Postojeći sustav inspekcije potrebno je unaprijediti na način da se inspektori dodatno educiraju u vezi s biocidnim pripravcima, njihovim svojstvima, primjenom i načinom uporabe kako bi se osigurala odgovarajuća provedba.

Nadzor nad biocidnim pripravcima trenutačno se provodi prema inspekcijskim ovlastima iz Zakona o kemikalijama, s obzirom da je određeni broj biocidnih pripravaka odobren kao opasna kemikalija.

RAZVRSTAVANJE, PAKIRANJE I OBILJEŽAVANJE BIOCIDNOG PRIPRAVKA Kako je utvrđeno u članku 37. do 40. Zakona o biocidnim pripravcima, potrebno je predati prijedloge uključujući argumentaciju za razvrstavanje i označavanje biocidnog pripravka u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je uređeno razvrstavanje, pakiranje i označavanje opasnih kemikalija.

Informacije koje se odnose na identifikaciju i razvrstavanje svih komponenti biocidnog pripravaka posebno su važne i moraju se unijeti u odjeljke I. do IV. te služe kao osnova za procjenu mogućeg učinka na ljudsko zdravlje i okoliš. 2. Ukoliko informacija nije potrebna uslijed prirode biocidnog pripravaka, primjenjuje se članak 10. stavak 5. Zakona o biocidnim pripravcima 3. Informacije se mogu izvući iz postojećih podataka uz prihvatljivu argumentaciju nadležnom tijelu.

Prema potrebi, podatke iz Priloga II., III.B potrebno je navesti za sve toksikološke/eko-toksikološke odgovarajuće kemijske komponente biocidnog pripravka, a posebno ako su komponente tvari kako su utvrđene člankom 2. točkom 8. Zakona o biocidnim pripravcima. 5. U slučajevima kada je riječ o novom pripravku, prihvatljiva je ekstrapolacija od Priloga IV.A, ukoliko su vrednovani svi mogući učinci komponenata, posebno o patogenosti i zaraznosti.

Zakon o biocidnim pripravcima (»Narodne novine«, br. 63/07. i 35/08.), osnovni je zakon kojim se štiti ljudsko zdravlje od mogućih štetnih učinaka biocidnih pripravaka.

Stavljanje na tržište i uporaba biocidnih pripravaka te njihovih aktivnih tvari regulirana je Zakonom o biocidnim pripravcima (NN 63/07, NN 35/08).

Doneseni su podzakonski propisi kojima su propisane aktivne tvari dopuštene u biocidnim pripravcima te aktivnih tvari koje su u programu revizije u Europskoj uniji te se samo biocidni pripravci s tim aktivnim tvarima mogu stavljati na tržište (Pravilnik o popisu aktivnih tvari u biocidnim pripravcima i Pravilnik o popisu postojećih aktivnih tvari dopuštenih u biocidnim pripravcima NN 90/08).

Muči li vas izračun parafiskalnih nameta, modalitet provedbe natječaja za Mjeru 302 programa IPARD, utjecaj otkupne cijene ozime pšenice na mađarskoj burzi na prilike u našem agraru, novele Zakona o biocidnim pripravcima ili pravičnost cijene tanjura tripica u saborskome restoranu... ne morate brinuti.

Tajnost i zaštita podataka Zakonom o biocidnim pripravcima osigurana je tajnost i zaštita podataka.

Uvjet jest da su takve aktivne tvari bile na tržištu na dan 26. lipnja 2007. godine kao aktivne tvari u biocidnim pripravcima predviđenim za namjene različite od namjene za znanstveno istraživanje i razvoj i primijenjeno istraživanje i razvoj.

Ministarstvo na međunarodnoj razini osigurava razmjenu podataka o biocidnim pripravcima i donesenim mjerama te drugim zahtijevanim podacima u skladu s odredbama ovoga Zakona i međunarodno preuzetim obvezama.

Potrebno je ustrojiti registar biocidnih pripravaka koji su se već nalazili na tržištu na dan stupanja na snagu Zakona o biocidnim pripravcima; registar će se uspostaviti na temelju zakonske obveze dostave Sigurnosno-tehničkog lista i podataka za upis u registar biocidnih pripravaka od strane proizvođača, nositelja odobrenja ili osobe odgovorne za stavljanje na tržište.

Zastupnici su 28. travnja proglasili Nacionalnim danom zaštite na radu, te donijeli Zakon o biocidnim pripravcima.

