Djela su predstavili Darko Gašparović, Velimir Visković te autor Nedjeljko Fabrio.

Ugledni teatrolog, dramaturg i kazališni pisac, Darko Gašparović, oteo je svenazočnom fenomenu zaborava svoja dragocjena sjećanja na boravak u Koreji, gdje je bio profesor hrvatskoga jezika i književnosti na Korejskom sveučilištu za strane studije.

Značajan doprinos pri izradi ove stranice dali su i profesori Darko Gašparović, Danijela Bačić Karković i mnogi drugi.

Najavljujući temu i goste, organizator tribine dr. Darko Gašparović istaknuo je značaj katoličkih mislioca i njihovih promišljanja o odnosu religije i kulture, umjetnosti i politike, koja, iako nastala u drugačijem vremenu, u prvoj polovici 20. st., i danas zadržavaju svježinu aktualnosti.

Prema romanu Vježbanje života Nedjeljka Fabrija Darko Gašparović sačinio je dramatizaciju te kronisterije, kako ju je autor podnaslov io, velike sage o zbivanjima u Rijeci od polovice prošloga stoljeća do nakon Drugoga svjetskog rata.

Žiri kojeg su činili glumica Zoja Odak, glumac Voja Brajović i teatrolog Darko Gašparović, odlučili su o sljedećim nagradama: najboljom predstavom u cjelini proglašena je predstava Kiklop, Scene Gorica iz Velike Gorice u režiji Ivice Buljana.

Žiri ovogodišnjeg Festivala čine glumice Milada Kalezić, Svetlana Bojković i Kaća Dorić te režiser Ivan Dobčev i teatrolog Darko Gašparović.

U posljednjih dvadesetak godina obranjena su tri doktorata i dva magisterija o raznim vidovima Kamovljeve osobe i djela (Uglješa Kisić, Darko Gašparović, Tomislav Sabljak, Ljiljana Gjurgjan, Bekim Sejramović) a prema kraju stoljeća i tisućljeća doživio je Kamov, zahvaljujući prije svega istraživačkom maru i promotivnoj upornosti riječkog profesora književnosti i publicista Mladena Urema, upravo ekplozivan proboj na svjetsku književnu scenu.

Mladen Urem, godina X., broj 3 - 4, Rijeka 1997. (tematski broj posvećen Kamovu) Rival, časopis za književnost, godina XII., br. 3 - 4. Rijeka 1999. (tematski broj na njemačkom jeziku posvećen Kamovu) Književna Rijeka, časopis za književnost i prosudbe o književnosti, gl. ur. i urednik tematskog bloka o Kamovu Darko Gašparović, br. 4, Rijeka 2000.

Poznati hrvatski teatrolog i intendant riječkog kazališta u njegovom zlatnom dobu gospodin dr. Darko Gašparović ovako je reagirao na kritiku Bosiljke Perić Kempf:

Kratko i precizno o tehničkim značajkama knjige uvodno je izvijestio Franjo Butorac u ime nakladnika, Darko Gašparović, ujedno i recenzent knjige, stručno, ali s puno topline, podsjetio je na razvojni put likovnog umjetnika do samog vrha suvremene scenografije; bila je to brza, ali intenzivna šetnja kroz bogat vrt suradnji s redateljima/icama poput Taufera, Dolenčića, Prohića, Zappie, Boban, Delmestre

Nadbiskupovu knjigu o njegovom omiljenom filozofu Berdjajevu, na kojemu je 1980. doktorirao, predstavili su dr. Darko Gašparović i dr. Tićac.

Demok ratični moment »Rivala« pokazao se u tome da su na popisu njegovih suradnika neki od najeminentnijih književnih i kulturnih djelatnika hrvatske scene (Darko Gašparović, Zvonko Maković, Goran Rem, Branko Čegec, Nikola Petković, Milorad Stojević, Igor Žic, Delimir Rešicki, Berislav Valušek, Aldo Paquola, Irena Lukšić, Jadranka Pintarić, Branko Maleš, Giacomo Scotti, Dubravka Oraić-Tolić, Nikica Talan, Miro Gavran, Sanja Nikčević, Duško Kečkemet, Mladen i Višnja Machiedo), ali i stotine i stotine onih koji su se tek okušali na skliskom području zvanom kultura (bibliografija »Rivala« govori o oko tisuću objavljenih jedinica u 25 svezaka).

U izbor su uvrštene sve njegove do danas pronađene kratke prozne forme osim nedovršene priče Historijat jednog članka (1906.), kojoj je izgubljen završetak i koja opsegom zauzima više od sto kartica teksta, te se prije može smatrati kraćim romanom, a ne kratkom pričom, te pripovijetka Ćuška (1906.) kao njegov najslabiji, početnički rad i koja također nije uvrštena u ovaj izbor, naglasio je prof. dr. Darko Gašparović, i sam autor knjige o Janku Polić Kamovu i vrstan poznavatelj njegova književnog stvaralaštva.

