U ispravi se izrijekom spominje pečat, a u natpisu pečata naslikanog u zaglavlju isprave piše: SIGILLVM MAIVS CIVITATIS WARASDIENSIS (sigillum > pečat).

Ukratko, papa Pio XI. potvrdio je ljudska prava protiv totalitarnih država i režima u XX. stoljeću, papu Pija XII. čak su nazivali i »defensor personae et civitatis«, a Ivan XXIII. u enciklici »Pacem in terris« iz 1963. donosi popis ljudskih prava.

Marino je 1268. postao prvi Capitaneus civitatis Justinopolis, a pod njegovom je upravom Kopar politički i gospodarski znatno ojačao.

Jedan je Gradska knjiga, u izvorniku Liber Civitatis Caproncensis, koji obuhvaća razdoblje od 1639. do 1756., a drugi je sudski zapisnik koji obuhvaća razdoblje od 1676. do 1687. godine.

Kralju Matijašu Korvinu su u Budim u veljači 1459. godine došli magister Blaž, sudac Stanislav i plemeniti Emerik« de Brezthowcz », sva trojica« cives et inhabitatores civitatis nostre Kaproncza ».

Tkalčić (Monumenta civitatis Zagrabiae, 1889.) donosi navod iz 1360. godine: Item Cernka ryzmaricha octavo die met tercia contra Wlkmanum jurare debet.

Štit je okrunje lisnatom krunom i nalazi se unutar kružnog pečata u kojem je ispisano " Sigillum Liberæ et Regiæ Civitatis Maria Theresiopolis.

Bogović navodi darovnicu modruškom kaptolu u kojoj stoji da je... ecclesia sancti Michaelis extra muros civitatis (147).

Originalni dizajn imao je iznad štita kao znak nekadašnjeg kraljevskog i krunidbenog grada hrvatsku krunu s natpisom " Insigni civitatis Albae maris Biograd " (" Grb grada Bijelog na moru Biograda ").

U Maloj vijećnici gradske uprave Poreča, zamjenica gradonačelnika Nadia Štifanić Dobrilović sa suradnicama primila je 25. travnja učeničke zadruga osnovnih i srednjih škola među kojima su bile Učenička zadruga Kažun iz Poreča, Mladi zadrugari iz Višnjana, Apiculae Civitatis Novae iz Novigrada te Učenička zadruga srednje škole Mate Balote Parentino iz Poreča.

Pred kraj života priredio je za tisak Statuta et reformationes civitatis Trogurii (Statut grada Trogira), koji je zbog mletačke zabrane tiskan tek 1708. Na Lučićev kartografski rad u knjizi De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex najviše je utjecao njegov učitelj L.

Dubrovački statut Liber statutorum civitatis Ragusi napisan na pergamentu potječe iz 1271. godine.

Zasjedalo se u vechniczi (domus civitatis), podignutoj na Markovu trgu koja je od srednjeg vijeka ostala na toj adresi.

Suvremeni varaždinski grb jednak je onom iz povelje kralja Matije Korvina iz 1464. godine: " Unutar četvrtastog vitičastog okvira zelene boje je manji crveno obojeni četverokut sa zlatno-oker obojenim viticama unutar koje je upisana kružna traka s natpisom: SIGILLVM MAIVS CIVITATIS WARASDIENSIS.

Tako, ko koga rani nožem, mačem ili sličnim kakvim načinom, ima da plati ranjenome, ako potpuno ozdravi, 25 penza, a 5 penza u gradsku blagajnu (leso viginti quinque pensas, quinque vero ad usus civitatis persolvat).

Ako li ranjeni ne ozdravi potpuno, ima mu napadač da plati deset maraka, a u gradsku kasu 10 penza (leso decem marcas et ad usus civitatis decem pensas).

Ustrojstvo gradske uprave u Zagrebačkom Gradecu bilo je u osnovi definirano odredbama Zlatne bule: na čelu gradske uprave nalazio se gradski starješina ili vesnik (maior villae, villicus), kasnije prozvan gradskim sucem (iudex civitatis).

Delehaye i drugi odlicniji znanstvenici stavljaju taj natpis u razdoblje izmedu V. i VI. stoljeca, kao i stari epigraf iste vrste pronaden na ruševinama jednoga zida biskupske palace, a koji glasi: »Cuius victricia membra a nunc requiescunt intra muros huius civitatis Parent.« »Ciji pobjednicki udovi odsada pocivaju unutar zidina ovoga grada Poreca« a koji se takoder odnosi na biskupa Mavru.

Najnoviji nala are Iovi Capitolino u Mokronogama (5 km sjeverno od Duvna) koju posvećuju decuriones Delminensium civitatis definitivno je potvrdio da se u Duvnu nalazio rimski municipium Delminium [ 29 Sergejevski, GZM 1957, sv. XII, 109 - 110 ].

U Justinijanovim Institucijama, koje se naslanjaju na Gajev tripartizam, nalazimo definiciju obveze obligatio est iuris vinculum, quo necessitate adstringimur alicuius solvendae rei secundum nostrae civitatis iura.

U nekim dokumentima iz 15. stoljeća Nedelišće se vodi i kao grad (Civitatis Nedelicensis).

1272. Dubrovačka državnost dobila je temelje na kojima je počivala sve do kraja svoga postojanja 1808. Naime, 29. svibnja 1272., nakon odobrenja Malog i Velikog vijeća i prihvaćanja na javnome zboru dubrovačkoga puka, počeo je vrijediti Statut grada Dubrovnika Liber statuorum civitatis Ragusii.

Tako u Statutu grada Splita (Statuta civitatis Spalati), knj.

Krajem 1477. godine ustanovljeni su ' provisores civitatis ', koji su se zvali i ' provisores terrae ', ' providitores terrae '.

U literaturi su se često puta izjednačavali pojmovi gradska uprava i mjesto pohrane dokumenata, te se za gradivo fonda Poglavarstvo slobodnog kraljevskog grada Zagreba krivo upotrebljavao naziv Arhiv grada Zagreba (Archivum civitatis Zagrabiae).

Apostolova-Maršavelski, Magdalena: Tko su bili maiores civitatis: oko pitanja sudskih instancija u zagrebačkom Gradecu.

I vidim da do sada uočio osnovno nisam u njegovoj distinkciji između pax civitatis Dei i pax civitatis terenae, a studentima svojim marno razliku objašnjavao sam.

Dubrovački statut (Liber statutorum civitatis Ragusii) podijeljen je u osam knjiga s ukupno 487 poglavlja.

Communitas civium Civitatis Montis Graecensis Zagrabiensis, 1242. - 1847

Jeronim u ' Znamenitim muževima ' iznosi da se Tertulijan smatra glavnim latinskim autorom posle Viktora i Apolonija: »Tertullianus presbyter, nunc demum primus post Victorem et Appollonium Latinorum ponitur, provinciae Africae, civitatis Carthaginiensis, patre Centurione Proconsulari.« (53, 1).