Budući da do nastanka akutnih mikotoksikoza dolazi zbog izloženosti hrani s visokom koncentracijom mikotoksina, što je danas vrlo rijetko, znanstvenici su daleko više zabrinuti zbog karcinogenosti i kronične izloženosti većini poznatih mikotoksina.

dostatan dokaz karcinogenosti: utvrđena je uzročno-posljedična veza između tvari i povećane pojavnosti zloćudnih neoplazmi ili odgovarajuće kombinacije dobroćudnih i zloćudnih neoplazmi kod (a) dviju ili više vrsta životinja ili (b) u dva ili više nezavisnih istraživanja na jednoj vrsti koja su provedena u različito vrijeme ili u različitim laboratorijima ili u skladu s različitim protokolima.

Jedno istraživanje na jednoj vrsti i spolu može se smatrati dostatnim dokazom karcinogenosti u slučaju pojave malignih neoplazmi neuobičajenoga stupnja s obzirom na pojavnost, mjesto, vrstu tumora ili dob kod prve pojave, ili ako se pronađe znatan broj tumora na različitim mjestima;

Kod evaluiranja dokaza karcinogenosti kod pokusnih životinja, treba, u nedostatku podataka iz dugotrajnih konvencionalnih bioloških pokusa in vivo ili ispitivanja s neoplazijama kao krajnjom točkom, uzeti u obzir dosljedno pozitivne rezultate iz više modela koji se bave različitim fazama procesa karcinogeneze.

Dokazi karcinogenosti kod pokusnih životinja razvrstavaju se u jednu od ove dvije kategorije:

Već i sama logika zdravog razuma pokazuje da se ne može raditi o karcinogenosti jer je vitamin A čvrsto vezan u prehranu.

Osim toga učinci antropogenih sredstava najčešće su kvantificirani i mjerenjem njihove toksičnosti pomoću testova toksičnosti, mutagenosti i karcinogenosti.

Ovi dokazi mogu potjecati od: istraživanja na ljudima koja pokazuju uzročno-posljedičnu vezu između ljudskog izlaganja tvari i nastanka raka (tvari za koje se zna da su karcinogene za ljude); ili pokusa na životinjama gdje ima dovoljno14 dokaza o karcinogenosti kod životinja (tvari za koje se pretpostavlja da su karcinogene za ljude).

Osim toga, u pojedinačnim je slučajevima na temelju znanstvene prosudbe opravdano pretpostaviti karcinogenost tvari za ljude na temelju istraživanja koja pružaju ograničene dokaze karcinogenosti kod ljudi uz ograničene dokaze karcinogenosti kod pokusnih životinja.

Počeli su se javljati radovi o karcinogenosti fitoestrogena (npr. rak dojke u žena) ili o reproduktivno toksičnim učincima (npr. feminiziranje muškog ploda ili štetan utjecaj na plodnost u muškaraca uživatelja soje).

Naime, ta studija o potencijalnoj karcinogenosti aspartama tek je dio opsežnih dugoročnih istraživanja koje talijanski institut u Bologni već 20 - ak godina provodi s različitim proizvodima prehrambene industrije: na toj su listi su Coca-Cola, Pepsi-Cola, voda u PVC bocama, hrana ozračena gama-zrakama, aditiv sukraloza (E955)...

Prema zaključcima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) pri Svjetskog zdravstvenoj organizaciji, rezultati takvih dugoročnih eksperimenata na glodavcima smatraju se mjerodavnima za procjenu rizika karcinogenosti kod ljudi.

Znanstvenici su više zabrinuti zbog karcinogenosti i kronične izloženosti večini poznatih mikotoksina.

Industrijskom, odnosno poslovnom tajnom ne mogu se smatrati: naziv tvari prema popisu EINECS, naziv proizvođača ili uvoznika, podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima tvari, putovanju kroz okoliš i ponašanju u okolišu, zbirni rezultati toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja, posebice podaci o karcinogenosti, mutagenosti i/ili reproduktivnoj toksičnosti tvari, podaci u vezi s metodama i mjerama predostrožnosti u pogledu tvari i hitnim mjerama, informacije čijim bi uskraćivanjem moglo doći do nepotrebnih pokusa na životinjama ili ponavljanja već provedenih pokusa, analitičke metode koje omogućuju otkrivanje opasne tvari prilikom njezinoga ispuštanja u okoliš kao i određivanje izravne izloženosti ljudi toj tvari.

Dobar dio njih su zabranjene kao aditivi, a vjerojatno će ista sudbina stići sve zbog karcinogenosti kategorije III, stvaranja preosjetljivosti i dodatno moguće pojave hiperaktivnosti u djece.

