Papa Inocent X (1644 1655) premjesti na to Maravića na bosansku biskupiju (Acta Bosnae 465), a 15. srpnja 1647. imenuje Ibrišimovića beogradskim biskupom, smederevskim upraviteljem i apostolskim vikarom za ugarske biskupije i dijelove biskupija pod turskim gospodstvom (AB 473).

Papa, žaleći ih kao dobar otac, dozvoljava bosanskim franjevcima da »ultra flumen Savoy usque ad flumen Dravoy« (preko rijeke Save sve do rijeke Drave) primaju i drže vinograde i posjede, grade kuće i samosta ne (domos et conventus aedificare), odnosno sagrađene primaju (Acta Bosnae, 280 282. Kultura I, 157 158).

Ego frater Petrus a Posega Nicolica (Nikolich, AB), custos provinciae Bosnae Argentinae, confirmo (Spomenici 15 17, AB 483 484).

Govoreći o raspri na skupštini cismontanskih opservanata u Asizu 1507. Greiderer kaže da su tužbu protiv Bosanaca koji su turski podložnici podigli oni bosanski franjevci koji su u katoličkoj Bosni: litem quam Minoritae in Provinciae Bosnae ditione Catholica detenti, nunc Croatae, modo Hungari, jam Latini (ob Graecanismum in Turcarum districtu, praesertim Europeo invalescentem) nuncupati, Minoritis Turcarum Dominio subjectis seu Bosnensibus ratione Conventus S.

Fermendžin u Chronicon Bosnae (27 28) bilježi kratko da je Starin godine 1544. počeo nemilo progoniti katoličke svećenike, ne malo njih protjerao u Bosnu, a druge u temešvarski Banat.

Literatura: Acta Ordinis Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas 1900: ad historiam Provinciae Bosnae Argentinac, p. 80 84. Bosendorier Josip, Crtice iz slavonske povijesti, Osijek 1910. Brevis Memoria Provinciae Capistranae ab ereetione sui de Provincia Bosnae Argentiae anno 1757. die 16. Augusti solemniter promulgata...

Eusebius, Acta Bosnae potissimum occlesiastica, Zagrabiae 1892. Fermendžin P.

Eusebius, Chronicom observantis Provinciae Bosnae Argentinae, Starine JAZU XXII, Zagreb 1890. Greiderer Vigilius, Germania Franciscana, Tom.

Kada je Kulin Ban ucvrstio vlast 1180, tada su ga Ugari poceli nazivati " Rex Bosnae " a neki drugi su ga poceli nazivati " kraljem " a on je sebe poceo pored Bana po prvi put nazivati Gospodinom.

Ujedno je papa naredio kaločkom nadbiskupu, pečujskom biskupu i čazmanskom prepoštu neka se brinu da bosanske franjevce nitko ne smeta (Acta Bosnae, 305).

Antonii Papusljch... actualis Sacrae Theologiae Lectoris Generalis et Diffinitoris Provinciae Bosnae Argentinae S.

4) Držim da je najvjerojatnije da bi knez Pavao, da je dao kovati novac, dao na nj staviti uz svoje ime jednaku intitulaciju, kao što je stavlja na svoje latinski pisane listine BANUS CROATORUM ET DOMINUS BOSNAE i ništa više.

Prije toga obavio je vizitaciju cijele provincije kao commissarius visitator generalis provinciae Bosnae Argentinae (Ramus 100, Kronika I, 272: nostrae provinciae.

Jedino je još tajnik bio iz Mostara (Chronicon Bosnae 57 60, Franj.

Bosna je oko 1200. postala neovisna drzava i Ugarska je nije vise smatrala vasalnom drzavom te je Ugarska pocela Bana Kulina da naziva " Rex Bosnae " a drugi da ga nazivaju " kraljem ".

Francisci Minorum provinciae Bosnae Argentinae residentia quae recentissime in nuperima congregatione Szinyenski per decretum Capituli Generalis Mediolani celebrati anno proxime praeterlapso declarata est pro conventu formali cuius praesidens abhinc nomen gvardiani et titulum habiturus est. (O župnom dvoru.

Najstarija knjiga fonda je inkunabula: Nicolaus de Lyra, Postilla in Vetus et Novum Testamentum, (4 sv.), Venetiis, Franciscus Renner de Heilbronn, 1482. Najbrojnije su knjige iz 18. stoljeća, rukopisnih knjiga je 8 od kojih je najstarija Necrologium Patrum et Fratrum Provinciae Reformatae Sanctae Crucis olim Bosnae, Croatiae et Carnioliae " iz 1490. godine.

