Ti se stihovi ne moraju nužno vezivati, kako zaključuje Zoran Kravar, uz folklornu provenijenciju.

Zadržimo se ukratko na komemoraciji u povodu 25. obljetnice Krležine smrti, a koja se u kući Arko održala pod provodnim pitanjem Što nam danas Krleža znači svakome od nas ponaosob?, kao što je na početku komemoracije apostrofirao Velimir Visković, a na tom simpoziju o navedenome su upitu promišljali svojim izlaganjima Nikola Batušić, Branimir Donat, Marko Grčić, Zoran Kravar, Krunoslav Pranjić, Slobodan Šnajder i Velimir Visković.

Povratak u primordijalno stanje nije, međutim,« retrogardno »vraćanje historijskoj boljševičkoj avangardi, nego više jedna vitalistička pretkoncepcija koju zagrebački eminentni književni teoretičar prof. Zoran Kravar naziva« razodgajateljskom »u učenom eseju koji je koncem prošle godine objavio u najvažnijem hrvatskom časopisu« Republika ».

Ovogodišnju temu rasprave: Ideologija vlasti i ideologičnost teksta, uz Prof. Roksandića, formulirao je i koncepcijski osmislio prof. dr. sc. Zoran Kravar s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Potporu i/ili dolazak na skup izrazili su brojne poznate i javne osobe kao što su Rajko Grlić, Vedrana Rudan, Dražen Lalić, Amir Hodžić, Boris Lenhard, Vesna Teršelič, Sandi Blagonić, Ida Prester, Mirela Priselac Remi, Neva Tolle, Nevena Rendeli, Elizabeta Gojan, Tanja Rudež, Gordan Duhaček, Alemka Lisinski, Boris Pavelić, Renato Baretić, Hrvoje Šalković i akademici Vlatko Silobrčić, Zoran Kravar, Zvonko Posavec i Dunja Fališevac.

Veliku gužvu u nedjelju sigurno će izazvati self-help Mirjana Krizmanić, dok, prema zadnjim informacijama, Zoran Kravar nažalost neće biti na predstavljanju svoje dugo očekivane biografije Uljanice i duhovi, koja će biti predstavljena ovaj vikend.

Sve to uneseno je u elaborirani koncept enciklopedije, a onda smo Zoran Kravar i ja dalje razrađivali abecedarij i još neke stvari dodavali.

Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su glavni urednik Velimir Visković i njegov zamjenik Zoran Kravar te suradnici Nedjeljko Fabrio, Viktor Žmegač, Marko Grčić i Krešimir Nemec.

ZORAN KRAVAR, ULJANICE I DUHOVI, PROFIL, ZAGREB, 2009.

Doduše, Ernst Jünger je, barem ako ćemo suditi po njegovoj publicistici nastaloj u 1920 - im i ranim 30 - im, bio na suprotnoj strani političkog spektra zastupajući krajnje desničarske pozicije (uostalom, jedan od najvećih poznavalaca Ernsta Jüngera u nas, Zoran Kravar, kaže za njega da je bio ' još jedan čavao u lijesu weimarske demokracije ').

In memoriam zoran kravar (1948. 2013.) Odlazak najučenijeg književnog znalca Nedvojbeno je da je Zoran Kravar u trenutku smrti, a ovaj nježni duh umro je neki dan o ljetnom solsticiju i dok je mjesec najsjajniji, bio najučenijim književnim znalcem u suvremenoj Hrvatskoj By tsumic @ 18:43:: 1308 Views:: 0 Comments:: SCENA, Kultura

Gallovi ogledi su sve samo ne povijesni prašnjavi libar, on svoju poetiku ' popovanja i bobovanja ' proteže i na današnjicu. 2. Zapadno od raja, Bora Ćosić (Profil) Autor obilazi nekim književnim poslom zemlju (ovaj puta to nisu novonastale države ex - Jugoslavije već Njemačka): iznosi svoje prve dojmove, ali usporedno s njima naviru i sjećanja na ljude, posebno na umjetnike koji su vezani za predjele koje pisac posjećuje. 3. Uljanice i duhovi, Zoran Kravar (Profil) Autora poznajemo prije svega po njegovim književnoznanstvenim tekstovima, ali ova je knjiga nešto posve novo u njegovu opusu; ona je svojevrsna autobiografija u kojoj ćemo naći podatke o piščevu djetinjstvu, o gradovima u kojima je živio, poslovima koje je obavljao, o hobijima... 4. Memoari gastrokritičara, Davor Butković (Profil) Ovaj put radnja se ne događa u kuhinji, u backstageu, nego u blagovaonici - na samoj pozornici.

O knjizi, koja ima " poveznu ulogu " između već objavljenih Leksikona hrvatskih pisaca i Leksikona stranih pisaca, na promociji su govorili glavna urednica Dunja Detoni-Dujmić, članovi uredništva Viktor Žmegač, Krešimir Nemec i Josip Užarević te recenzent Zoran Kravar i predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul.

Pišući o Goranovoj Jami, Zoran Kravar glumi kvalificiranoga forenzičara pa piše: Premda u poemi poprište, žrtve i počinitelji nisu imenovani, općenito se smatra da se radi o ustaškom zločinu. Ni Zogović se ne bi postidio takve insinuacije.

Razred za književnost ima trojicu novih akademika, a to su Viktor Žmegač koji je dobio 90 glasova, Boris Senker 93 glasa i Zoran Kravar 77 glasova, a Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju jednoga novog akademika - Stanislava Tuksara koji je dobio 94 glasa.

