Pristup liječenju distonije može se podijeliti na tri dijela: lijekovi, botulinum toksin (botox) injekcije i operativni pristup.

Fileri hijaluronske kiseline i botulinum toksin se obično primjenjuju, odnosno kontrolira njihov učinak, otprilike dva tjedna nakon prve primjene, dok se površinski kemijski fileri primjenjuju višekratno, postepeno povećavajući koncentraciju kiseline.

Kada se jednom Botulinum toksin pripremi za primjenu, treba ga primijeniti unutar 2 - 3 sata, jer nakon toga nema više djelovanja.

Botulinum toksin se ubrizgava u zahvaćene mišiće, a točna mjesta mogu se odrediti klinički (palpacijom i inspekcijom), a ponekad je potreban i EMG, naročito za duboko smještene mišiće.

Botulinum toksin djeluje u mišiću u kojeg se ubrizga, ali ponekad je moguće njegovo širenje u susjedne mišiće, što može izazvati neželjene učinke.

Botulinum toksin blokira prijenos živčanog podražaja na neuromišićnoj spojnici i izaziva paralizu pojedinih mišića te time dovodi do popuštanja grča.

Botulinum toksin se može primijeniti u ambulantnim uvjetima, nakon čega je bolesnik sposoban nastaviti svoje svakodnevne aktivnosti i obaveze.

Da bi uspješnost terapije bila optimalna, a sporedne pojave što manje, liječnik koji primjenjuje Botulinum toksin u terapijske svrhe treba za to biti educiran.

Ako se pravilno primijeni, Botulinum toksin obično nema nuspojava, a ako se i pojave prolaznog su karaktera (slabost pojedinih mišića, krvarenje na mjestu ubrizgavanja).

Botulinum toksin se primjenjuje po točno određenom protokolu, a mjesto primjene ovisi o zahvaćenim mišićima.

U Hrvatskoj je Botulinum toksin tip A registriran (dozvoljen) za primjenu kod jednog dijela žarišnih distonija (blefarospazam, cervikalne distonije i hemifacijalni spazam), za rješavanje spazama kod cerebralne paralize te za spazme nakon moždanog udara ili traume mozga.

Botulinum toksin je egzotoksin proizveden od anaerobne bakretije Clostridium botulinum.

Botulinum toksin se tako koristi za ublažavanje simptoma Parkinsonove bolesti, spazama mjehura i kroničnih migrena.

Botulinum-toksin može se naći u konzerviranoj hrani, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumiranja.

Najuspješniji u liječenju žarišnih distonija za sada se pokazao Botulinum toksin tip A, a u zadnje vrijeme primjenjuje se i Botulinum toksin tip B (Neurobloc), koji je registriran u nekim zapadno-europskim zemljama.

Klinička opažanja sugeriraju da bi botulinum toksin mogao imati antinociceptivni učinak.

Razmnožavajući se, bacili klostridija proizvode botulinum toksin.

Botulinum toksin je produkt bakterije Clostzídium botulinum.

Botulinum toksin ima snažan i dugotrajan inhibirajući učinak na kontraktilnost glatkoga i poprečnoprugastoga mišićja.

Liječnici su rabili Botulinum toksin tipa A u liječenju trzanja oka te su pritom primijetili neobičan efekt izglađivanja bora na području čela.

Proveli su istraživanje, prijavili patent te je 2001. FDA (Ministarstvo za hranu i lijekove u SAD-u) za upotrebu u kozmetici odobrio Botox (skraćeno i lako pamtljivo ime za Botulinum toksin tipa A).

Botulinum toksin je otrov koji je sredinom 19. stoljeća bio prepoznat kao uzrok teške i smrtonosne bolesti botulizma.

Botulinum toksin je smrtonosan jer izaziva klijenut (paralizu) mišića.

U terapiji bora koristi se i Botulinum toksin, koji blokira prijenos neurotransmitera i onemogućuje grčenje mišića, što relaksira mišić i tako rješava bore, najviše oko očiju i čela.

Unatoč činjenici da je Botulinum toksin jedan od najsmrtonosnijih prirodnih toksina poznatih današnjoj znanosti, Botulinum toksin tip A (Botox) se koristi širom svijeta u medicinske svrhe.

Dr. Alan Scott, 1970 istraživajući nekirurško liječenje strabizma, (razrokosti) pokušavao je sa nekoliko tvari, među kojima i Botulinum toksin 1973 objavio je studiju na majmunima koja je prethodila upotrebi na ljudima u eksperimentalne i kliničke upotrebe.

Botoks je rafinirani botulinum toksin (neurotoksin) koji se ubrizgava u lice kako bi se uklonile bore na način da se paraliziraju mišići.

Botulinum toksin kao proizvod bakterije Clostridium botulinum

U jedinoj studiji koja je postigla pozitivne rezultate botulinum toksin je injiciran ne samo duž antruma već i u područje fundusa želuca.

Po visokoj stopi smrtnosti, kratkoj inkubaciji uz kratko trajanje bolesti te znatnom epidemijskom učinku, izdvajaju se sljedeća biološka oružja: virus velikih boginja, Bacillus antracis (antraks), Yersinia pestis (kuga), botulinum toksin (botulizam), Francisella tularensis (tularemija), Ebola virus (groznica ebole), Lassa virus (lasinska groznica) i Junin virus (argentinska hemoragijska groznica).