Branko Stojaković i Mojmir Mihatov kao scenografi i kreatori lutaka ne bi, međutim, uspjeli bez svojih suradnika u radionici, skromnih, samozatajnih ljudi.
Branko Stojaković i Mojmir Mihatov kao scenografi i kreatori lutaka ne bi, međutim, uspjeli bez svojih suradnika u radionici, skromnih, samozatajnih ljudi.
Šezdesetih godina na lutkarsku scenu stupaju Zadrani Berislav Deželić i Branko Stojaković koji, potpomognuti Ladislavom Šoštarićem, Zvonimirom Manojlovićem te Ivicom Tolićem, započinju novi lutkarski put.
Za lutke i scenografiju pokojni Branko Stojaković nagrađen je na Međunarodnom lutkarskom festivalu.
Nagradu za ukupnu likovnost predstave Branko Stojaković, koju u spomen velikom lutkarskom umjetniku tradicionalno dodjeljuje Kazalište lutaka Zadar, dobilo je Kazalište Žar ptica za predstavu Čarobna flauta.
Branko Stojaković rođen je u Zadru, 21. listopada 1937. godine.
Govoreći o istraživanjima i inovacijama koje je u hrvatskom lutkarstvu Stojaković ostavio, njegovoj poetičnosti i stvaralačkoj hrabrosti čime je premašio granice svoga medija, Seferović je zaključio kako je zadarsko kazalište fenomen lutkarstva, a Branko Stojaković fenomen tog fenomena. Dovoljno je reći Branko Stojaković, pa da se zna o kome se radi, o čijem žanru i sudbini rekao je novinar Jakša Fiamengo te, ističući entuzijazam i optimizam koji ga je krasio, konstatirao da je Brankova fascinacija lutkarstvom bila presudna za sve što je radio.
Prvu je likovno opremio Berislav Deželić, drugu Branko Stojaković.
Ali ulicu koja će imati vezu s Gradom, a ne s nekim novim trgovačkim centrima izvan urbane cjeline u kojoj je djelovao Branko Stojaković.
Alibabu su međutim radili afirmirani umjetnici i iskusni kazalištarci, Berislav Brajković i Berislav Deželić, a Čarobnu kaljaču puki kazališni početnici, Zvonko Festini i Branko Stojaković.
Imali smo divnu i nezaboravnu suradnju s pjesnikom Lukom Paljetkom, a veliki nam je prijatelj bio i pokojni Branko Stojaković i mnogi drugi - sjeća se teta Sonja.
Stručni žiri kojeg su činili Jelena Kovačić, Zlatko Krilić i Srećko Šestan, oduševljeni predstavom, jednoglasno su donijeli odluke i riječkom Velom Joži dodijelili nagrade u sljedećim kategorijama: - za najbolju predstavu u cjelini - za najbolju režiji Reneu Medvešeku - za najbolju kreaciju lutaka i maski Mileni Matijević Medvešek i koautorici Luči Vidanović - za najbolju scenografiju Reneu Medvešeku i Mileni Matijević Medvešek - za najbolju animaciju Boženi Delaš za ulogu providura Barbabiance - za najbolju animaciju Zlatku Viciću za ulogu Velog Jože - za najbolju glazbu Matiji Antoliću - za najbolji dizajn rasvjete Deniju Šesniću - za najbolju likovnost predstave nagradu Branko Stojaković Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU dodijelio je GKL Rijeka i predstavi Veli Jože Povelju za promicanje hrvatske dramske književnosti na lutkarskoj sceni, a Organizacijski odbor 24. SLUK-a kojeg čine Dubravko Jelačić Bužimski, Zdenka Mišura, Iris Pavić Tumpa, Zrinka Kolak Fabijan, Zoran Mužić i Jasminka Mesarić, dodijelili su Almiri Štifanić priznanje za dugogodišnji doprinos hrvatskom lutkarstvu.
Iduće godine Marin Carić i Branko Stojaković postavili su Marulićevu Juditu.