Za istraživanja navedena pod točkama 6.3. (gdje je neophodno), 6.4., 6.5., 6.7. i 6.8., zahtijevani način primjene je oralni put, osim ako se može dokazati da je drugi put ulaska prikladniji. 6.3. Podaci o kratkotrajnoj toksičnosti (28 dana) Podatke o kratkotrajnoj toksičnosti nije potrebno dostaviti ako je provedeno istraživanje subkronične toksičnosti na glodavcima 6.4. Podaci o 90 - dnevnoj studiji subkronične toksičnosti, provedenoj na dvije vrste, glodavcima i drugoj vrsti sisavca 6.5. Podaci o kroničnoj toksičnosti Potrebno je dostaviti podatke o jednoj studiji na glodavcima i jednoj na drugoj vrsti sisavaca 6.6. Istraživanja mutagenosti 6.6.1. Test za genske mutacije na bakterijama in-vitro 6.6.2. Citogenetski test na stanicama sisavaca in-vitro 6.6.3. Test za genske mutacije na stanicama sisavaca in-vitro 6.6.4. Ako je nalaz u 6.6.1., 6.6.2. ili 6.6.3 pozitivan, tada se zahtijeva istraživanje mutagenosti in-vivo (test kromosomskih oštećenja na koštanoj srži ili mikronukleus test) 6.6.5. Ako je nalaz u 6.6.4 negativan, ali su in-vitro testovi pozitivni, provode se drugi in-vivo test kako bi se utvrdilo može li se utvrditi mutagenost ili oštećenje DNK u drugom tkivu osim koštane srži 6.6.6. Ako je nalaz naveden u točki 6.6.4 pozitivan, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može zahtijevati provođenje testa na spolnim stanicama 6.7. Studija karcinogenosti Potrebno je dostaviti podatke o jednoj studiji na glodavcima i jednoj na drugoj vrsti sisavaca.

IARC je zbog premalo epidemioloških istraživanja na ljudima i zbog dovoljno dokaza karcinogenosti za životinje uvrstila FB1 u skupinu 2 B.

ograničeni dokaz karcinogenosti: zapažen je pozitivan odnos između izloženosti tvari i raka i uzročno-posljedična veza se smatra vjerodostojnim objašnjenjem, ali se slučajnost, pristranost i iskrivljujući faktori ne mogu isključiti s potrebnom pouzdanošću.

dostatan dokaz karcinogenosti: utvrđena je uzročno-posljedična veza između izloženosti tvari i raka kod ljudi.

Ovakvi dokazi mogu potjecati od istraživanja na ljudima koja pružaju ograničene1 dokaze karcinogenosti ili od istraživanja na životinjama koja pružaju ograničene dokaze karcinogenosti.

U slučaju učinaka različitih od karcinogenosti, mutagenosti, reproduktivne toksičnosti i izazivanja preosjetljivosti dišnih putova treba obrazložiti potrebu djelovanja na razini Zajednice.

Prema pisanju Economic Timesa Coca-Cola i Pepsi u želji da izbjegnu oznaku karcinogenosti mijenjaju način na koji proizvode karamel boju za svoja pića.

3.6.2.2.5. Ti čimbenici mogu pojačati ili ublažiti zabrinutost u pogledu karcinogenosti za ljude.

ograničeni dokaz karcinogenosti: podaci ukazuju na karcinogeno djelovanje, ali su ograničeni, tako da se ne može donijeti konačna evaluacija jer su npr. (a) dokazi karcinogenosti ograničeni na jedan pokus; (b) ostala su nerazriješena pitanja u pogledu prikladnosti plana istraživanja, provedbe ili tumačenja istraživanja; (c) tvar povećava pojavnost samo dobroćudnih neoplazmi ili lezija nejasnog neoplastičkog potencijala; ili (d) dokazi karcinogenosti ograničeni su na istraživanja koja pokazuju promotorsko djelovanje samo u uskom rasponu tkiva ili organa.

DO TOČKE IX. (1) Podaci se dostavljaju za čistu aktivnu tvar određene specifikacije. (2) Podaci se dostavljaju za aktivnu tvar određene specifikacije. (3) Provođenje testa iritacije očiju nije potrebno ako aktivna tvar pokazuje potencijalno nagrizajuća svojstva. (4) Nije potrebno priložiti dokumentaciju o provođenju istraživanja kronične toksičnosti i karcinogenosti aktivne tvari ako je u potpunosti dokazano da takvi testovi nisu neophodni. (5) Iznimno, ako podnositelj zahtjeva tvrdi da je testiranje opisano u točki V. ovoga Priloga nepotrebno, ta se tvrdnja mora u potpunosti dokazati.

3. Dodatna ispitivanja mutagenosti i ispitivanja karcinogenosti, u slučaju pozitivnih rezultata testova iz točke 6. članka 18. ovoga Pravilnika, ovisno o specifičnim svojstvima i namjeni ispitivane otrovne tvari, a prema strategiji navedenoj u Preporukama OECD.

11.1.12.2. Razvrstavanje smjesa s obzirom na učinke karcinogenosti, mutagenosti i reproduktivne toksičnosti treba izračunati iz raspoloživih informacija o tvarima u smjesi.

Procjenjuje se da UVA zrake pridonose oko 10 - 20 % karcinogenosti sunčevih UV zraka, a doze UVA zraka emitirane u solarijima su 2 - 3 puta veće nego kod sunčevog svjetla.

O karcinogenosti karrageenana-a još nisam čuo, a ovo, na čemu se radi, upravo je sprečavanje infekcije karcinogenim virusima (HPV), i drugim gadnim infekcijama (HIV, HSV)