Stradanje bosanskih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i komunizmu, Sarajevo, 1999.; Anto ORLOVAC, Banjolučki martirologij.

Fra Đuro Turbić jedan je od onih bosanskih franjevaca koji su na poticaj provincijala Mihajla Radnica (1685 1690) »kao Mojsije« vodili svoje vjernike iz Bosne u Slavoniju i dalje u južnu Ugarsku.

Rim najodlučnije suzbija borbu slavonskih franjevaca za samostalnost i neovisnost od bosanskih franjevaca.

Bez obzira na sve nedaće, djelatnost bosanskih franjevaca bila je višestruka.

Držao je da je ona najrasprostranjenija u hrvatskom narodu, da povezuje Dalmaciju, Bosnu i Slavoniju i da je u novije vrijeme na njoj ostvarena značajna književnost (Grabovac, Kačić Miošić, Relković, Katančić, Kanižlić, dio bosanskih franjevaca itd.).

Usprotivio se Tuđmanu u vezi Bosne i Hercegovine jer je to bila politika Vatikana, ali i utjecajnih bosanskih franjevaca. Bozanić nije sklon jednoj ili drugoj vlasti.

U njemu različiti autori, kroz šesnaest različitih tema, sveobuhvatno su i sustavno obradili sve najvažnije aspekte franjevačkog doprinosa slavonskobrodskoj povijesti, pismenosti, književnosti, kulturi i umjetnosti, tamo još od prvih spominjanja bosanskih franjevaca u Slavoniji preko razdoblja turskog vladanja Slavonijom i habsburške vladavine do novijeg vremena.

U to vrijeme do 1514. bosanski franjevci pod Turcima još nisu bili odijeljeni od bosanskih franjevaca izvan turskog carstva pa nisu ni mogli tužiti jedni druge.

Tradicija franjevaca da sakralnom umjetnošću, likovnošću i graditeljstvom izgrade svoja svetišta i da uz njih prezentiraju sačuvano umjetničko i kulturno blago jasna je i na ovom mjestu, u crkvi i samostanu, osebujnoj riznici suvremenih ostvarenja, gdje samostanska knjižnica, arhiv, pinakoteka, stalna muzejska postavka provincije Bosne Srebrene (otvorena u povodu sedam stoljeća bosanskih franjevaca) i Mala galerija Sv. Anto čine stjecište znanosti i umjetnosti.

Predava č povjesničar akademik Džaja je podsjetio kako je Ahdnama bosanskih franjevaca temeljni dokument, kojim je islamsko-osmanlijski zakonodavac legitimirao prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca u Osmanlijskom carstvu nakon osvojenja Bosanskog Kraljevstva 1463. godine.

Povijest Ahdname jednako je burna kao i povijest bosanskih franjevaca.

Kad već razgovaramo u stilu tko je što kome i kako, prije bi se mogla braniti tvrdnja da su Srbi, zajedno s Vukom, prekidajući s tradicijom srpskoslavenskoga književnog jezika, posegli za hrvatskim književnim (a ne narodnim jer to naprosto ne znači ništa) jezikom, koji je kroz tri prethodna stoljeća, s manje ili više uspjeha, bio izgrađivan, a dijelom i kodificiran, sve od Kašićeve Gramatike (1604), preko bosanskih franjevaca i dubrovačke književnosti do Gaja, Vebera, Šuleka i Maretića.

Ni on niti njegovi svećenici, ali ni mnogi bosanski franjevci, nisu ni jednim svojim javnim prosvjednim glasom u ovome vremenu, osim nekolicine bosanskih franjevaca okupljenih oko Svjetla rijeci, ustali protiv već spomenute bh-razbijačke HDZ-ovske antihrvatske bosanske politike.

Osim toga svake druge godine na salašu organizira likovnu koloniju i tako nastavlja, kako ponosno ističe, kulturnu misiju bosanskih franjevaca kroz povijest, koji su, čini se, doveli njegovu obitelj sa skupinom katoličkih Hrvata na te prostore već g. 1542. Uključen je i u aktivnosti mohačkih Šokaca, starosjedilaca, pa tamošnje hrvatsko zajedništvo može biti primjer mnogima.

Onome ko poznaje historiju Bosne Srebrene i bosanskih franjevaca uopšte, takvi su potezi očekivani i samorazumljivi.