Tajnik Društva prijatelja Belafuže Mile Šimunov izrazio je uvjerenje za Zadarski list da Branko Stojaković treba i zaslužuje ulicu u Zadru kao znak sjećanja i zahvalnosti na tog velikana lutkarske scene.
U 60 godina postojanja Kazališta lutaka svoj su dubok trag ostavili Mile Gatara, Luko Paljetak, Branko Stojaković, Milena Dundov, Mojmir Mihatov... spomenuo se Vrančić uz tvrdnju kako je Kazalište lutaka jedan od značajnih identiteta Zadra.
Ali mislim da se zapravo dogodio sretan trenutak zadarskog lutkarstva, da su se na okupu našli ljudi sličnih pogleda na umjetnost i vrlo visoke kreativnosti, kakav je bio Branko Stojaković kao scenograf, kakva je bila Milena kao lutkar, i ostali kolege Marija, Bepi... koji su mogli iznijeti takav projekt.
Za redateljsko scenografskog dvojca kojeg su činili Paljetak i Branko Stojaković lutka se počela obraćati i odrasloj publici.
Branko Stojaković bez svake je sumnje u velikoj mjeri označio jedno značajno razdoblje hrvatskog lutkarstva.
Branko Stojaković rođen je u Zadru, 21. listopada 1937. Njegovu likovnu i tehnološku darovitost vrlo je rano uočio dr. Vjekoslav Maštrović koji ga je preporučio zadarskome Kazalištu lutaka.
Otvaranjem izložbe " Branko Stojaković - skice i fotografije ", a potom i prikazivanjem Judite, sinoć je u novoj zgradi Kazališta lutaka Zadar počelo obilježavanje dvadesete obljetnice smrti Branka Stojakovića.
Već u siječnju 1961. u Zagrebu se javlja Berislav Deželić, a u Zadru Branko Stojaković.
Veliki udio dali su pokojni scenograf Branko Stojaković i pjesnik Miljenko Mandžo.
9. BRANKO STOJAKOVIĆ Prelistavajući njegovu monografiju shvatio sam kako je upravo on jedan od tih divnih kreativnih pojedinaca čiji likovi ostaju dugo u ljudskom sjećanju, baš poput čarolije.
Osijek i Branko Stojaković, naj veći hrvatski kreator lutaka i lutkarski scenograf, voljeli su se potajno.
Kako je apsolutno najbolja domaća lutkarska produkcija dragulj izvučen iz pedesetogodišnje tradicije Kazališta lutaka Zadar, a riječ je o Postojanom kositrenom vojniku, kojeg je još 1978. režirao Luko Paljetak, a vizualno opremio Branko Stojaković, i kako se Zlatko Bourek na ovogodišnjem PIF-u predstavio samo neslužbenim proizvodom edukativne radionice, priče o uzletu domaćeg lutkarstva ostaviti treba za drugi put.
U to su doba Zvonko Festini i Branko Stojaković putuju na studijski boravak među slovačkim lutkarima u Žilini, a nešto kasnije Kosovka Kužat-Spaić i Velimir Chytil odlaze studirati lutkarsku režiju i tehnologiju u Pragu.
- Branko Stojaković predstavljao je izuzetnog suradnika, čovjeka koji je predstavljao sve, ne samo pomoćnika redatelja.
Dolaskom Hejna u Zadar tadašnje lutkarstvo već se dosta odmaknulo od tradicionalnog lutkarstva kakvo je vodio Paitoni, a istaknuto mjesto u promjenama zauzimao je Branko Stojaković.
Prvi ju je obnovio Branko Stojaković.
Iduće godine Marin Carić (1957 - 2000) i Branko Stojaković postavljaju na scenu Marulićevu " Juditu ".
Na listi koalicije HSS, HSP, SDP nalaze se Stojan Crnojević i Janko Vukmirović, a na listi grupe birača Branko Stojaković, Dragomir Plavljanić, Nenad Đukić, Zdravko Drakulić i Miroslav Samardžić.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com