Ako se temeljem toga biocidni pripravak razvrstan u skladu sa zahtjevima iz članka 37. Zakona o biocidnim pripravcima, tada se traži procjena doze (koncentracije) reakcije (učinka), procjena izloženosti i karakterizacija rizika. 24. U slučajevima kad je proveden test za identifikaciju rizika u odnosu na određeni potencijalni učinak aktivne tvari ili sumnjive tvari koje se nalaze u biocidnom pripravku, ali njegovi nalazi nisu doveli do razvrstavanja biocidnog pripravka, nije potrebna karakterizacija rizika u odnosu na taj učinak osim ukoliko postoje drugi razumni razlozi za zabrinutost, npr. štetni učinci na okoliš ili neprihvatljivi ostaci. 25. Ministarstvo primjenjuje stavke 26. do 29. prilikom provođenja procjene doze (koncentracije) reakcije (učinka) za aktivnu tvar ili sumnjivu tvar koje se nalaze u biocidnom pripravku. 26. Za toksičnost kod ponovljene doze i reprodukcijsku toksičnost utvrđuje se odnos doze (koncentracije) reakcije (učinka) za svaku aktivnu tvar ili sumnjivu tvar i, gdje god je to moguće, identificira se razina bez zapaženog štetnog učinka (NOAEL).

Cilj procjene je načiniti kvantitativnu ili kvalitativnu procjenu odnosa doze/koncentracije za svaku aktivnu tvar ili sumnjivu tvar kojoj je populacija izložena ili može biti izložena tijekom upotrebe biocidnog pripravka. 32. Procjena izloženosti temelji se na podacima iz tehničkoga dokumentacija koji se dostavlja u skladu s člankom 10., 18., 28., i 29. Zakona o biocidnim pripravcima i na svim ostalim dostupnim i relevantnim podacima.

Aktivna tvar može se staviti na tržište i rabiti u biocidnim pripravcima u Republici Hrvatskoj ako ispunjava propisane uvjete te ako je uvrštena ili je u postupku uvrštavanja na popis tvari I. ili I. A.

Ministarstvo je obvezno svake tri godine do 30. listopada Europskoj komisiji dostavljati izvješće o provedbi ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona, uključujući podatke o otrovanjima uzrokovanim biocidnim pripravcima.

Ako je potrebno, za uvrštenje aktivne tvari u popis I. A može se odrediti raspon koncentracija u kojima se tvar može rabiti u biocidnim pripravcima.

Odbijanje uvrštavanja aktivnih tvari u popis I. i, gdje je bitno, I. A ili I. B, ili njihovo povlačenje s navedenih popisa provodi se pod sljedećim uvjetima: 1. kemijska raznolikost aktivnih tvari na popisu mora biti takva da svede na najmanju moguću mjeru pojavu otpornosti kod ciljnih organizama, 2. primjenjuje se samo na aktivne tvari koje, kada se rabe pod uvjetima uporabe u odobrenim biocidnim pripravcima, predstavljaju značajno drukčiju razinu rizika, 3. primjenjuje se samo na aktivne tvari koje se rabe na pripravcima iste vrste, 4. primjenjuje se samo nakon što se, po potrebi, dopusti mogućnost prikupljanja iskustava iz uporabe u praksi, ako već nisu dostupna, 5. da je podnesena potpuna dokumentacija s podacima za ocjenjivanje koja služi ili je služila za uvrštavanje u popis I., I. A ili I. B.

(2) S praznom ambalažom i ostacima biocidnog pripravka te otpadom koji je onečišćen biocidnim pripravkom pri sanaciji nezgoda te biocidnim pripravcima kojima je prestala valjanost registracije ili je istekao rok upotrebe mora se postupati u skladu s propisima koji uređuju postupanje s opasnim otpadom.

Ovo može uključiti i procjenu rizika, tj. kvantifikaciju ove vjerojatnosti. (e) Okoliš su vode, uključujući sediment, zrak, tlo, divlje vrste faune i flore, i njihove međusobne odnose, kao i njihove odnose sa živim organizmima. 1. Ovim Prilogom utvrđuju se načela kojima se osigurava da procjene i odluke o odobrenju biocidnog pripravaka, ukoliko je riječ o kemijskom pripravku, imaju za posljedicu usklađenu visoku razinu zaštite ljudi, životinja i okoliša u skladu s člankom 4. Zakona o biocidnim pripravcima 2. U svrhu osiguranja visoke i usklađene razine zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, moraju se identificirati svi rizici koji proistječu iz upotrebe biocidnog pripravka te se provodi procjena rizika radi određivanja prihvatljivosti bilo kojih od rizika identificiranih tijekom predviđene normalne upotrebe biocidnog pripravka, i to procjenjivanjem rizika bitnih pojedinačnih sastojaka biocidnog pripravka. 3. Uvijek se traži provođenje procjene rizika od aktivne tvari ili od tvari koje se nalaze u biocidnom pripravku.

Potrebno je obratiti pažnju na zahtjeve iz članaka 15. i 47. Zakona o biocidnim pripravcima kako bi se izbjegla višestruka dostava podataka.