Povodom svoje 85. - obljetnice, Hrvatsko kulturno društva Napredak iz Varaždina ugostilo je bosanske franjevce, koji su u četvrtak, 15. ožujka, u Srednjoj školi Ivanec, te u Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu održali tribine na temu: Povijest izdavaštva bosanskih franjevaca i predstavljanje revije Svjetlo riječi FRANJEVCI BOSNE SREBRNE.

Tako saznajemo da je ovaj prokazivač historijskih mitova koji dolazi iz redova bosanskih franjevaca ušao u salon otpisanih zato što argumentirano tvrdi da se katolička Crkva u Hrvatskoj i Bosni nije sasvim dosljedno borila protiv nacizma i fašizma tijekom Drugog svjetskog rata, čime ulazi u sukob s općeprihvaćenim stavom među crkvenim povjesničarima.

Cvijić je nekritički vjerovao u moć bosanskih franjevaca kad je pisao da su oni u Bosni stvorili krotke kršćane, a nije razmišljao o tome zašto to franjevcima nije uspjelo u Hercegovini. 8 - Dinarski čovek ne veruje da ima teškoća koje ne bi mogao savladati.

KAKAV JE (BIO) ODNOS BOSANSKIH FRANJEVACA PREMA HRVATSKOJ

Dr. fra Marko Semren Duhovni naglasci bosanskih franjevaca u doba majke Klare

U ovom razdoblju upečatljiva je inicijativa apostolskog vikara Bosne fra Grge Ilijića koji je u svoje ime i u ime katoličkog puka Bosne i Hercegovine 1797. poslao austrijskom caru Franji I. molbu da se ti krajevi priključe Monarhiji. [ 15 ] Ovo je razdoblje kada se intenziviraju odnosi bosanskih franjevaca s Habsburškom Monarhijom koja sve više nastupa kao pokroviteljica katoličkih kršćana u Turskom Carstvu.

Bosna je katolička mučenička zemlja, jer je mnoga njena gruda natopljena krvlju bosanskih franjevaca.

Kada se u Sarajevo preselio provincijalat bosanskih franjevaca 1886, Sarajevo će postati sjedište franjevačke provincije Bosne Srebrene sa centrom u samostanu Svetog Križa.

Gdje je mjesto bosanskih franjevaca u ovom događanju? 2. Gotovo je nemoguće susresti bosanskog franjevca kojemu nisu poznate, mnogi ih znaju čak i napamet, riječi fra Martina Nedića, što ih je sredinom 19. stoljeća izgovorio uz lijes biskupa Šunjića: " Težko svagdje bez svojega svomu.

U veljači 1992. poglavar bosanskih franjevaca se obraća preko članova svoje zajednice bosanskohercegovačkoj javnosti: " A kad je danas u pitanju Bosna i kad nas pitaju, onda smo mi - s onu stranu politikantstva i strančarenja - zajedno sa svojim pukom, za suverenu, samostalnu, slobodnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.

Sadrži 181 pergamentni list, pisan je ustavnom ćirilicom na staroslavenskom jeziku i pravopisom zetsko-humske redakcije, s nasljednicima poglavito u tekstovima hrvatske ćirilske pismenosti, napose krstjana i bosanskih franjevaca.

Katičić pritom naglašava da je hrvatski književni jezik potekao iz trodijalekatske dinamike te da izvire iz djela pisaca poput Kačića, Reljkovića i bosanskih franjevaca po čemu jest standardiziran u novoštokavskoj ijekavskoj stilizaciji.

U rubrici " Ocjene i prikazi " Ignacije Gavran piše o knjizi dr. fra Andrije Zirduma " Pisma bosanskih franjevaca 1850 - 1870 ", a Božo Lujia o knjizi Bonaventure Dude " Razmišljanja uz Evan? elje ". (ib/ivb) SUVREMENI CRKVENI STAV I PRAKSA PREMA RAZVEDENIMA I PONOVNO VJENEANIMA U povodu Papina govora 24. sijeenja sudionicima XIII.

Roman karakterizira izuzetno mnoštvo likova, a pripovjedački postupci i izvori pripovjedne građe (zapisi bosanskih franjevaca) povezuju Aralicu s Ivom Andrićem.

Mijina knjiga pruža povijesno vjerodostojne podatke o ovom periodu djelovanja bosanskih franjevaca u južnoj Ugarskoj (posebno podaci o manastiru u Radni, u Erdelju). [ 5 ] Kasnije Bunjevci naseljavaju Krasno u zaleđu Senja, Podgorje oko Karlobaga, djelomično oni tada dolaze i u Liku u vrijeme kad je ona bila u turskim rukama.