Istraživao je crkvu sv. Marte u Bijaćima. 1898. je na Otoku u Solinu otkrio sarkofag kraljice Jelene iz 976. i pročitao oštećeni grobni natpis, a također je otkrio ostatke crkava sv. Marije i sv. Stjepana, koje su bile mauzoleji hrvatskih vladara.

Boga Oca, Boga Sina i njihova Duha Svetoga, i kad je prihvatio Blaženu Djevicu Mariju kao majku Kristovu i majku svoju, kad je počeo postojati kao narod, kad je počeo graditi svoju kršćansku kulturu, kad je počeo pjevati svoje pjesme i izgovarati svoje molitve, kad je počeo graditi svoje crkve i samostane i o tome pisati svoje povelje, od one prve, koje u Bijaćima 852. godine napisa slavne uspomene knez Trpimir, u kojoj se prvi put spominje hrvatsko ime: " Ego Trepimerus, gratia Dei dux Croatorum " (" Ja Trpimir, milošću Božjom knez Hrvata ") eto od tada, braćo i sestre, od tada pa sve do danas, evo već 14 stoljeća, na slavu Božju u narodu Hrvata čuje se Božja riječ koju smo upravo pročitali u misnim čitanjima.

Milošević je podsjetio kako je kameni ulomak na kojem se nalaze zapisi iskopan tijekom arheoloških straživanja od 1903. do 1905. ' Arheološki lokalitet oko crkvice sv. Marte u Bijaćima kod Trogira gotovo je potpuno neistraženo ', napomenuo je.

U većim trobrodnim crkvama, (katedrala u Biogradu, crkve u Biskupiji kod Knina, Sv. Marta u Bijaćima i još neke), nalazio se i kameni ciborij nad glavnim oltarom.

Na povijesnom lokalitetu Sv. Marte u Bijaćima, osnovne škole Bijaći iz K.

T.) Trogirska župa Gospe od Anđela na blagdan sv. Marte 29. srpnja proslavila je blagdan suzaštitnice sv. Marte u Bijaćima, na povijesnom lokalitetu prvog spomena Hrvata.

Arheolog Ante Milošević jučer je na predavanju u Zagrebu o najstarijem spomenu Hrvata u ranom srednjem vijeku iz crkvice sv. Marte u Bijaćima kraj Trogira istaknuo kako ona potječe najkasnije iz 8. st., a na njezinu jednom ulomku nalazi se do sada prvi poznati zapis hrvatskoga imena.

Svi nazočni trebali bi stvoriti oblik zaštitnog znaka škole, ptice, detalja iz crkvice sv. Marte u Bijaćima.

Obrazlažući nagradu dodijeljenu Dušanu Jelovini, Željko Tomičić je, među ostalim, nabrojao niz arheoloških lokaliteta na kojima je Jelovina istraživao: Kašić i Biljani Donji kod Zadra, brdo Spas u Kninu, Bribir kod Skradina, sakralni kompleksi u Solinu i Bijaćima i drugi.

Poznat je bunar kod sv. Marte u Bijaćima (super puteo sancte Marthe), koji i danas postoji pod imenom Lepin.

Od crkvice sv. Marte u Bijaćima, pa sve do crkvice sv. Nikole na zapadnim zidinama Salone, posjetitelji će uživati u prekrasnom pogledu i pejzažu starohrvatskih crkvica.

Dan grada Kaštela i ove godine će biti obilježen nizom manifestacija, a za one koji još uvijek ne znaju, Dan grada Kaštela se obilježava svake godine upravo na datum 04. ožujka zato jer je Povelja kneza Trpimira u kojoj se prvi puta spominje ime HRVAT Dux Croatorum iuvatus munere divino izdana upravo na dan 04. ožujka 852. godine u Bijaćima.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA DANA GRADA KAŠTELA 2009. GODINE 26. veljače - četvrtak - 11,00 - Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću - kviz natjecanje i svečani program ispred crkvice Sv. Marte u Bijaćima u organizaciji OŠ Bijaći i OŠ Kneza Trpimira 28. veljače 1. ožujka (subota, nedjelja) - 8,15 - obilježavanje 18. obljetnice planinarskog pohoda Kolijevkom hrvatske državnosti u organizaciji HPD Ante Bedalov. Polazak ispred OŠ Kneza Trpimira.Drugi dan polazak u 8, oo sati ispred crkvice Sv. Kuzme i Damjana u K.

Tako je u Rižinicama kod Solina dao sagraditi samostan i crkvu sv. Petra. 4. ožujka 852. je izdao povelju u Bijaćima (in loco Byaci dicitur) na latinskom jeziku, kojom je potvrdio darove kneza Mislava Splitskoj nadbiskupiji.

U tom pogledu nije iznevjerilo ni jedno drugo obližnje povijesno mjesto ostaci crkve sv. Marte u Bijaćima gdje su Hrvati primili kršćanstvo.

Crkvu Sv. Marte u Bijaćima dao je sagraditi don Frane Bulić kako bi očuvao vrijednost povijesnog lokaliteta ranosrednjovjekovne crkvice sagrađene na ostacima starokršćanske bazilike.

ranokršćansko doba ostavlja brojne bazilike i groblja poput onih u Bijaćima Stombrate

Spomenimo ovdje samo one pronađene u Solinu, Docima u Kaštel Gomilici i u Bijaćima kod Trogira.

