Antunova žena Mira, iz poznate bokeljske obitelji Brajnović, sa svojom sestrom Natalijom prisjeća se obiteljske tragedije u kojoj su tijekom Drugoga svjetskog rata, samo zato što su bili hrvatski domoljubi, stradala njihova braća Tripo i don Ivo.

Bogatu baštinu prikazali su u plesu i pjesmi članovi folklorne sekcije Bokeljske mornarice 809 iz Tivta koji djeluju na dugoj i slavnoj tradiciji bratovštine Bokeljske mornarice od prije 1200 godina.

Onu su izveli i tradicionalni ples Bokeljske mornarice, koji se izvodi prilikom fešta i godišnjica ispred kotorske katedrale.

Željka Brguljan je rekao da su fotografije sakupljene iz obiteljskih albuma i arhiva Bokeljske mornarice, a osim što su snimane u ateljeima, na nekima se naziru i urbane vizure Kotora, no povezuje ih taj modni detalj s kojim se Hrvatska identificira.

Nakon osmanlijskoga zauzimanja 1539. godine Herceg Novi sve do Morejskoga rata ostaje pod osmanlijskom vlašću, predstavljajući izravnu opasnost za ostale bokeljske gradove, ali i za slobodnu plovidbu južnim dijelom istočnojadranske obale.

Nakon večer kojom su domaćini pogostili goste koji su prvi put postrojili se i plesali u Zadru, Glavni odred Bokeljske mornarice, odjeveni u svečano odijelo i naoružani skupocjenim starinskim oružjem, predstavio se i gostima manifestacije Zadra more u Arsenalu..

ZADAR - Glavni odred Bokeljske mornarice došao je u Zadranima u goste povodom 10. godišnjice Sveučilišta u Zadru.

Glavni odred Bokeljske mornarice, zajedno s Malim admiralom, simbolički se okupio ispred crkve Gospe od zdravlja u kojoj je pokopan biskup Vicko Zmajević, podrijetlom iz pomorskog mjesta Perasta.

Stvarajući hitove za mnoga od najistaknutijih imena domaće scene, poput (na ovom izdanju zastupljenih) Bokeljske noći za Vicu Vukova, Da sam ja netko i Sanjam za Indekse, Gazi dragi srce moje za Gabi Novak ili Plovi mala barka za Nove fosile, Hegedušić je iznenadio širinom svog autorskog pera i snalaženjem u najrazličitijim popularnim glazbenim stilovima.

Izložba Mercatores et naute u organizaciji kotorskoga Pomorskog muzeja Crne Gore, Istorijskog arhiva, Muzeja grada Perasta i Dijecezanskog muzeja kotorske biskupije predstavio nam je vrlo bogatu povijest Bokelja i bokeljske mornarice kroz brojne dokumente i rukopise, portrete, slike i makete plovila, predmete iz plemenitih kovina i tekstila koje su nastajale od 12. do 19. stoljeća

Ako smo već razdijeljeni u četiri države (ne zaboravimo ni vojvođanske ni bokeljske Hrvate), što je nemoguće mijenjati, zašto dijelimo hrvatsko nacionalno biće?

Jednim dijelom bilježimo osamdeset godina djelovanja Društva Bokelja i 50. godišnjicu postojanja bratovštine Bokeljske mornarice, a drugim otkrivamo jednog autora koji je bio nedovoljno poznat u našoj sredini, a koji marnim radom Nade Fisković na kraju postaje prepoznat za široku javnost.

Ako je nešto moglo zaintrigirati pažnju i znatiželju požeških ljubitelja folklora, onda je to plesni ansambl Bokeljske mornarice 809, Ženska klapa Bisernice Boke i Mandolinski sastav iz Kotora.

Vaša je knjiga Bokeljske muke prerdstavljena i u Splitu i u Sarajevu...

