Biografski dokumentarni film Vlado Gotovac, moj sluča j u režiji Bogdana Žižića, a po ideji Marka Grčića, o životu jednog od najznačajnijih hrvatskih političara i govornika progovara kroz njegov književni rad i razgovor s najbližim članovima obitelji i prijateljima.

Talijanski institut za kulturu u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom televizijom i Hrvatskim filmskim savezom predstavlja svečanu premijeru dugometražnog dokumentarnog filma Druga Venecija redatelja Bogdana Žižića.

Priređene su i retrospektive suvremenog izraelskog dokumentarng filma, filmova Jona Alperta, Bogdana Žižića te autora s pseoudonimom BijesPrvi, proslavljenog po parodijama na You Tubeu.

Dakle, jedanaesto izdanje Dana hrvatskog filma, unatoč brojnim poteškoćama kojima smo svjedočili u sklopu predorganizacije ostavka Bogdana Žižića na mjesto predsjednika organizacijskog odbora, izbor Lukasa Nole na to mjesto, samoraspuštanje odbora i na kraju kašnjenje s početkom ispalo je i po posjećenosti i po kvalitet prikazanih filmova vrlo dobro.

Na download repertoaru je i nekolicina nagrađivanih kratkih dokumentaraca Bogdana Žižića (Jedan život, Pohvala ruci i Poplava); Pula povjerljivo, " ponavljač " DHF-a 2003. Tomislava Mršića i Dejana Šoše, te nagrađeni filmovi nedavno završenih 13. dana hrvatskog filma.

U srijedu 21.07.2010. na programu HRT-a u sklopu dokumentarnog filmskog programa koji je posvećen ovaj put filmovima Bogdana Žižića bit će prikazan i film ' GOLI OTOK - JEDNO SVJEDOČENJE ' iz 1994. godine.

Porazna situacija zabilježena je 1994. kada je prikazan samo jedan hrvatski cjelovečernji film, ' Cijena života ' Bogdana Žižića, kojim je otvorena smotra Filmskih večeri u Areni, jer se natjecateljski dio nije mogao održati.

B. ^: Ceremonija dodjeljivanja nagrada otkazana je 1994. godine jer je samo jedan hrvatski film napravljen u proteklih 12 mjeseci (Cijena života Bogdana Žižića).

U drugom, još nostalgičnijem dijelu koncerta su Geste i grimase (iz serije K arneval, Anđeo i Prah - zagrljaj), Amado mio (za Ritu Hayworth), O mladosti (Jagode u grlu Srđana Karanovića), Plavi anđeo (za Marlene Dietrich), Parobrod Rex (za Federica Fellinija), Ministarstvo straha (nadahnut istoimenim filmom Fritza Langa), Arsen Lupin, Trumbetaš (iz filma Bogdana Žižića), Čovjek bez zvijezde i Završit ću kao Howard Hughes.

Spomen područje Jasenovac produciralo je snimanje četiri dokumentarna filma o jasenovačkom logoru: " Jasenovac 1945 " (1966.) Bogdana Žižića, " Evanđelje zla " (1973.) Đorđa Kastratovića, " Krv i pepeo Jasenovca " (1984.) Lordana Zafranovića, " Kula smrti " (1988.) Vladimira Tadeja.

U vremenu dok se na sve strane trubilo o važnim obilježjima novovalovskih poetika o globalnim metaforama, otvorenim krajevima i svemoći autorizma hrvatski je film, i sam zaražen virusom modernizma, nepopustljivo tjerao vlastiti koncept; njegove konstrukcijski pomno tesane strukture tako daleke od epizodične razbarušenosti djela nekih drugih, poglavito europskih kinematografija alternativu privrženosti rondizmu tražili su i onda i poslije u posve sumornim ili tragičnim završnicama svojih ostvarenja (među kojima su neki naslovi bili nabijeni eksplicitnom kritičnošću spram režima); Licem u lice Branka Bauera, Prometej s otoka Viševice Vatroslava Mimice, Breza Ante Babaje, Protest i Novinar Fadila Hadžića, Lisice i Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Krste Papića, Razmeđa Kreše Golika, Timon Tomislava Radića, Kuća Bogdana Žižića, Samo jednom se ljubi Rajka Grlića...

Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti i prvi je akademski snimatelj koji je debitirao dugometražnim igranim filmom (Daj što daš, Bogdana Žižića, 1979).

Za " Stoljeće filma u Splitu " Bogdana Žižića i " Kaleidoskop intime " Vlatke Vorkapić odobreno je po 120 tisuća kuna, za " Sajmište - dno pakla " Eduarda Galića 115 tisuća kuna, a slijede ih, među ostalima, " Na početku filma i na kraju svijeta " Edija Mudronje, " Mučenik Ivo " Jakova Sedlara i " Pinter " Željka Senečića.

Sondični memoarski zapisi Bogdana Žižića nisu samo puni živopisnih sjećanja na osobe iz njegova privatnoga ili javnoga prostora već su oni jasno zrcalo i gotovo svih važnijih društvenopolitičkih mijena dvadesetoga stoljeća.

Memoarska sjećanja " Pješčana ura " Bogdana Žižića nalik su albumu posvećenom značajnim osobama i događajima iz njegova života.

