U tom razdoblju, a i kasnije, nastao je čitav niz vrijednih stručnih članaka koji se i danas citiraju u brojnim stručnim i periodičkim publikacijama o geografiji, botanici, geologiji, meteorologiji i sl.

Ukratko, osnovna je ideja sasjeći ljudima korjene, dakle, na ovaj ili onaj naći maknuti ih iz baštinjenog tla tako da umjesto oraha postanu lopoči a oni koji nešto znaju o botanici sjetit će se razlike između oraha i lopoča glede korjenskog sustava (za one koji su odrasli na asfaltu pojasnit ću; orah je jedno od rijetkih stabala čiji su korjeni daleko izvan vertikale krošnje i vrlo je opasan blizu nekih nastambi (podriva temelje) dok lopoč ima slabašan korjen koji se dadne seliti i zbog lakšeg povjetarca).

Leonardo da Vinci (1452. - 1519.), izvanbračni sin imućnog bilježnika i seljanke bio je po svemu daleko iznad svojih suvremenika a njegove su ideje o umjetnosti, anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, primijenjenoj mehanici, astronomiji, hidraulici, urbanistici itd sadržane u više od šest tisuća sačuvanih zapisa.

Svjetska udruga botaničkih vrtova u svoje članstvo prima i prave botaničke vrtove, arboretume i tematske zbirke, ali i školske vrtove, gradske i privatne parkove i perivoje, razne druge manje botaničke tematske zbirke, kao i pojedince s interesom u hortikulturi i botanici.

Isprva sumnjičav zbog te plebejske pajdašije, kasnije se umiri zbog krasote svoje kćerke i grdobe toga " biflanta ", žutog, kockastog i uglastog " štubenhokera " s nogama kao kifle i vječno izgaženim cipelama s prostačkim odjecima konjske potkove, što podučavaše u suhoparnoj zoologiji, botanici i kemiji.

Na pitanje čime se trenutačno bavi ne priča o glazbi već o botanici.

U botanici postoji termin " suma sunčanih sati " - to je ustvari sunčano vrijeme koje je potrebno da bi se neka biljka razvijala.

Moderna fitoaromaterapija, ili liječenje ljekovitim biljem i eteričnim uljima, temelji se na najnovijim znanstvenim saznanjima, botanici i fitokemiji, anatomiji i fiziologiji te preporučujemo osobama koje se žele realizirati u ovoj grani komplementarne medicine da odaberu što kvalitetniju edukaciju.

Za napisati ovo djelo bile su zasigurno potrebna desetljeća predavanja na fakultetu, prikupljanje podataka i istraživanja u laboratoriju prof. dr. sc. Nenad Jasprica, Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku: Prvi put u rukama imamo izvorno djelo pisano na hrvatskom jeziku od strane hrvatskog autora. doc. dr. sc. Željko Škvorc, Šumarski fakultet, Zagreb: U udžbeniku je prikazan moderan pristup sistematskoj botanici kao multidisciplinarnom području koje koristi spoznaje brojnih grana biologije, ali i kemije, geografije, matematike, informatike i dr. Ovo je vrlo opsežno djelo s kvalitetnim uvodom i iscrpnim prikazom dobro odabranih svojti.

Pregled biljnog svijeta, od najmanjih jedinica u botanici do skupina s najčešćim i nerijetko poznatim ljekovitim biljkama, obvezno je koristiti jer nije jednostavno pojasniti srodstvenu pripadnost mnoštva biljaka, npr. onih iz nekog priručnika o ljekovitom bilju.

U botanici je klasificirana kao pripadnica obitelji Cananabiceae, roda Kanabis.

Pisao je zadivljujućom lucidnošću i savršenstvom o astronomiji, meteorologiji, fizici, mehanici, kemiji, mineralogiji, antropologiji, zoologiji i botanici.

Oni doista rijetki navijači koji znaju nešto više o botanici znat će i njegov latinski naziv - Cetraria islandica.