U tom segmentu pokušali smo evocirati uspomene na slavne bokeljske pomorce 19. stoljeća i njihove pothvate čija važnost daleko prelazi granice rodne im Boke, kao i na slavne jedrenjake toga razdoblja.

Ponovna veza Kotora i Zadra uspostavljene u je u Bokeljskom kolu Glavnog odreda Bokeljske mornarice na Narodnom trgu.

Zastave Zadra, Sveučilišta i Bokeljske mornarice pomiješale su se u završnici Bokeljskog kola.

Postoji još i danas pod novijim imenom Bokeljske mornarice.

U Zadar je dospjela iz stare bokeljske obitelji Luković, kojoj pripada i poznati povjesničar don Niko Luković.

Baš mi kažu neki stanovnici lapadskih ulica Bokeljske, Rijeà ke, V.

Hrvatski je osjećaj u Boki Kotorskoj uvijek bio živ kod onih, koji su glavni predstavnici bokeljske kulture.

Glavni odred Bokeljske mornarice, koji prvi put stiže u Zadar i prava je atrakcija pridružit će se manifestaciji Zadar more, večeras ispred Arsenala, oko 21 sat.

No, moram reći, projekt ne bi uspio bez izuzetnog zalaganja, uloženog (volonterskog) rada, pa i sredstava pojedinih članova Bokeljske mornarice.

Potraga za blagom na Mrtvom kanalu za djecu (polazak s info punkta kraj kazališta), u 10 sati Na pozornici uz kazalište Svečano otvaranje manifestacije uz počasni defile Gradske Straže Bakar i Bokeljske mornarice, u 12 sati Otvaranje izložbe Živa jedra Mrtvog kanala autora Luciana Kebera prostorije SRD Luben, u 12.30 sati Na pozornici kraj kazališta Zabavni program, 12.30 - 14 sati Potraga za blagom na Mrtvom kanalu za odrasle (polazak s info punkta kraj kazališta), u 13 sati Riječka ribarnica Otvaranje izložbe fotografija Hrvatska Kvarner i Istra u Brestu 2012. autora Mladena Šćerbe, u 19 sati

Značajno mjesto pripada odori Bokeljske mornarice čuvaru tradicije glasovite bratovštine Bokelja osnovane sredinom 15. st., te odori konjaničkog sokola.

Važan prinos dali su ratnici iz Perasta, umiješni u nizu bitaka diljem južnodalmatinske i bokeljske bojišnice, a u spomen na njihov ratni pothvat jedan od osvojenih gradskih prolaza nosio je još dugo ime Peraška vrata.

Program počinje u 17.45 okupljanjem glavnog odreda Bokeljske mornarice Gradske glazbe Zadar i uzvanika ispred crkve Gospe od Zdravlja u kojoj je sahranjen zadarski nadbiskup Vicko Zmajević rodom iz Perasta u Boki kotorskoj.

Tamo nas u 18.30 sati očekuje nastup Glavnog odreda Bokeljske mornarice iz Kotora i Gradske glazbe Zadar.

Nastup počinje prijavkom viceadmirala Bokeljske mornarice Ilije Radovića, slijedi Bokeljsko kolo Glavnog odreda Bokeljske mornarice iz Kotora uz glazbenu pratnju Gradske glazbe Zadar predvođene mo.

Mazohistički mnijem da je moj prijatelj mislio na to kako moje sad već omlohavljelo bukovskijevsko tijelo ujedinjeno s mojom besmrtnom dušom trenutno s nedvojbenim užitkom gnjije ovamo dolje u Australiji, a njegov se pak žilavi psihofizički individuum još fura lijevim, ljepšim naručjem majčice Hrvatske, onkraj velebitskog žestaca, bokeljske ili kvarnerske bonace trajna-nina-nena, oštrih bosanskih prisika i dubokih kanjona, pa gore do desnoga krila glavaševski pokošenih žita slavonskih, i sve tako do otvorene porte u Europsku Uniju.