Pored razgledavanja stalnog postava Galerije Ružić " u filmskoj večeri posjetitelji su u Tvrđavi imali priliku pogledati projekcije dokumentarnog filma redatelja Bogdana Žižića Ružičnjak u tvrđavi ", dokumentarca Branko Ružić u Rovinju " redatelja Miše Labudovića te izbor filmova o umjetnosti redatelja Zorana Sudara.

Među devet kratkometražnih dokumentaraca, koji će se sufinancirati s 1,3 milijuna kuna, je i film Andreja Korovljeva " Tusta " o nedavno preminulom pjevaču pulske grupe KUD Idijoti, a među četiri dugometražna dokumentarca najviše je dobio film veterana Bogdana Žižića o slikaru Miroslavu Kraljeviću. (Hina)

Kroz emisiju su protkana i sjećanja na djetinjstvo i mladost autora, Solinjanina Bogdana Žižića.

Mali filmski razgovor kojim Duško Popović predstavlja filmskog redatelja Bogdana Žižića ujedno je i hommage Žižićevom prijatelju iz gimnazijskih klupa, filmskom redatelju Aleksandru Stasenku (1933 - 1990) koji je majstorom proglašen 1968.

Ministarstvo će, naime, sufinancirati Polusestru Ljiljane Šišmanović, Skinheadse Silvija Mirošničenka, Tri ljubavne priče Snježane Tribuson, Leu i Dariju Branka Ivande, Krizu Haidari Tomislava Žaje, Kravatu Nikole Ivande, Dragog Vincenta Bogdana Žižića, Kožu debitantice Ive Semenčić, Kondora hrvatskog neba Sandija Novaka, Purgatorij Zdravka Mustaća, te Potragu za mrtvim ocem Nevena Hitreca, film o Andriji Hebrangu koji je pristigao na natječaj za dugometražni igrani, ali je po ocjeni umjetničkih savjetnika prebačen među kratke filmove i dokumentarce.

Komentar: Debitantski cjelovečernji igrani film Bogdana Žižića jedan je od vrhunaca socijalno kritičkog usmjerenja hrvatske kinematografije sedamdesetih.

Prikazan je i film Bogdana Žižića, Vanja Radauš kipar, a otvorenje je bilo popraćeno njegovim uglazbljenim stihovima u interpretaciji Kristine Beck-Kukavčić uz klavirsku pratnju Krešimira Popovića.

U popratnom će se programu, među ostalim, prikazati i izbor radova Petra Krelje, Zorana Tadića, Eduarda Galića i Bogdana Žižića te ponajbolji naslovi s nekoliko svjetskih festivala dokumentarnih filmova.

Isto tako, Pula ove godine priprema program posvećen hrvatskoj filmskoj baštini, tako da ćemo biti u prilici vidjeti restaurirane verzije filmova Slučajni život Ante Peterlića, Četvrti suputnik Branka Bauera, Putovanje na mjesto nesreće Zvonimira Berkovića, Kuća Bogdana Žižića, Seljačka buna 1573. Vatroslava Mimice i U gori raste zelen bor Antuna Vrdoljaka, redom naslove hrvatske kinematografije koji su svoje premijere imali još prije tridesetak godina.

Siniše Pavića, Strah od pletenja Vedrane Rudan, Pješčana ura Bogdana Žižića, Čudo u Poskokovoj Dragi Ante Tomića i Hotel Grand Renata Baretića.

A Vrdoljak je smijenjen s čela DFR-a u lipnju 1972. nakon sramotna referata Bogdana Žižića, a tada ga je branio jedino Krsto Papić.

U ostatku 61. broja, hrvatski filmski kritičari, među ostalim, raspravljaju o najnovijim filmovima kao što su Avatar, Crnci, Čovjek ispod stola, Duga, Ljupke kosti, Mjesec, Ni na nebu ni na zemlji, Ozbiljan čovjek, Sve o jednoj djevojci i Sveti Georgije ubiva aždahu, te o novim knjigama Petra Krelje, Bogdana Žižića i Mime Simić te knjigama o Robertu Altmanu, Clintu Eastwoodu i hrvatskim filmskim redateljima.

Tu je i jedini song na ovom kompaktnom disku, pjesma iz filma Trumbetaš redatelja Bogdana Žižića koju, naravno, izvodi sam skladatelj.

Bogdana Žižića mnogi prvenstveno znaju kao cineastu po njegovim dokumentarnim, kratkim i dugometražnim filmovima za koje je nerijetko pisao i scenarije.

Puno se, primjerice, govorilo o umjetnicima (Leo Junek Bogdana Žižića, Marija hoda tiho Marka Stanića, Meandar Željka Senečića, Živjeti art Željka Radivoja, Če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro Zorana Kreme (naslovna fotografija, op.ur.) ili Moć violončela Annamarije Doričić) odnosno inim poznatim ili slavnim ličnostima (Novinarov bijeg iz pakla droge Ivana Perića, Zoo Tito Ante Kuštre ali i Astralis - institucija Igora Neljaka te Nevidljive galerije Željka Kipkea i Mimara Revisited Danka Volarića potonji govore o institucijama ali opet imaju veze s umjetnošću).