ISTORIJA BALKANA V DIO 700 - 1 - vremenom župe u SKLAVINIJI se udružuju i jačaju da bi prerasle u jednu cijelinu poznatu kao horion Bosnae (na karti označeno PINK bojom Bosna u X vijeku) 2. jačajući i šireći se Bosna postaje i banovina, prvi put se spominje ban Borić 1154, a napoznatiji KULIN BAN (na karti označeno NARANĐASTOM bojom) 3. nekada mala horin Bosnae postaje i NAJMOĆNIJA DRŽAVA BALKANA 1353 - 1391. za vrijeme KRALJA TVRTKA (na karti označeno PLAVOM bojom)

U slučaju pečata: " Silus Domini Ducis Stephani Sancti Sabae Regni Bosnae " Šta kažeš za kraljicu od Sabe?

Već 1618. tuže se bosanski franjevci da im je biskup Katić oteo njehovu kapelu svetog Petra u Beogradu (Chronicon Bosnae 31).

Neka najprije dođu na naš provincijski kapitul i neka mole od nas dozvolu za gradnju in castro Gywletiz ultra Savam i tek ako im mi dozvolimo, mogu na staviti gradnju, drukčije ne (Chronicon Bosnae, 23 24. HE III, 374).

Izjavu su potpisali: Fra Luka Ibrišimović, pater provinciae, fra Andrija Dubočac, exminister Bosnae, fra Augustin Jaharić, velički gvardijan, fra Ivan Pinotić, župnik u Požegi i fra Stjepan iz Đakova, gvardijan u Našicama (AB 517 518).

Eusebius, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica, Zagrabie 1892. Hrvatska enciklopedija III, Zagreb 1942, Cernik.

Izvještaj što ga Bosendorfer pripisuje spomenutoj dvojici vizitatora Fermendžin je u cijelosti štampao u Acta Bosnae (390 391) na talijanskom jeziku.

Samostan im je prepušten iz blagonaklonosti s tim da ubuduće više ne smiju uzeti nijedan drugi samostan s ove strane Save (Chronicon Bosnae, 23 24).

Revija, 28 (1988), br. 1, 59 - 87. Jakošićev spis dijelom je upotpunio Benvenut Orlić (1758 - 1829) u spisu Scriptores ex Ordine Sancti Patris Francisci Provinciae Bosnae Argentinae in Croatia connotati (rukopis se čuva u fra njevačkom samostanu u Novom Mestu).

Tako je učinio Ivan Kopijarević Stražemanac (1673 - 1757) u Paraphrastica et topographica e. rpositio totius almae Provinciae Bosnae Argentinae (Vellicae 1730).

Slično su učinili, ali s više podataka, Emerik Pavić (1716 - 1780) u Ramus viridantis olivae... seu... descriptio Provinciae Bosnae Argentinae (Budae 1766) i Filip Lastrić (1700 - 1783) u Epitome vetustatum provinciae bosnensis, seu Brevissimum compendium historico-chronologicum de antiquitate, variisve suis vicissitudinibus, et consistentia usque ad haec tempora inclusive... (Venetiis... 1765, 1776).

Nosio je naslov bana Hrvata, kojem je 1299. godine pridodao i titulu " gospodara Bosne " (dominus Bosnae). [ 10 ]

Osmišljeno je i ostrašćeno dezinformirao javnost prijateljske nam i susjedne, s nama Hrvatima tijekom naše milenijske povijesti i kulture kulturološki i duhovno-religijski toliko povezane, Italije, i, zlorabeći svoj ugled ex-docenta s La Sapienze, klevetnički prokazao, javno denuncirao trojicu hrvatskih književnika, Ivana Aralicu, Anđelka Vuletića i mene, Milu Pešordu, zapravo srbočetničkim " književnicima-zločincima suodgovornima za velikosrpski genocid nad našim narodom u Srebrenici, simbolnom mjestu Bosnae Argentinae, genocid planski izvršen u duhu pansrpskoga koncepta Načertanija i Memoranduma, pod vojnim zapovjedništvom Ratka Mladića, visokoga oficira srbijanske tzv. Jugoslavenske Narodne Armije, nad našim golorukim narodom u Bosni i Hercegovini, A. D. 1995., a pod glavnim stvarnim zapovjedništvom svesrpskoga zločinačkoga vožda ", komunista-socijalista Slobodana Miloševića.