U riznici nove župne crkve čuva se prijepis Trpimirove darovnice, u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT, napisane 04. 03. 852. godine u Bijaćima, ispred crkve sv. Marte iz XVI st..

E da se nebi oni puno mislili di ce sebi ucinit naselje a oni su ti lipo iskoristili stare temelje anticke civilizacije i tod su u Bijaćima odma osnovali svoje misto i svoju državu.... pa nek se zna.

Kameni ulomak, pronađen na arheološkom nalazištu kod crkvice sv. Marte u Bijaćima kod Trogira, kako je nedavno dešifrirano, najstariji je spomenik na kojem je zapisano hrvatsko ime, a smješten je u kasno 8. ili rano 9. st., izjavio je ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Ante Milošević.

Dan grada Kaštela slavi se 04. ožujka, odnosno na godišnjicu prvog spomena hrvatskog imena u pisanom dokumentu, Trpimirovoj darovnici, koja datira iz 852. godine i jedan je od najvažnijih povijesnih datuma značajnih za povijest Hrvata. Putalj i crkvica Svetog Jurja Grad Kaštela obilježava Dan grada Kaštela upravo na datum 04. ožujka u spomen na 04. ožujka daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja u Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao knez Hrvata milošću Božjom, odnosno dux Croatorum iuvatus munere divino.

Bijaći i crkvica Svete Marte Osim toga, na dan 04. ožujka, kojeg je Grad Kaštela uzeo kao svoj imendan, ove godine se navršava točno stotinu i jedna godina otkada je don Frane Bulić na mjestu i na temeljima stare crkvice sv. Marte i hrvatskog dvora, gdje je stolovao knez Trpimir i gdje je izdao svoju darovnicu, dao izgraditi današnju crkvicu sv. Marte u Bijaćima.

Crkvica je izgrađena 1908. godine, a o činjenici kako su u Bijaćima stolovali hrvatski narodni vladari svjedoče i pronađeni bogati arheološki nalazi koji to potkrijepljuju, a među kojima se ističe kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleterom, te brojni ostaci drugih građevina uz starohrvatsko i antičko groblje.

Na opustošenom području naseljavaju se Hrvati, koji u Bijaćima na temeljima antičke civilizacije osnivaju svoju državu.

Pošto su Bijaći bili na najboljen pozicjunu oni su falin te bože bili kraljevska imovina.... jerbo di ces a da kralj nima zase ono najbolje, a koji bi to kralj onda bija.... e u tin istin Bijaćima svoje prestolje je uredija knez Trpimir..... i ka pravi vladar on je odma da ucinit darovnicu kojon splitskom nadbiskupu dariva posjede... e to je ucinija dana gospodnjeg 04. ožujka 852 godine.

Od onog dana kad su Hrvati u sedmom stoljeću došli u ovu zemlju i uspostavili prve veze sa Svetom Stolicom; kada su odbacili poganska božanstva i napustili stara vjerovanja; kada su sagnuli svoje glave i koljena na sveto krštenje i prihvatili vjeru u jednog i jedinog, pravoga i istinitoga Boga: Boga Oca, Boga Sina i njihova Duha Svetoga; kada su počeli postojati kao narod; kada su počeli graditi svoju kršćansku kulturu; kada su počeli pjevati svoje pjesme i izgovarati svoje molitve; kada su poćeli graditi crkve i samostane i o tome pisati svoje povelje - od one prve koju u Bijaćima ponad Kaštela 852. godine napisa slavne uspomene knez Trpimir, u kojoj se prvi put spominje hrvatsko ime (Ego Trepimerus... gratia Dei... dux Chroatorum: Ja Trpimir... milošću Božjom... knez Hrvata) - od tada pa sve do danas, evo već 14 stoljeća, na slavu Božju, u narodu Hrvata, čuje se i navješta Radosan vijest koju smo upravo čuli i navijestili: iz knjige Izlaska i Matejeva evanđelja; 14 stoljeća živi se vjera kršćanska, 14 stoljeća Hrvat moli: Blagoslovljen Bog u vijeke, 14 stoljeća Hrvat ustrajno zbori: Blagoslovljena ova zemlja Hrvatska. (Više)

Predsjednik Gradskog vijeća Darko Varnica podsjetio je na 4. ožujka davne 852. g. kada je hrvatski knez Trpimir na svom dvoru u Bijaćima dao benediktincima sačiniti darovnicu kojom je splitskom nadbiskupu darovao crkvicu Sv. Jurja od Putalja. Dragi prijatelji, dobrodošli u koljevku hrvatskog kraljevstva i državnosti, dobrodošli na izvor naše vjere, kazao je između ostaloga predsjednik Varnica pozdravljajući okupljene goste.

U Bijaćima je bila jedna od rezidencija hrvatskih vladara s gospodarskim i stanbenim zgradama.

Okolica Trogira je upravo u ranomu srednjem vijeku bila kraljevskim posjedom hrvatskih vladara, koji su u obližnjim Bijaćima imali jedno od svojih sjedišta.