Ova lijepa večer otpočela je snažno uz izvedbu Beethovenova Egmonta, uvertire op. 84.

Beethovenova 5. simfonija u c-molu bila je na rasporedu za drugi dio koncertne večeri.

U drugom dijelu izvedena je Beethovenova Osma simfonija.

Beethovenova simfonija ne govori zapravo o kršćanskoj radosti, nego o radosti bratskog suživota naroda, o pobjedi nad sebičnošću i o želji da čovječji hod bude prožet ljubavlju, oda je poziv upućen svima, bez obzira na ograđivanja i uvjerenja kazao je Papa upravljajući svoje misli nastradalima u potresu.

I zato je po svim linijama neka i različitih slušateljskih senzibiliteta i bilo moguće, siguran sam, doživjeti puninu Andsnesove poetično smirene vizije Beethovenova 3. glasovirskoga koncerta u c molu, a prirodan, nimalo aristokratski udaljen, a gospodski blizak ton od paučinasta zlata, u stopostotnome je karatnome sjaju plovio po kajdama malo bečkoga klasika, malo bonskoga vizionara.

I, eto, kojega li samo iznenađenja za slog i pjev gotovo simfonijske dimenzije, strukture i tvorbe Beethovenova Gudačkoga kvarteta u a molu, što će uz nekako usputan angažman litavskih glazbenika na čelu s letonskom violinom Gidona Kremera, i nezanimljivo i u krošnji bez trećega uha ravno prošetati peterostavačnim plodovima autorova nova kompozicijskoga doba.

Izvanredno teški glasovirski slog te skladbe u Richterovoj se svirci uopće ne zapaža, jer jasnoća njegova tumačenja usredotočuje pozornost isključivo na izričaj, na spiritualnu razinu Beethovenova glazbenog govora, pa tehnička strana izvođenja (Kissin je jednom točno primijetio da je Richterova virtuoznost transcendentalna), nije autonomni segment muziciranja ona je apsolutno u funkciji tumačenja glazbe.

Nakon njih u prvom dijelu koncerta je izvedena Beethovenova Sonata u E-duru br. 30 op. 109, koja je, za razliku od Bagatela, čest odabir umjetnika za klavirske recitale.

Schubertovi Njemački plesovi D. 971 975 prikladan su sadržajni odah nakon kasnog Beethovenova opusa i u ovakvoj vrućoj festivalskoj večeri izuzetno su korespondirali s publikom odišući pravom dozom emotivne i stilske uravnoteženosti i potpune zaokruženosti svakog pojedinog dijela, kao i cjeline samog ciklusa.

Situaciju je spasila jedna zaglavljena tipka na klaviru koju je solist svako malo morao odglavljivati tijekom sviranja i uistinu odlično odsvirana Beethovenova Egmont uvertira.

Svakako je u tome ogledna bila Beethovenova Peta simfonija u c-molu.

Izvrsna obrada Beethovenova opusa umjetnicima je dala mogućnost pune izražajnosti u transformiranju načela simfonizma u kvartetski sastav, pri čemu treba reći da je Beethovenov slog uvijek naglašeno referentatn u tom smislu, što znači obvezno uvažavan u izvedbama.

Glazbenu naobrazbu dobio je u privatnoj glazbenoj školi grofa Brunswicka, Beethovenova prijatelja.

Izbor skladbi je predstavljao standardni repertoar dubrovačkog orkestra: Beethovenova uvertira Egmont i Koncert za klavir i orkestar u S duru opus 73 i Schubertova Peta simfonija u B duru.

Tako se Hamlet održavao u Tvornici papira, a Beethovenova se glazba izvodila u Torpedu.