Sretno je mjesto koje ima entuzijasta kakav je Ivna Bućan, osoba koja je, zahvaljujući svome radu 42 godine predavanja biologije i kemije u osnovnoj školi u Kaštel Lukšiću, vrlo praktičnoj ljubavi prema botanici, te vođenju prve gradske Ekoudruge Lijepa naša Kaštela i sama postala kaštelanska znamenitost.

Kao voj. časnik i dužnosnik upoznao je mnoge zemlje Rimskoga Carstva, a u slobodno je vrijeme prikupljao različita stručna znanja koja je sustavno obradio u jedinome očuvanom djelu, prirodopisu u 37 knjiga (Naturalis historiae libri XXXVII), golemu enciklopedijskom tekstu o zemljopisu, antropologiji, zoologiji, botanici, ljekarništvu, rudama, lik. umjetnostima i dr. O Istri govori na više mjesta, najviše o zemljopisu i razmještaju plemena i zajednica Liburna i Histra, ali i o istar. vuni, ulju, javorovu drvu, oštrigama i jantaru.

Linne je napravio reda u botanici.

Nadvojvotkinja je uz to planirala i prenamjenu dijela zdanja u privatnu obiteljsku rezidenciju, boravište za pripadnike franjevačkoga reda, izložbeni i koncertni prostor te mjesto gdje bi turisti i studenti doznavali o botanici Lopuda i ljekarničkoj tradiciji franjevaca.

Iako se u botanici odavna koristi drugačiji sustav klasifikacije, Linnéovo svrstavanje grupa-unutar grupa-unutar grupa po svojem je značaju jedinstveno.

Ali osim vesternima, posvetila sam određeno vrijeme zoologiji, botanici, vatrenom oružju, pa pomalo i astronomiji, što se u romanu vjerojatno ne vidi na prvi pogled, jer koji put je potrebno razgovarati s raznim upućenim ljudima i potrošiti nekoliko sati kopanja po rječnicima i internetu za jednu rečenicu, što je također neka mala strast.

U botanici se ovaj koncept također u potpunosti ne prihvaća jer ne pruža rješenje za taksonomsko razlučivanje biljnih vrsta koje se samooprašuju.

Tijekom studija na Cambridgeu bio je najbolji u botanici i geologiji, a na studiju je susreo profesore geologa Adama Sedgwicka i prirodoslovca Johna Henslowa.

Pokazali su svoje znanje o botanici, ali su i mnogo toga novoga naučili.

God. 1892. studirao je zoologiju i botaniku u Grazu, potom se na Zagrebačkom sveučilištu specijalizirao u botanici.

Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i grana, koje čine krošnju drveta.

Podvrstom (često i subspecies) se naročito u zoologiji i botanici označavaju grupe sličnih individua koje su s jedne strane u mogućnosti da se međusobno pare (što je jedan od važnih kriterija za razgraničavanje vrsta), ali ih se s druge strane u odnosu na drugu grupu može vrlo dobro i lako razgraničiti.

Diplomira biologiju na istom sveučilištu i kasnije se specijalizira u zoologiji i botanici na nekoliko francuskih sveučilišta.

Ali Âťkraljica ružaÂŤ u Bugarskoj i cijelom svijetu ostaje kazanluška ruža uljarica, u botanici poznata kao rosa damascena.

Tek od 18. st. nastupa prava znanstvena klasifikacija, a u botanici tlo joj je pripremio Cesalpino (1519 - 1603).

A o njegovom apostolskom djelovanju, o odgoju, o obitelju, o ljubavi prema prirodi, botanici, pjevanju i napose, što misli, koja je uloga i vrijednost Molitvenog vijenca za Crkvu i društvo - o tome nešto više u slijedećem javljanju.

Sistematika u botanici istražuje srodne veze između biljaka i na osnovi njih svrstava biljne skupine u sustave.