Mrduljašu je nagradu dodijelilo povjerenstvo kojim je predsjedavao Boris Senker, a u kojemu su bili i Sanja Nikčević te Boris B.

A evo što o svemu kaže teatrolog Boris Senker: " Veze trilogije Zero s dvjema znatno starijim hrvatskim dramskim trilogijama, Vojnovićevom i Krležinom, ne mogu se previdjeti.

Književno večer s Milkom Valentom počinje u četvrtak, 18. svibnja, u 20 sati, a o dramskoj trilogiji ' Zero ', uz autora, govorit će teatrolog Boris Senker i redatelj Mario Kovač.

Srećom sve ih je više i kazalište ih sve više izvodi istakao je Boris Senker prije predavanja u Zavodu.

Osim što je obilježena prilagođenim stilom, knjiga zbog svoje namjene (priručnik/udžbenik različitim kolegijima iz nacionalne i opće povijesti književnosti, teorije književnosti...) sadrži i nužnu uredničku aparaturu (za što je zaslužan Boris Senker) kojom se postiže još lakše uporaba autoričinih podnesaka, a omogućava se i proširivanje teorijskih saznanja i predložaka (knjiga sadrži osam stranica Bibliografije relevantne tuzemne i inozemne literature teorijskih djela, drama, poezije, članaka..., Kazalo imena autora i srodnih pojmova, Kazalo pojmova, Bilješke o autoru).

Nagradu " Marko Fotez " za razdoblje od 2008. do 2011. Gašparoviću je uručio akademik i predsjednik komisije za dodjelu nagrade Boris Senker.

Boris SENKER rođen je 1947. u Zagrebu.

Nije zato nikakvo čudo što je u struci Senker stekao visok znanstveni ugled, te mu je zato i povjereno da u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža bude vanjski glavni urednik Bibliografije kazališta, što je golem višegodišnji pothvat, na kojem Senker radi još od 1990. Boris Senker ipak, nije ostao samo na području kazališne teorije i povijesti nego se okušao i kao kritičar aktualne teatarske produkcije.

Drugi dvobroj (46 - 47/2010.) časopisa Hrvatsko glumište s novim glavnim urednikom Zlatkom Vidačkovićkovićem i uredničkim vijećem (Marija Grgičević, Sanja Nikčević, Georgij Paro, Boris Senker, Ivica Matičević, Goran Ivanišević, Zlatko Vidačković) polako je ušao u smireniji ritam nakon prvotne uvjetno rečeno kaotičnosti nastale velikim zaostacima koje se moralo nadoknaditi u broju 44 - 45/2010.

Teatrolog Boris Senker ustvrdio je da, iako ne postoje pisani dokumenti o tome da je Hvarsko kazalište uistinu sagrađeno prije 400 godina, postoje čvrsti temelji da se u to ne sumnja.

Nakon uvodnoga dijela, za taj segment kulturne djelatnosti zadužen Boris Senker ovako opisuje ciljeve Nacrta: »Uz sanaciju i modernizaciju infrastrukture i povećavanje opsega i kvalitete rada, decentralizirati i prerangirati kazališne ustanove, diverzificirati izvore njihova financiranja, obrazovanje prilagoditi njihovim potrebama i povećati razmjenu među kazalištima.« Da bi se takav cilj ostvario, ili da bi se barem krenulo na put sustavna rješavanja problema koji stoje na putu navedenoga cilja, Nacrt strategije nalaže niz mjera.

U Vijeću za dramske umjetnosti nalaze se Sanja Nikčević, predsjednica, Boris Senker, Joško Ševo, Trpimir Jurkić i Romano Bogdan.

Autor teksta Boris Senker ugledni teatrolog i jedan od naših najboljih znalaca kazališta, ujedno je i autor (ponekad koautor) mnogih scenskih uspješnica, posebice onih kabaretskih.

Na skupu su izlagali brojni kulturni djelatnici i akademici među kojima su Zoran Ferić, Velimir Visković, Andrea Zlatar Violić, Boris Senker, Bruno Kragić i drugi.

Autori tekstova o glazbi (Erika Krpan), diskografiji (Dubravko Majnarić), umjetničkom obrazovanju (mr. sc. Naima Balić) isti su kao i u prvoj knjizi; u ovoj drugoj o operi i baletu nešto kratko napisao je prof. dr. sc. Boris Senker.

Već sama ideja da se Krleža, Matoš, Šenoa i Zagorka dižu iz groba i komentiraju sve što se danas ovdje događa više je nego intrigantna, a Boris Senker ju je vješto realizirao.

Iz svega izbija njegova potreba za dubokom prisnosti prema tvari kazališta, prema živom kazalištu, ali unatoč tomu sve njegove vizije, svekoliko njegovo nagovaranje kazališta na to da se napokon baci u žestoki ljubavno-ljudožderski odnos s njegovim tekstovima, da njegovim riječima podari živa, gipka, zadihana i znojna ljudska tijela, oblike, glasove, zvukove i boje, sve to zasad ostaje u području čiste teorije jer u našem kazalištu već godinama nema ni eksperimentatora ni bilo kakva razumijevanja o hrabrosti, znatiželji i pripravnosti na rizik izazivanja javnog skandala da i ne govorim za valentovski shvaćen eksperiment. (Boris Senker)

Razred za književnost ima trojicu novih akademika, a to su Viktor Žmegač koji je dobio 90 glasova, Boris Senker 93 glasa i Zoran Kravar 77 glasova, a Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju jednoga novog akademika - Stanislava Tuksara koji je dobio 94 glasa.