Mogu se tražiti i podaci za sumnjive tvari koje se nalaze u biocidnom pripravku. 6. Nalazi procjene rizika za aktivnu tvar i za sumnjivu tvar koje se nalaze u biocidnom pripravku objedinjuju se u ukupnu procjenu samog biocidnog pripravka. 7. Prilikom davanja procjena i donošenja odluka o odobrenju biocidnog pripravka, Ministarstvo: (a) uzima u obzir druge relevantne tehničke ili znanstvene informacije koje su im razumno dostupne u vezi sa svojstvima biocidnog pripravka, njegovim sastojcima, metabolitima ili ostacima; (b) ocjenjuje, gdje je bitno, obrazloženja koja daje podnositelj za nedostavljanje pojedinih podataka. 8. Ministarstvo se pridržava zahtjeva za uzajamno priznavanje iz članka 32., članka 33. stavka 1. i 2. Zakona o biocidnim pripravcima. 9. Budući da je poznato kako se biocidni pripravci neznatno razlikuju jedan od drugoga po sastavu, to se mora uzeti u obzir prilikom ocjene dokumentacija.

Koncept »okvirnih formulacija« ovdje je relevantan. 10. Budući da je poznato kako se smatra da određeni biocidni predstavljaju samo niski rizik, uz ispunjavanje zahtjeva ovoga Priloga za te se biocidne pripravke primjenjuje pojednostavljeni postupak koji je pojašnjen u članku 6., 16. i 19. Zakona o biocidnim pripravcima. 11. Primjena ovih zajedničkih načela omogućava Ministarstvu da odluči hoće li ili neće odobriti biocidni pripravak, hoće li to odobrenje imati neka ograničenja za upotrebu ili druge uvjete.

Većina financijskih obveza vezano za provedbu propisa kojima su uređeni biocidni pripravci jest na subjektima u poslovanju s biocidnim pripravcima (razvrstavanje, pakiranje, označavanje, edukacija, izrada i ovjera Sigurnosno-tehničkih listova).

Zakon o biocidnim pripravcima NN 63/07, NN 38/08

Istraživanja plinova i hlapljivih tekućine moraju se provesti inhalacijom. 6.1.1. Oralno 6.1.2. Dermalno 6.1.3. Inhalacijom 6.1.4. Za biocidne pripravake koji se moraju odobriti za upotrebu s drugim biocidnim pripravcima, gdje god je to moguće, prema potrebi treba testirati i akutnu dermalnu toksičnost te iritaciju kože i očiju smjese pripravaka 6.2. Nadražljivost (iritacija) kože i očiju 6.3. Preosjetljivost (senzibilizacija) kože 6.4. Podaci o resorpciji putem kože 6.5. Postojeći toksikološki podaci o toksikološki bitnim pomoćnim tvarima (tj. moguće opasnim tvarima) 6.6. Informacije o izloženosti biocidnom pripravaku kod i nakon primjene Gdje je neophodno, kao i za toksikološki bitne pomoćne tvari u pripravku, treba provesti ispitivanja navedena u Prilogu I.

95. Ministarstvo uspoređuje pojedinačne zaključke o učincima biocidnog pripravka na tri sektora: ljude, životinje i okoliš, kako bi sastavila ukupan zaključak za globalno djelovanje biocidnog pripravka. 96. Prije odobravanja biocidnog pripravaka Ministarstvo uzima u obzir sve relevantne neprihvatljive učinke, učinkovitost biocidnog pripravaka i prednosti upotrebe biocidnog pripravaka. 97. Ministarstvo konačno odlučuje hoće li odobriti biocidni pripravak i podliježe li to odobrenje nekom ograničenju ili uvjetu u skladu s ovim Pravilnikom i Zakonom o biocidnim pripravcima.

Odjel za kemikalije obavlja upravno-pravne i stručne poslove te poslove sanitarnog nadzora nad vođenjem postupka prijavljivanja novih tvari; vođenjem postupka stavljanja u promet novih tvari; vođenjem postupka stavljanja biocidnih pripravaka u promet; izdavanjem odobrenja za stavljanje biocidnih pripravaka u promet; objavljuje popis biocidnih pripravaka kojima je izdano odobrenje za stavljanje u promet; sudjeluje u izradi pravilnika vezanih uz kemikalije i biocide; prikuplja podatke o količinama prijavljenih novih tvari stavljenih u promet; razmjenjuje podatke o prijavljenim novim tvarima i biocidnim pripravcima na međunarodnoj razini; izdaje odobrenja za proizvodnju i promet opasnih kemikalija na veliko; izdaje odobrenja za korištenje vrlo otrovnih kemikalija; izdaje odobrenja za uvoz i izvoz opasnih kemikalija; objavljuje popis pravnih osoba koje su ovlaštene za ispitivanje svojstava opasnih kemikalija; provodi upravni i stručni nadzor nad provedbom propisa o kemikalijama i biocidima; provodi sanitarni nadzor nad proizvodnjom opasnih kemikalija i prometom na veliko opasnih kemikalija, kao i nad korištenjem vrlo otrovnih kemikalija; provodi upravni postupak u vezi s obavljenim nadzorima, kao i druge mjere kada je ugroženo zdravlje ljudi i okoliša; prati i sudjeluje u radu međunarodnih organizacija (SAICEM; UNEP) kao i agencijama i nadležnim tijelima stranih država; sudjeluje u izradi i usklađivanju legislative na području opasnih kemikalija s europskim zakonodavstvom; brine da svaki rashod bude opravdan stvarnom potrebom i potvrđen prethodnom kontrolom.