GARČIN - Prolazeći danas pored garčinske Osnovne škole, svaki putnik namjernik, posebno oni rođeni krajem 20. stoljeća i stariji, vjerojatno su se sjetio Hasanaginice, bosanske usmene balade, koja je nastala između 1646. i 49. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine koja je bila dio Bosanskog pašaluka.

Nešto kasnije, u opisu Bosanskog pašaluka iza 1624. zabilježeno je da selo Banjevci s okolnim kućama može dati 100 ljudi za oružje.

Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada, koja je nastala između 1646. i 49. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava 1774. italijanski putopisac, etnograf Alberto Fortis nazivajući je " morlačka balada " (morlačka = ilirička).

Prvi spomen Hercegovačkog sandžakata potiče iz jedne vijesti s kraja veljače 1470. godine, s osmanskim osvajanjima širio se i prostor ovog sandžakata koji je bio u sastavu Rumelijskog ajaleta sve do 1580. godine kada je ušao u sastav tada novoosnovanog Bosanskog pašaluka i tako ostao do 1833. godine.

Poslije poraza goleme osmanske vojske pod Bečom 1683. i velikog oslobodilačkog rata do mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, granice Bosanskog pašaluka vraćene su na desnu obalu rijeka Save i Une.

zato što su nam " dušmani " " poturili " taj dodatak u 19. vijeku, kako bi se bosanksi narod još više podijelio, taj dodatak nikad prije nije bio, uvjek je bilo samo Bosna Bosna kraljevina Bosanski pašaluk (u tursko vrijeme, kad je hercegovina bila samo jedan od mnogih sanđaka u okviru bosanskog pašaluka)

Ovo je područje uz rijeku Unu bilo na samoj granici s Osmanlijskim Carstvom, kada se naime ono u 15. st. proširilo na ove naše krajeve padom Bosne 1463., pa porazom na Krbavskom polju 1493. Tada je granica uskoro uspostavljenog bosanskog pašaluka išla južno od Une, a Turci su se neprestano zalijetali želeći zauzeti i ove naše krajeve.

Najstarije tursko naselje bilo je u Gornjem Šeheru i razvijalo se pretežno s desne strane Vrbasa, dok se razvoj Banje Luke s lijeve strane odvijao drugom polovicom 16. stoljeća, naročito u doba Ferhat-paše koji je 1573. godine prenio središte bosanskog pašaluka iz Travnika u Banju Luku.

i još kasnije sve do 19 - stoljeća pa i danas imaš dosta spomena hrvatskog imena u sjeverozapadnoj Bosni, na kraju krajeva sve se to nazivalo Turska Bosna do 19. ali stoljeća bivanja djela Bosanskog Pašaluka proširilo je ime Bosna i na te krajeve

Remek-djelo habsburške (mletačke?) obavještajne službe: anonimni geografsko-statistički opis Bosanskog pašaluka (oko 1625.), rad Nenada Moačanina, proučava genezu i funkciju tzv. geografsko-statističkog opisa Bosanskog pašaluka, nastalog oko 1625. godine.

Iz Bosanskog pašaluka planirano je i izvođeno osvajanje Siska, a zatim i čitave Hrvatske i Slavonije te prodor u austrijske nasljedne zemlje (Kranjska, Štajerska, Koruška).

" Ostaci ostataka " Kraljevine Hrvatske (blijedosmeđe) početkom 17. stoljeća (oko 1606. g.), nakon što je zaustavljeno širenje turskog bosanskog pašaluka (zeleno)

Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka.

Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.

Srbi iz Stare Raške, Hercegovine, Crne Gore i istočne Bosne, te muslimani iz cijelog Bosanskog pašaluka. "

On kao da razmišlja o obnovi Bosanskog pašaluka, pod suverenitetom svjetovnog i vjerskog vođe svih muslimana.

Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada koja je nastala između 1646. i 1649., u okrilju begovske bošnjačke obitelji iz Imotske krajine, koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka, i vjerojatno se prepričavala s koljena na koljeno po Imotskom i okolini.

Mletačko dalmatinski izvještaj bosanskog pašaluka iz 1620. godine kaže za Viroviticu daje jača turska utvrda u Slavoniji, okružena masivnim bedemima ".

Hercegovina je kroz povijest bila u sastavu bosanskog kraljevstava, a u razdoblju turske vlasti u sastavu bosanskog pašaluka.

Oni će poslije biti jezgra Bosanskog pašaluka kojeg su Turci osnovali 1580. godine.

Sjedište Bosanskog pašaluka prvo je bilo u Banjoj Luci da bi, zatim, 1638. g. bilo premješteno u Sarajevo

U razdoblju njihove vlasti egzistirala su oba imena Hercegovina i Bosna, ravnopravno do 1580. i od 1833. do 1850. U ostalom razdoblju osmanlijske vlasti Hercegovina je bila sandžak unutar Bosanskog pašaluka.

A današnja BiH je posljedica tih osvajanja - točnije turskog Bosanskog pašaluka koji je uključivao i mnoga okupirana područja tadašnje hrvatske države (Bihać npr.)

- Imotski je u to vrijeme bio u sklopu najzapadnije Otomanske teritorijalne jedinice tj. bosanskog pašaluka