Razgranat znanstveni i nastavni rad zahtijeva nove nastavnike i suradnike, pa su na Odsjek postupno birani Maja Hribar-Ožegović (za teatrologiju, 1962), Đuro Novalić (za komparativnu povijest hrvatske književnosti, 1963), Milivoj Solar (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, 1963), Tomislav Kurelec (za opću povijest književnosti, 1968), Pavao Pavličić (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1970), Miroslav Beker (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, prešao s anglistike, 1970), Mirko Tomasović (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1971), Gordana Slabinac (za opću povijst književnosti, 1971), Boris Senker (za teatrologiju, 1971), Gajo Peleš (za opću povijest književnosti, 1971) i Zoran Kravar (za teoriju književnosti, 1973).

Uz gostovanje Hamleta, Duborovačke ljetne igre i Hrvatski centar ITI - UNESCO u subotu će u Kneževu dvoru prirediti predstavljanje knjige Petera Brooka Niti vremena, u kojem će sudjelovati teatrolog Boris Senker, kazališna kritičarka Dubravka Vrgoč, intendant Ljetnih igara Ivica Prlender, predsjednica Hrvatskog centra ITI-UNESCO Željka Turčinović i urednica Biblioteke Mansioni koja je tiskala knjigu Sanja Nikčević.

ZAGREB Ova knjiga pokazuje da su se u devedesetima u nas pisali dramski tekstovi koji su se većinom izvodili na pozornicama tvz. rubnih kazališta, dok ova kuća nije otvorila vrata predstavnicima mlađe generacije i moja je preporuka da se na njihovo kucanje više ne oglušuju kazao je Boris Senker na predstavljanju Nove hrvatske drame u zagrebačkom HNK-u.

[ 3 ] Boris Senker uočava kako se Brešan zaokuplja gradnjom i studijom tipova (termin tip se rabi za označavanje razmjerno jednostavnih ali ne i posve jednodimenzionalnih likova, odnosno utjelovljenje ne samo jednog svojstva već znakovitog sociološkog i/ili psihološkog sklopa, koji svjedoče o nositeljima određenih skupina osobina), a ne individua, pa tako nema ni mjesta niti mogućnosti za gradnju suptilnijih odnosa.

Akademik Boris Senker rođen je 1947. u Zagrebu.

No, ono što su Nino Škrabe, Boris Senker i Tahir Mujičić smislili parodirajući žanr vesterna i smještajući ga u kajkavski izričaj i urbanu suvremenost, dobilo je završnu glazuru glazbom Stipice Kalogjere, a sve će to na Opatovini pokušati ponovno oživiti redatelj Dražen Ferenčina.

Pero Kvrgić, doajen hrvatskoga glumišta, glumac s božjim darom glume, glumčina za svaku ulogu, nažalost nije potegnuo do Pule, febrira u Zagrebu (u osamdeset i petoj), kako nas je detaljno izvijestio Vojo Šiljak, pa je na Kvrgićevo mjesto zajutraka dostojno usjeo teatrolog Boris Senker koji je, valjda koincidencije radi, baš nedavno napisao leksikografsku jedinicu u " Hrvatskom biografskom leksikonu " upravo o Peri Kvrgiću, kojega je pak, ponovne podudarnosti na volju, prvi put na pozornici gledao davno, u sporednoj ulozi poljskog Židova u Krležinoj drami " U logoru " (redatelja Branka Gavelle), još početkom šezdesetih (naravno, prošloga stoljeća) za vrijeme gimnazijskih dana upravo ovdje (gdje je i pohađao Gimnaziju Branko Semelić), u Puli, u Istarskom narodnom kazalištu.

To su redom: Mladen Širola, Ahmed Muradbegović, Vlado Habunek, Vojmil Rabadan, Radovan Ivšić, Berislav Deželić, Kosovka Kužat-Spaić, Velmir Chytil, Nevenka Filipović, Milan Čečuk, Davor Mladinov, Borislav Mrkšić, Boris Senker, Luko Paljetak, Zlatko Bourek, Marin Carić, Igor Mrduljaš i Dalibor Foretić.

Unatoč talijanizmima govor ostaje razumljiv i time dramaturški (Boris Senker) opravdan.

Novi članovi su, naime, profesori književnosti Viktor Žmegač i Zoran Kravar te teatrolog Boris Senker.

Nova knjiga prozaika i dramatičara Milka Valenta za koju je predgovor napisao naš najbolji teatrolog, sveučilišni profesor Boris Senker.

Među odabranima našao se i teatrolog Boris Senker, redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i voditelj Poslijediplomskoga i doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.