Vrhunci festivala tako su nedvojbeno bili Dočolomanskijeva Čekaonica, Delbonova Ova divlja tama i Jarzynina Medeja, što je žiri festivala (u sastavu: Svetlana Bojković, Darko Gašparović, Kaća Dorić, Milada Kalezić i Ivan Dobčev) tek djelomično nagradio.

Dr. Darko Gašparović u jednom od brojeva Kane hrabro stavlja knjigu svetice iz Calcutte uz Obaminu knjigu.

Obilježje su mu dali veliki spektakli koje je poticao dramaturg, direktor drame i budući intendant Darko Gašparović.

Darko Gašparović, Pogodak u bit Kamovskoga svijeta, Frakcija

Autori objavljenih tekstova su Vjeran Zuppa, Andreja Jeličić, Darko Gašparović, Tuga Tarle, Marijana Krajač, Jelena Mihelčić, Ivančica Janković, Svjetlana Hribar, Bosiljka Perić Kempf, kao i Šparemblekovi bliski suradnici Nenad Fabijanić, Neven Frangeš, Dženisa Pecotić i Vojko Vidmar.

Ivica Župan piše o izložbi Željka Badurine ' Previously Unrealeased ', a Darko Gašparović o vrijednoj monografiji ' Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama ' Branka Hećimovića, Marije Barbieri i Henrika Neubauera. (Izvor: Novi list)

U organizaciji Povjerenstva za laičke udruge o njihovom suodnosu govorili su vjernici laici, novinar i dopisnik iz Vatikana Silvije Tomašević, dr. Darko Gašparović, profesor književnosti i teatrolog te dr. Iris Tićac profesorica filozofije na Teologiji u Rijeci i Filozofskom fakultetu u Zadru.

O predstavi je govorio dr Darko Gašparović pocrtavajući prelamanje i prožimanje različitih vremena kroz predstavu vrijeme Molierea s Bulgakovljevim pa i ovim našim ali i glumačko transcendiranje u sam duh kazališta, čime je ona više od političkog kazališta ona scenu zaista kreira kao prostor slobode.

Nisam stigao zbog obaveza, uz Marina je ovaj put bio dr. Darko Gašparović i mnoštvo mladih i malo starijih, podijeljeno je 100 majica identičnih ovoj na slici.

Reinhofer, a u prepjevima Fernando Pessoa, Edoardo Sanguinetti, Miroslav Holuba; potom pripovjedači Mirjana Matić-Halle, Pavao Pavličić, pa Samuel Beckett; esejisti Vlatko Pavletić, Ante Stamać, Miroslav Vaupotić, Dubravko Jelčić, Giga Gračan; filozofi i sociolozi Branko Despot, Franjo Starčević, Nenad Miščević, Ante Armanini, Đ uro Šušnjić, u prijevodima Jurgen Habermas, Max Bense, Jacques Derrida, Lamberto Pignotti; likovni kritičari Tomislav Hruškovec, Boris Vižintin, Zvonko Maković, Dubravko Horvatić; kazališni i filmski kritičari, teatrolozi i filmolozi Igor Mrduljaš, Darko Gašparović, Petar Krelja, Hrvoje Turković; dramski pisci Fedor Vidas, Ruzzante (Angelo Beolco) u prilagodbi i čakavskoj verziji Zorana Kompanjeta, Dalibor Cvitan i Čedo Prica.

Glavni ton izvedbi daju odlične polaznice novog studija Gluma, mediji, kultura koje su pokazale da već sada dobro vladaju elementima totalne glumačke ekspresije i interaktivne suradnje prof. dr. sc. Darko Gašparović, teatrolog, dramaturg i kazališni pisac

U svakom slučaju knjiga Arijadnina nit predstavlja zanimljivu pojavnost u sklopu suvremene hrvatske kraće proze, u kojoj se autorica pokazuje osobito vještom u opisu tananih psiholoških prijelaza u svakodnevnim životnim zgodama, o knjizi je napisao prof. dr. sc. Darko Gašparović.

Povjerenstvo u sastavu Mani Gotovac, intendantica HNK Ivana pl. Zajca, dr. Darko Gašparović, teatrolog i Magdalena Lupi, dramaturginja Hrvatske drame, razmotrilo je sve prijedloge pristigle na natječaj za izvorno dramsko ili scensko djelo nadahnuto sudbinom riječke obitelji Sverić.

Nagrade su uručili predsjednik žirija Darko Gašparović i direktor festivala Nenad Šegvić, dok su program dodjele nagrada vodili dramski glumci Damir Orlić i Andreja Blagojević.

O temi »Čitajući očima vjere dramski tekst 20. stoljeća« govorili su: teatrolog dr. Darko Gašparović, književnik Božidar Petrač i kazališni redatelj Zlatko Sviben.

Njegovu uskrsnu poruku naslovljenu Vjera u uskrsnuće dragocjen je biser predstavio je dr. Darko Gašparović, aktualizirajući poruku nade u danima nakon optužujuće presude hrvatskim generalima na sudu u Hagu.