjekirama, kosama i batovima, stajao je Batorić sav crven i ljut.

Odnesi se odovud, bumo ti drugač odmerili dvadeset i pet, kak si ti negda nam. " - Rulja počela i još gore vikati, a Batorić od ljutosti zanijemio.

Batorić kao da je samo od nevolje išao za mnom.

Batorić sveudilj ostao smrknut, a mene se događaj dojmio veoma neugodno.

Uto siđe niz skaline Batorić u dugoj staromodnoj kabanici sa dva ovratnika i crvenom postavom.

Odsiječe mi u njemačkom jeziku: - Idem u Zagreb k svomu odvjetniku radi toga nesretnoga luga; hoću da jednom svemu tomu učinim kraj. " Batorić sjede u kola i zapali lulu.

Četvrt vijeka nije Batorić izašao iz te svoje Brezovice na tako dalek put, a eto gle čuda - sad ide.

Davno bi to već bilo, ali nesretni oni Kranjci zavukoše in illo tempore - govoraše Batorić: Začas će opet: - Ali, amice, re vera ja nisam mislil, Zagreb se je kruto polepšal.

" Da ne budu sami ", poslao je Batorić po mene i župnika Ercigonju.

Za večere pozdravi Batorić goste čašom vina i reče, koliko bi i volio da su gospoda drugom zgodom došla pod siromašni njegov krov, ipak smatra i sada velikom srećom i čašću što ih može kod svoga stola pozdraviti, tim više što su branitelji božice Pravde.

Od onoga časa kad je počela gorjeti kurija, Batorić je stajao nepomičan sred dvorišta.

Kad se zakratko uz strašan prasak srušio krov i vatra se poput raketa uz gadan crn dim počela uvis dizati k mirnomu, zvjezdovitom nebu, tad je Batorić samo promrmljao: " Bez krova dakle " - i mrtav pao na hladnu zemlju.

I posljednji Batorić nije ležao na odru pod svojim krovom; bijedniku je novo vrijeme i to uzelo.

Sve ga znoj probija - a ja mu onda pokažem kak je nameštena Brezovica, bil je taj čas načistu, makar da je bil velik smetenko. (Batorić uopće nije trpio inžinira.) - E - nekak - bili su stari ljudi mudri " Licem je gledala zgrada na stranu, odakle je bio prilaz od puta, koji se jarkom vijugao nešto niže od glavnoga druma i od kojega je dvorište bilo ograđeno plotom od surovih hrastovih stupova.

Batorić je, kad mu je već bilo sedamdesetak godina, svaki put prelazio ovuda.

Batorić sam tek je jednom prilikom zatvorio nekoga kmeta jer je ženu izlemao malone na mrtvo ime.

Tako je često pripovijedao Batorić zgodu s nekakim felčerom.

Pak još poručio banu Balaši neka se ne usudi nadomak Brezovici, jer ga čeka ista sudbina koja je stigla komišare njegove, " samo još nešto pooštreno ": jer su zakoni kraljevine nad banom, a dok ih ban ne bude poštovao, nego govorio da mu prije svega valja Hrvate naučiti svemogućoj državnoj ideji jedinstvene monarhije cara Josipa, dotle Matija Batorić ne misli da je dužan takvoga bana poštovati kao pravog bana.

Poslije mi je rekao Batorić da ju je nosio njegov otac Vuk, koji je kao iluminat i mason i volterijanac sasvim pristajao uz cara Josipa i Balašu.

Batorić bi znao pripovijedati da je za matere njegove bilo redovno najmanje deset do dvanaest ženske čeljadi u gospodskoj službi.

Takav je ormar, dakako, spadao zacijelo u kuću enciklopedista Vuka, pa, kako je Batorić pripovijedao, bijaše to dar Vukov ženi kad se rodio naš Batorić.