(2) Psihosocijalna rehabilitacija u smislu ovoga Zakona podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih i funkcionalnih vještina kao i razvoj socijalnih vještina korisnika, a može uključivati: vježbe orijentacije i kretanja u prostoru, vježbe svakodnevnih vještina, vježbe vida, tiflotehničku obuku, obuku za brajicu, audiorehabilitaciju, usvajanje znakovnog jezika, logopedsku podršku, senzornu integraciju, kineziterapiju i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapiju i glazbene aktivnosti, likovnu terapiju i likovne aktivnosti, psihološku ili sociopedagošku podršku, odgoj i edukacijsku rehabilitaciju i socijalnu rehabilitaciju.

Tako smo odlučili posvetiti majicu 200 - godišnjici rođenja Louis Braille koji je razvio pismo za slijepe, danas popularno zvanu ' brajicu ' ", objašnjava ELFS-ovac Ivan.

Usprkos ovom revolucionarnom otkriću i činjenici da su slijepi prihvatili brajicu kao svoje pismo bilo je potrebno gotovo 70 - tak g. dok se nije nametnulo kao pismo za slijepe u cijelom svijetu.

Osim toga, mnogo je slijepih koji ne znaju brajicu.

S tim u vezi svakako je zanimljivo istaći da unatoč činjenici da brajicu koristi mnogo veći broj slijepih, nego što ih koristi bijeli štap, još uvijek ne postoji opće proglašeni i prihvaćeni međunarodni Dan brajice.

Radionicu o Braillovom pismu održala je tiflopedagog Suzana Kesedžić u kojoj su učitelji upoznali brajev stroj, naučili kako izgleda brajica, svladali šestotočku, te uz pomoć listića " Znakovi brajice " (hrvatski standard), pisali određeni tekst crnog tiska na brajicu i obrnuto.

- Prostorije u školi, a u prvom razredu se to odnosi samo na one koje učenik koristi, treba označiti na brajici, budući da će slijepi učenik prije polaska u prvi razred već znati brajicu.

Naučio je čitati brajicu i tipkati.

Bizarno je da slijepi žele učiti brajicu, a represivna većina to smatra perverznim?

Brajicu je za potrebe svog prvog učenika, a kasnije i prvog Zavoda za slijepu djecu, uveo u Hrvatsku prvi hrvatski tiflopedagog Vinko Bek.

Brailleovo pismo ili brajicu osmislio je 1829. godine slijepi francuski predavač, glazbenik i inovator Louis Brille.

Posjetitelji su imali prilike sami pokušati čitati brajicu, vidjeti Quipu, skup čvorova na užadi kojim su Inke bilježile brojčane podatke ali i zakone, povijesne događaje i kalendar, a mogle su ih čitati i slijepe osobe, te osobno u mračnoj sobi osjetiti na trenutak kako žive slijepe osobe.

Druga skupina ljudi koji će učiti brajicu su videće osobe.

Videće osobe brajicu mogu učiti u grupama, i to optimalno do 8 osoba u grupi, također po 6 sati učenja.

Zahvaljujući radionicama zagrebačkog Tiflološkog muzeja koji od svojeg osnutka 1953. godine osobama s invaliditetom omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim oblicima života društvene zajednice, brajicu su pokušali naučiti i varaždinski osnovnoškolci.

Valja imenovati i razgovarati o nepovoljnim aspektima invaliditeta (ne mogu hodati, ne vidim, trebam više pomoći od drugih) na način da se otvaraju rješenja (ne mogu hodati, ali se i kolicima mogu kretati; postoje stepenice, ali izborit ćemo se za rampu pa će i drugima biti bolje; ne vidim ali naučit ću brajicu i čitati te postati obrazovan; trebam više pomoći od ljudi i tako ljudima dajem priliku da uče surađivati i međusobno se pomagati i sl.).

I ona je naučila brajicu, pismo za slijepe, kako bi sinu pomogla pri svakodnevnom učenju.

Učit ću brajicu, pripremati se, a nadam se i pomoći iskusnijih kolega u zbornici - rekla je Snježana Kovačić Golubović, Markova učiteljica.

Upotpunite je tekstom. 3. Svi znamo da je ' rosebud ' bila posljednja riječ koju je prije smrti izgovorio građanin Kane, no znate li koji je engleski književni velikan 19. stoljeća prije smrti rekao: Ili ide ova tapeta, ili idem ja Očigledno, radi se, osim o velikanu svjetske književnosti, i o prilično mušičavom esteti? 4. Svi smo čuli za brajicu, tj. pismo koje koriste slijepi, a izumio ga je Louis Braille, ali znamo li iz koje je zemlje Braille? 5. Godine 1953. Ray Bradburry napisao je kultnu knjigu Fahrenheit 451 u kojoj se knjige smatraju najvećim zlom društva.

Sjetili su se i hrvatskih liječnika, gluhih i slijepih osoba tako što su učili znakovni jezik i brajicu, obilježili smo i Dan učitelja, Pomogli su vjeroučiteljici Klari Madžarević u uređenju škole povodom Božića i izrađivanje čestitki u dobrotvorne svrhe.

Ovo otežava slijepima praćenje literature, te je potrebno istu " prevesti " na brajicu (pismo za slijepe) ili u elektronski oblik, a koji je čitljiv pomoću govornih programa za čitanje za slijepe ili brajevih redaka.

»Kad se uči nešto novo, oni mi izdiktiraju na brajicu, i onda ja to naučim.«

Nakon osamostaljivanja naše domovine formira se Hrvatski odbor za brajicu; rad na usavršavanju brajice ponovo se intenzivira.

Tko ne zna čitati brajicu, mogao je koristiti zvučni zapis razgovora koji je Glogoški vodio sa slijepim osobama koje su većinom volonteri i zaposlenici udruge HUPRT (Hrvatska udruga za promicanje i razvoj tiflotehnike).

Kako bi što spremniji krenuo u redovitu osnovnu školu, prošle godine je umjesto " običnih " slova učio brajicu, pismo za slijepe.

1809. rođen je Louis Braille, slijepi francuski orguljaš i učitelj slijepe djece. 1820. je objavio Brailleovo pismo (brajicu), sustav taktilnih oblika za slova, brojeve i glaz - bene znakove pomoću kojih čitaju i pišu slijepi.

Njegovo obilježavanje bilo je u znaku 200 - te godišnjice rođenja Louisa Brilla tvorca brajice, kojemu slijepi iz cijeloga svijeta odaju zahvalnost za njezin nastanak, jer svaka slijepa osoba koja poznaje brajicu, ne samo da je pismena, već sljepoću lakše i podnosi.

Valja naglasiti da slijepi učenik za trajanja pripreme za školu nije svladao brajicu u potpunosti.

Onaj tko čita brajicu čita je i u mraku, i uz svjetlo.

Tada su, zbog nedostatka stručne literature, često prepisivali na brajicu važnije šahovske partije.