Iako Haški tribunal nije odbacio 10 tačaka optužnice uključujući u optužnicu za umiješanost Karadžića u genocid u Srebrenici, ipak se postavlja pitanje zašto je sud balkanskog krvnika oslobodio krivice za umiješanost u pokoljima nad Bošnjacima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik?

- Francuski lekar Patrik Bariot je svedočio da su Srbi odveli oko 700 muškaraca zarobljenih u Bratunac na ispitivanje, 500 je odmah pušteno, a prema svedočenju Ibrana Mustafića i ovih 200 je pušteno kasnije

U okolini Srebrenice (Kravica, Konjević polje, Bratunac, Zvornik i okolina) za privremeni prihvat zarobljenika po Bearinoj naredbi i ideji pripremili su brojne zgrade, škole, napuštene hangare, administrativne objekte, privatna imanja.

Da Bošnjaci ne bi reagovali panično, za prijevoz su više korišteni civilni autobusi nego vojni kamioni, što su prije početka završnog napada na Srebrenicu nabavljeni širom Republike Srpske, a dijelom unajmljeni i u Srbiji te preko Ljubovije prebačeni u Bratunac.

Iz tog sabirnog centra Bošnjaci su autobusima prevoženi u Bratunac gdje su odvoženi na mjesta pogubljenja na širem području općine Zvornik, navodi se u optužnici.

Srebrenica, Potočari, Bratunac, Vlasenica, Milići, Zvornik, Šekovići, Višegrada, Rogatice i nažalost, brojna druga mjesta, sjećaju se na današnji dan najvećeg pokolja na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata u kojemu su izgubili svoje sugrađane i članove obitelji.

Vecina tih ljudi je otisla u Bratunac i ekipa odlazi i tamo.

Oko ponoći 11. srpnja 1995. povorka se počela kretati duž poteza Konjević Polje-Bratunac.

Konvoja Da se nikad ne zaboravi prenoćili su u Behram-begovoj medresi u Tuzli, da bi u jutarnjim satima u subotu, 26. svibnja, rutom Tuzla Kalesija Zvornik Konjević Polje Bratunac, krenuli prema stotinjak kilometara udaljenoj Srebrenici, odnosno Memorijalnom centru Srebrenica Potočari, spomen obilježju i mezarju za žrtve genocida iz 1995. godine.

evo sto ja kazem.. u ilijasu su srbi bili relativna vecina a na palama apsolutna, kljuc su srbi bili relativna vecina, zepce su hrvati bili relativna vecina. to i sam znas, naravno bosnjaci su bili brojni jer ih je dosta bilo po gradovima banja luka 20 % bosnjaka a nijedno muslimansko selo u opcini, tako je za vecinu od tih opcina sto si nabraja. stolac bilo najvise hrvatski i srpski sela, tuzla takodjer, sanski most, prijedor najvise srpski sela, gornji vakuf najvise hrvatski sela, jajce najvise hrvatski i srpski, donji vakuf najvise srpski sela, mostar najvise hrvatski sela, doboj najvise srpki sela, bos krupa najvise srpski sela, bratunac najvise srpski sela... jel tako filatelista ili jack?

iz 1942: Operacija od samog početka nije krenula po planu kada je Crna legija bez znanja generala Badera 1. travnja iz smjera Han Pijeska napala četnike kod Vlasenice i zauzela ju. 8. travnja preotela je od četnika Drinjaču a 9. travnja Bratunac i Srebrenicu.

Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH, u općini Bratunac je 1991. godine živjelo 21.535 Bošnjaka od ukupnih 33.619 stanovnika.

Prema nezvaničnim podacima, u općini Bratunac danas živi oko 4.000 Bošnjaka.

U hotelu Fontana u Bratuncu, 17. aprila 1992., održan je sastanak između bošnjačkih i srpskih predstavnika općina Srebrenica i Bratunac.

Treće mogućnosti nema On je upozorio da su Bratunac, Skelani, Milići, Rogatica i Višegrad već u srpskim rukama.

U razdoblju od 25.05.2012. do 27.05.2012. obišli su se Bratunac, Potočari i Srebrenica.

Optužnica tereti okrivljene da su sudjelovali u ostvarenju plana tako što su 12. i 13. srpnja 1995. godine osiguravali i kontrolirali put Bratunac-Milići, uključujući dio puta kod skladišta Zemljoradničke zadruge Kravica.

Bratunac i nezavršeno spomen obilježje " pobijenim pravoslavcima "?

Da Alija Izetbegović nije povukao potpis sa Lisabonskog dogovora, gde su Bošnjaci imali bolju poziciju od Sejtonske, ne bi se dogodio i, prvo, Bratunac, Kravice i dr. pokolji Srba između 1992 - 1995. g. a potom ni Srebrenica.

Nakon što su Bijeljina i Zvornik, početkom aprila 1992. godine pali bez otpora pod srpsku okupaciju, došlo je do zatezanja odnosa u opštini Bratunac.

Ovi četnički odredi zauzeli su polovinom kolovoza 1941. Han-Pijesak, Srebrenicu i Bratunac, a 8. VIII ušli su u Vlasenicu, koju su ranije zauzeli partizani.

Nakon što su Srbi zauzeli Bratunac i Srebrenicu i počeli sa zločinima nad Bošnjacima, Orić pravi zasjedu arkanovcima u Potočarima, čime počinje dizanje ustanka u ovom dijelu Podrinja.

Prema dostupnim podacima, na području općine Bratunac koja se nalazi u blizini Srebrenice ubijeno je više od 600 Bošnjaka.

Mužkarci Bošnjaci, koji su u Potočarima oddvojeni od žena, djece i staraca (čiji broj je iznosio odprilike 1000), prebačeni su u Bratunac, gdje su kasnije dovedeni bošnjački mužkarci zarobljeni u povorki.

Mnogi bivsi stanovnici Hadzica sada zive u malom mestu po imenu Bratunac, u istocnoj Bosni.

Prema optužnici i ranijim presudama Suda, Mladićeve snage su iz Potočara gdje su desetine tisuća muslimana potražile sigurnost u blizini baze UNPROFOR-a, žene, djecu i starce prebacile na muslimanski teritorij, a muškarce prvo u Bratunac, a potom na više lokacija u okolici Zvonika, gdje su pobijeni.

KRATAK OPIS: Halilović je, kao pripadnik muslimanskih oružanih formacija, u bolnici hicem iz pištolja ubio civila Krsmanović Stojana, rođenog 1924. godine iz sela Rekovac u opštini Bratunac, koji je u bolnicu smešten nakon što je, kao nenaoružan, zarobljen i povređen od muslimanskih oružanih formacija Ejupa Golića, kada se iz Jelovca vraćao kući u Rekovac.

Saopćavajući odluku, predsjedavajući Sudskog vijeća O-Gon Kwon je rekao da dokazi koje su predočili tužioci nisu dovoljni za dokazivanje tačke optužnice prema kojoj su snage bosanskih Srba u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate unište u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe.

Nanijevši velike gubitke četnicima, Francetić je 8. travnja zauzeo Drinjaču a 9. travnja Bratunac i Srebrenicu, te 10. travnja izbio na Drinu. [ 9 ] Time je odmah izvršio ono što je bilo planirano za izvođenje tek u drugom dijelu operacije.

DEN HAAG - Haaški sud (ICTY) osudio je, u utorak, na deset godina zatvora bosanskog Srbina Miroslava Deronjića, koji je priznao da je u svibnju 1992. naredio napad na selo Glogova, u općini Bratunac u BiH, u kojem su ubijena 64 Bošnjaka.