»Dame i gospodo, a sada nastupa Boris Maruna, kulturnjački Indiana Jones, padobranac i gerilac u svim sustavima, autor knjige Upute za pakleni stroj, zamašnjak naše kulture, kolumnist, uvodničar, esejist, a iznad svega poeta«, najavio je Lokotar ovogodišnjeg dobitnika Goranova vijenca.

Nakon Nikolićeve smrti 1997. mjesto glavnog urednika preuzeo je Boris Maruna te zaokružio 50. godište drugog tečaja časopisa.

Na pokopu su govorili njegovi najbolji prijatelji Jakša Kušan, Boris Maruna, Josip Šentija...

Šta znači to da Boris Maruna ulazi u odbor za pomoć petoro uhićenih otmičara, a Bušić se tome protivi?

Vijenac su, uz Prosperova Novaka, uređivali i Boris Maruna, aktualna ministrica kulture Andrea Zlatar - Violić, Mladen Kuzmanović, Ivica Matičević, Mate Maras i Andrija Tunjić.

Nakon što je završilo druženje mališana s Gabrijelom Meštrović Maštruko, u Ogranak Bili Brig stigli su i članovi Kluba čitatelja " Boris Maruna ".

Doznali smo i kako članovi " Kluba čitatelja Boris Maruna " za 22. travnja na Dan planeta Zemlja spremaju pjesničku večer na kojoj će čitati poeziju Borisa Marune.

- Bilo je lakše voljeti te iz daljine, napisao je krasno u svojoj pjesmi Boris Maruna, a onda je još napisao: Sad izbliza siliš me da te osjećam kao truli zub. Ali, stvarno, kad se vratiš, nekako se razočaraš.

BORIS MARUNA, književnik i svo - jedobni predsjednik Hrvatske matice iseljenika, danas veleposlanik u Čileu, također u krugu Mesićevih prijatelja.

Boris Maruna bio je puno više, on je odličan pisac i veliki frajer.

Da bi izgradio otpornost prema teroru velike povijesti kroz koju se filtriraju utjecaji ekonomskih i političkih imperija, Jahić u prvom dijelu svoje zbirke, suprotno planetarno folklornoj nepovijesnoj vizuri, priziva memoriju osobne male povijesti iz vizure obiteljskoga mikrokozma, pozivajući se na način kako je to samosvjesno činio Boris Maruna.

Iako početak časopisa, kad su ga vodili Slobodan Prosperov Novak i, kasnije, Boris Maruna nije previše obećavao, za vrijeme Andree Zlatar to je još i sličilo na nešto, dok je doba gospodina Andrije Tunjića, u kojem su mogli " objavljivati samo oni koji misle hrvatski " predstavljalo novo dno u hrvatskom kulturnom izdavaštvu, još tamo od zlatnih dana Hrvatskog slova krajem devedesetih.

Boris Maruna rodio se 1940. u Podpragu, Jasenice, na južnim obroncima Velebita; 1960. godine iz Zagreba zajedno s dvojicom braće bježi u Italiju i postaje hrvatski politički emigrant.

Može biti da se nekomu nije svidjelo što u New Yorku nisam zatajio svoja politička uvjerenja: to mi, ipak, do sada nitko nije otvoreno spočitao ili uopće spomenuo (osim, neizravno, neodređeno i usputno, Boris Maruna, ali ne za mojega boravka u NY, nego skoro dva desetljeća poslije, u svojoj knjizi o vašemu pothvatu« Otmičari ispunjena sna »).

Da bar imamo vise novinara kao Pilsel koji nemaju " dlaku na jeziku ". On i pokojni moj dragi prijatelj Boris Maruna od " ustaskih " korijena koji su mogli biti unosni 90 - tih, opredjelili su se vise za pravednu Hrvatsku.

U Gradskoj knjižnici na Bilom Brigu vodi klub čitatelja " Boris Maruna ".

Od 1955. godine uredništvo preuzima u potpunosti, a 1957. pokreće i od tada uređuje i Knjižnicu Hrvatske revije, u kojoj je objavljeno šezdesetak različitih knjiga, među kojima i brojna djela hrvatske inteligencije u iseljeništvu (Viktor Vida, Rajmun Kupareo, Boris Maruna, Malkica Dugeč i dr.).

Poznato je da su primjerice Vinko Nikoli ć, Ivo Lendi ć, Sre ć ko Karaman, Viktor Vida, Boris Maruna, Dušan Žanko, Zdravko i Mirko San č evi ć hrvatski književnici koji su bili u egzilu u Argentini i Venezueli; znamo da su uglavnom pisali na hrvatskome jeziku i da ih se napokon priznalo dijelom hrvatske književnosti.

Viktor Vida, Boris Maruna, Vinko Nikolić, ako hoćete čak i slikar Vanka, baš kao Zvonimir Dužmelić svi su oni bili tretirani kao obični bauštelci spram vrednota koje je Josip Broz urezbario u intelektualnu pamet ovih prostora.

Ali prije osam godina u Upravnom odboru DHK bili su i Ivo Brešan i Boris Maruna i Vlado Gotovac...

Tako su jučer predškolci Dječjeg vrtića Bili brig Radost posjetili knjižnicu na Bilom brigu gdje im je Martina Lenkić, članica Kluba čitatelja za odrasle " Boris Maruna ", pročitala priču Božidara Prosenjaka " Kućni ljubimci ".

Novih trinaest članova Upravnoga odbora, osim članova Predsjedništva, jesu: Stjepan Babić, Zvonimir Bartolić, Vlaho Benković, Miroslav Bertoša, Branimir Donat, Miljenko Foretić, Jelena Hekman, Renata Husinec, Tonko Maroević, Boris Maruna, Ive Mažuran, Ivo Pranjković i Josip Vrbošić.

Umro je Boris Maruna, hrvatski veleposlanik u Čileu, pjesnik, javni lik, nesvakidašnja i zanimljiva osoba.

Nakon što se, za emigrantskih dana ustašovanju skloni Boris Maruna, pretvorio u poslušnog partijskog vojnika reformiranih komunista, nakon što je Aralica iz klasika po čudnovatoj dijalektici barbarogenijskog uma pretvoren u književnog diletanta, nakon što je Jergović promoviran u ' ' budućeg nobelovca ' ', nakon što je Hrvatsko slovo proglašeno ridikuloznim listom ekstremnih desničara, nakon što su prognani ' ' desničari ' ' iz PEN-a, nakon što je raskoljeno DHK, nakon što je - bilo je jasno da je počelo trijebljenje nepoćudnih iz književnog i kulturnog života u cjelini.

Sličnu pjesmu u nekako izmijenjenim okolnostima ima Boris Maruna, to je pjesma Hrvati mi idu na jetra, u kojoj govori zapravo o istome; piše kako se prigovara njegovim osjećajima, a on im uzvraća da ga puste jer želi pisati o onome što ga zanima.

Stjepan Radić nam je prije čitavog stoljeća nadjenuo kodno ime »guske u magli«, Krleža se čudio našoj bezvolji, nešto je o tome rekao i sjajni Boris Maruna u pjesmi Hrvati mi idu na jetra.

Vratila se doma i uređivao ju je pokojni Boris Maruna.

God. 1960. bježi s dvojicom bra ć e u Italiju (jedan od njih je poslije postao vrhunski hrvatski pjesnik Boris Maruna), gdje provodi osam mjeseci u izbjegli č kim logorima.

/ Boris Maruna, 1940 - 2007 /

Boris Maruna rođen je 1940. u Potpragu, a preminuo je u Zagrebu 2007. godine.