Vrlo fino, čipkasto trensparentno muziciranje u Mozartovu Gudačkom kvartetu u B-duru, K. 458 i Klarinet-kvintetu u A-duru, K. 581, ustupilo je u drugom dijelu programa mjesto snažnijem glazbenom izričaju u interpretaciji Beethovenova Gudačkog kvarteta op. 59, br. 2 Razumovski, u kvaliteti tona i dalje sačuvana klasično profinjena zvuka svirke četvorice gudača.

e neka si nam svima očitao bukvicu carlose.svaka čast. trebamo te za predsjednika pionira recimo. zapravo se nekako ne mogu odlučiti jesi li ti beethovenova ili schubertova reirkarnacija.hm? mislim ipak schubert. (velika 04.04.2008., 14:09:22)

U petak 25. studenog 2011. u 19.30 sati u okviru Plavog ciklusa Zagrebačke filharmonije, bit će izvedena Beethovenova Missa solemnis.

Onda odjednom autobus stane i svi čuju šta vam trešti iz slušalica, a to nije Beethovenova peta, već šesta od Seke Aleksić, a cijelo vrijeme ste pokušavali izgledati pametno i šesta vas je izdala.

Po stručnjacima povjesničarima i muzikolozima postoji čak 8 žena koje bi mogle biti Ona Beethovenova Besmrtna Voljena, no postoji isto tako mogućnost, u nedostatku neosporivih dokaza, da to nije niti jedna od tih žena, već neka sasvim deseta osoba

Tako ako u objekt na slici, na kojem piše " smeće je glazba za moje uši ", ubacite opušak, odmah počinje svirati Beethovenova " Oda radosti ".

A Hinko Haas, profesor klavira i prodekan za umjetničku djelatnost na Akademiji za glasbo u Ljubljani, za prvi je dio svog recitala odabrao Beethovenova djela, a za drugi Chopinova i Prokofjevljeva.

Heroičnost i snaga Beethovenova glazbenog izričaja, silan osjećaj za glazbeni prostor, formu i proporcije te upravo arhitekturalne značajke njegove umjetnosti, naglašene su vizijom Schiffove interpretacije.

Iako je početak Prve simfonije izgledao kao pomalo neorganizirano uobličavanje Beethovenova notnog teksta, idući prema kraju sviranje se razvilo u dobre, na mjestima odlične usklađenosti u bilo kojem pogledu.

U Musicophiliji Sacks je priznao da je tijekom besnih noći stotine puta u mislima ponavljao 15 sekundi dug pijanistički dio iz Beethovenova Trećeg pijanističkog koncerta. Glazba biva zarobljena u nekoj vrsti spirale, majušnog kruga neurona iz kojega ne može pobjeći, zapisao je Sacks koji je za earworms skovao termin neželjene glazbene slike (INMI).

U okviru festivala Riječke ljetne noći 2012 Riječka je filharmonija, pod dirigentskim vodstvom Mo Antona Nanuta, izvela svoj Simfonijski koncert 13. srpnja u Harteri, bivšoj riječkoj tvornici papira, na čijem su programu bili Beethovenova uvertira Egmont, potom Koncert za cello i orkestar Edwarda Elgara, uz solistički nastup Patra Kovačića te Peta simfonija Ludwiga van Beethovena.

Među snimkama nalazi se još neobjavljen koncert s Orkestrom Bavarske državne opere, održan listopada 1996. u Münchenu, na kojemu su izvedene Brahmsova 4. simfonija, Mozartova 33. simfonija i Beethovenova uvertira Coriolan.

Koncert su uokvirila Beethovenova Uvertira Egmont, op. 84 te angažirano izvedena 4. simfonija u f-molu P.

U jednom, danas uobičajenom, uglavnom opće prihvaćenom shvaćanju drugog Beethovenovog glasovirskog koncerta kao mladenačkog mocartovskog ostvarenja, ili četvrtog kao skladbe lirskog nadahnuća, Schiffova koncepcija, otkrivajući skrivene slojeve Beethovenova glazbenog izričaja, doimala se genijalno vizionarskom.

Beethovenova glazba stvorila je maštovite kristale prepune jasno ocrtanih detalja koji imaju iscjeljujući učinak.