Razgranat znanstveni i nastavni rad zahtijeva nove nastavnike i suradnike, pa su na Odsjek postupno birani Maja Hribar-Ožegović (za teatrologiju, 1962), Đuro Novalić (za komparativnu povijest hrvatske književnosti, 1963), Milivoj Solar (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, 1963), Tomislav Kurelec (za opću povijest književnosti, 1968), Pavao Pavličić (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1970), Miroslav Beker (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, prešao s anglistike, 1970), Mirko Tomasović (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1971), Gordana Slabinac (za opću povijst književnosti, 1971), Boris Senker (za teatrologiju, 1971), Gajo Peleš (za opću povijest književnosti, 1971) i Zoran Kravar (za teoriju književnosti, 1973).

Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, akademik Tonko Maroević, akademkinja Dunja Fališevac, akademik Zoran Kravar te Velimir Visković, njezin glavni urednik.

O tome su superiorno pisali pored spomenutih (Brozović, Pupačić, Ivanišin, Kaštelan) i stručnjaci akademici HAZU: Ivo Frangeš, Miroslav Šicel, Nikola Milićević, Krešimir Nemec, Zoran Kravar, Ante Stamać, Aleksandar Flaker, Stjepan Musulin, Mate Hraste, Zdenko Škreb, Stjepan Babić, Vlatko Pavletić, kao i drugi ozbiljni književnopovijesni znanstvenici: Vinko Antić, Dragomir Babić, Zlatko Vince i mnogi drugi.

Greenberg, István Lőkös, Ivan Pederin, Zoran Kravar, Branimir Glavičić, Goran Filipi, Ivo Pranjković, Slobodan P.

Birajući iz opsežna pjesničkog opusa Vladimira Nazora šezdesetak ponajboljih njegovih pjesama, priređivač Zoran Kravar u kritičkome pogovoru, u kojemu se nudi i novo čitanje Nazorove lirike, opisuje kriterije izbora i navodi glavne stranputice Nazorove lirike.

Zoran Kravar priprema nastavak svojih tekstova o Tolkienu, vjerojatno za treći broj.

Zoran Kravar uvijek je bio pomalo nedodirljiv, ali opet nikada previše dalek, jednostavno je imao golemo znanje pa mi se čini da smo ga se zbog toga malo bojali na početku, ali poslije nije bilo tako.

Budući da sam glavni urednik zavodske Hrvatske književne enciklopedije, želim Te izvijestiti i kao književnoznanstvenoga stručnjaka o problemima s kojima se suočavamo prof. dr. Zoran Kravar i ja kao voditelji toga projekta, a i ostale kolege iz nevelikoga redakcijskog tima (pomoćnica glavnog urednika Vesna Radaković-Vinchierutti, redaktori Jasna Bašić, Ana Diklić, Tomislav Šakić i administrativna tajnica Vesna Bartaković).

Novi članovi su, naime, profesori književnosti Viktor Žmegač i Zoran Kravar te teatrolog Boris Senker.

Zoran Kravar, jedan od najcjenjenijih hrvatskih književnih komparatista i, često se zaboravlja, sjajan pjesnik, dobitnik je Vjesnikove nagrade za književnost za knjigu Uljanice i duhovi.

Povijest hrvatske književnosti u Slavoniji iščitavat će se i kroz prizmu stilske kategorije (Zoran Kravar, Barok u staroj slavonskoj književnosti, 1992, te kao povijest određenoga žanra (Davor Dukić, Povijesna epika u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, 1995, Milovan Tatarin, Slavonska crkvena prikazanja, 1999, Goran Rem, Slavonsko ratno pismo, 1997).

Zahvalivši se suradnicima, među ostalim je potcrtao vrijednost knjižice koju je uredila muzikologinja dr. Eva Sedak, a koja opremljenošću tekstovima stručnjaka, poznavatelja Wagnerova opusa i rada Lovre pl. Matačića, kao što su Zoran Kravar, Nikša Bareza i Mladen Tarbuk, uvelike nadmašuje popratni materijal za CD i čini vrijedan dokument za sebe.

Raspravljajući o bitnim žanrovskim obilježjima moderne - Nikola Batušić o dramskome stvaralaštvu, Zoran Kravar o poeziji, a Viktor Žmegač o osnovama i poetici moderne i njezinu proznom segmentu - autori istodobno svoju temeljnu tematsku preokupaciju umrežuju s cjelokupnošću aktualnih filozofskih, svjetonazorskih i umjetničkih strujanja u ovom periodu.

(3) Antimodernizam kao filozofski, ideološki i književni svjetonazor razmatra Zoran Kravar u knjizi Antimodernizam, Zagreb, 2003., a analizira i nekoliko hrvatskih književnika slijedeči antimodernističku doksu u knjizi " Svjetonazorski separei ", Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stolječa, Zagreb, 2004. http://www.ffzg.hr/kompk/tekstovi_knjizevnost.html.

Skup smo osmislili ponajprije profesor Zoran Kravar, Velimir Visković i ja, a u radu skupa, istraživački iznimno uspješnog i dijaloški možda još uspješnijeg, sudjelovalo je mnoštvo ljudi starijih i mlađih, iz Zagreba i Zadra, Beograda, Ljubljane, Sarajeva, ali i Rima od kojih se zbilja imalo što čuti i naučiti.