Datum, 13. studenog, nije odabran slučajno, dan je to kad benediktinci slave Sve svete bendiktince.

Državno zemljište u Dajli, za koje su talijanski benediktinci odavna obeštećeni, 1999. je godine ušlo u golemu, povijesno pregolemu, cijenu kojom je, uz cijeli konkordat, prvi hrvatski predsjednik pred sam kraj života kupovao indulgenciju.

Hrvatski benediktinci glagoljaši koji su za vrijeme svoga djelovanja u Pragu upoznali gotovo cijelu češku srednjovjekovnu književnost i marljivo je prevodili, pobjegavši iz Praga od husitskih pobuna, donijeli su u Hrvatsku i nekoliko propovijedi Jana Husa, ali misli čeških reformatora ovdje su ostale bez odaziva.

Od tada benediktinci postaju feudalni gospodari otoka, a 1177. g. na otočiću u Velikom jezeru započinju izgradnju samostana i crkve Sv. Marije, koji su i danas među najvažnijim spomenicima kulturne baštine otoka.

Milovana su posebno bile pogodile izjave glavnog urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića na radiju, HTV-u i u samom katoličkom tjedniku u kojima, manje više, kaže kako su radom kardinalske komisije i Papinim dekretom benediktinci dobili 40 posto, a istarska biskupija pak 60 posto sporne imovine.

Između ostaloga napominje se da talijanski benediktinci nisu ni prvi ni jedini stranci koji imaju svoje nekretnine u Hrvatskoj, što je točno, no ocjena da im nitko ništa nije dao, već im je vraćen samo dio njihova imanja, donekle je dvojbena.

Iz svega samo kužim da je Hrvatska isplatila Crkvi (Talijanima, benediktincima) nešto, po Ozimskim sporazumima i da benediktinci traže još, još, a da je naš biskup već rasproda Crkvenu imovinu i upotrijebio novce opet za Crkvu.

Ubrzo nakon toga, Biskupija i benediktinci opatije Praglia, kao dvije crkvene pravne osobe, znajući dobro što se sve događalo s oduzimanjem i vraćanjem imovine, nastoje na temelju kanonskih propisa pronaći najbolji način da ono što je vraćeno bude pravedno podijeljeno.

Po svemu sudeći, na vidjelo su počeli izlaziti zidovi samostanskog kompleksa koji zajedno s crkvom čine jednu cjelinu, a koja se može datirati u isto vremensko razdoblje. Ako su pretpostavke točne, onda je ovo bio i prvi i najstariji samostan s pripadajućom crkvom koji su benediktinci na prostoru Imotskog podigli u ta davna vremena.

Jesu li na cerničkom području djelovali benediktinci ili franjevci?

Ne zna se ni zašto je država svojedobno vratila crkvi zemljište za koje su benediktinci, dakle crkveni red, navodno obeštećeni još od jugoslavenskih vlasti.

Benediktinci, augustinovci, franjevci ne grade takve zidove na takvom tlocrtu ni na takvoj lokaciji u ta vremena.

Šuplje je i prazno pa nam se ponekad nametne misao o uhodarskom motrenju kojim su benediktinci oduvijek gledali morsku pučinu i Dubrovnik.

Da bi zadržali red prvenstva u uknjižbi, talijanski benediktinci bi se na ovu odluku trebali žaliti Županijskom sudu, a ukoliko ih i on odbije, izgubit će to prvenstvo.

Dan poslije, 25. siječnja, pokreće se novi spor zbog iste stvari, s tim da se sad traži i " predaja u posjed ", odnosno doslovno da Župa iseli, a kao " umješači " na crkvenoj strani su i talijanski benediktinci, odnosno njihovo poduzeće Abbazia.

Prema naputcima Kasiodora iz 6. st benediktinci su morali izučavati medicinske spise i baviti se liječnjem.

Posvadili su se, naime, benediktinci s biskupijom, biskupija s Vatikanom, pa čak i biskupi između sebe.

Taj spomendan prihvatili su najprije benediktinci zatim kartuzijanci da bi se na koncu proširio cijelom katoličkom Crkvom.

U 12. st. na otok dolaze benediktinci iz samostana Sv. Nikola u Veneciji po kojem otočić poslije i dobiva ime.

Simboličnu naknadu porečkom biskupu benediktinci su plaćali svake godine, na dan Sv. Maura, zaštitnika Poreča (21. studeni).

Benediktinci su im dijelili (točnije prodavali)« Čudotvornu medalju »koja je na jednoj strani prikazivala Sv. Nikolu i Poreč.

Tada su talijanski benediktinci kažnjeni prisilnim radom, a nakon njihovog napuštanja zemlje oduzeto im je i zemljište jer su kod njih pronašli 100 kilograma svinjske masti i 500 litara benzina, što je u to vrijeme kada su ljudi u Istri doslovno gladovali bilo kažnjivo djelo.

U povijesti se grad Vis spominje prvi puta u 12. stoljeću, tada su benediktinci povrh današnjeg grada osnovali samostan svetog Nikole.

Naknada (indenizo) isplaćenaje 80 - godina prošlog stoljeća u iznosu od 1,7 miljardi italijsnkih Lira što sami Benediktinci priznaju, a isplaćena im je po njihovom zahtjevu za naknadu podnjeto Italijanskoj Vadi, kojoj su prodali svoje nekretnine oduzete im od strane jugoslavenskih komunističkih vlasti (civilnih, sudskih ili vojnih).

Inače tvrtka Abbazia d. o. o. tuži Župu Dajla, tvrtku Benedikt d. o. o., Matu Vekića, Golf Istru d. d., Grad Novigrad, Porečko-pulsku biskupiju i Republiku Hrvatsku, polažući pravo na vlasništvo u nekretninama, kojima su raspolagali talijanski benediktinci iz samostana u Dajli, a u međuvremenu na ovaj sud stižu brojni novi podnesci, kojima se polaže isto pravo.Pored Župe Dajle i Abbazia d. o. o., koje su podnijele predbilježbe sudu, kako bi se kao vlasnici upisali u zemljišne knjige, njima se pridružuje i Hrvatska, nakon rješenja Ministarstva pravosuđa od 9. kolovoza, kojima te nekretnine trebaju ostati u vlasništvu države i lokalne samouprave.

Benediktinci prepuštaju crkvu pavlinima 1459. godine.

U crkvi se nalazi veliko romaničko drveno raspelo iz XII. st. koje su, prema predanju, benediktinci našli na žalu.

Ja sam mislila da je Crkva Katolička JEDNO u BOGU (Tako kažu benediktinci).

Benediktinci iz Praglie tad počinju borbu za imetak prema crkvenom pravu i početkom 2000. godine kreću pregovori između njih i župe Dajle.

Činjenice su potpuno jasne: Međunarodnim sporazumima i zakonima izvršena su sva obeštećenja prema optantima, te su u ovom slučaju i Benediktinci iz Praglie obeštećeni.