Slično je bilo i u Busovači, Bugojnu, Vukanovićima, Dobretićima, Prnjavoru, Bukovici kod Dervente, Lukavcu, Sivši, Drijenču, Rastičevu, Gračacu i Žitačama (www.dnevni-list.ba)

Konkurent za to mjesto Deliću je Bugojanac Sulejman Tukar, u ratu bliski suradnik Enesu Handžiću i Senadu Dautoviću, osuđenim za ratne zločine počinjene nad Hrvatima 1993. godine u Bugojnu, tadašnjeg zapovjednika operativne zone Zapad Armije Bosne i Hercegovine, donedavnog ministra obrane Bosne i Hercegovine Selme Cikotića, te Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, tadašnjega gospodara života i smrti u tom gradu, dvojca kojega tek čekao ono što su prošli i za što kaznu odslužuju Handžić i Dautović - Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine.

Tukar, kadar SDP-a, pod zaštitničkim skutima aktualnog predsjednika Županijskog odbora ove stranke i aktualnog federalnog ministra branitelja Zukana Heleza, koji se ističe sustavnim i upornim proganjanjima stradalnika HVO-a, u vrijeme rata radio je u policiji u Bugojnu i bio, ako ništa drugo, očevidac svih važnih događanja i stradanja kroz koja su prolazili Hrvati u ovom gradu 1993. godine (a i u poraću).

Za silna stradanja Hrvata u Bugojnu, a mogla bi se nabrajati unedogled, još nitko nije optužen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, niti pred domaćim sudovima.

Logoraši tužbama traže nadoknadu nematerijalne štete za svaki dan proveden u logoru, a prema podacima Hrvatske udruge, kroz logore u Bugojnu, Konjicu, Jablanici i Mostaru prošlo je više od 4500 hrvatskih civila i vojnika, a samo u gradu Mostaru 370 branitelja i oko 1500 civila.

Još nitko nije odgovarao za zločine tzv. Armije BiH u Križančevu Selu, u Uzdolu, u Grabovici, u Buhinim Kućama, Bugojnu, Jablanici, Radešinama, Konjicu i na još tridesetak mjesta masovnih zločina.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je u srijedu kaznu od osam godina zatvora Enesu Handžiću, bivšem obavještajnom časniku Armije BiH koji je priznao sudjelovanje u ratnim zločinima nad Hrvatima u Bugojnu.

Manjača se nalazi u BiH, na putu od Banja Luke prema Bugojnu, a lokacija je poznata kao vojni poligon.

Klokane koga ste ubijali po Bugojnu?

Pokazala se pronalaskom kostiju nestalih, spremnošću optuženog da se javno ispriča te da svjedoči u svim predmetima koje zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu vodi Tužiteljstvo BiH, a puno ih je, izjavila je Slavica Terzić, tužiteljica u ovom predmetu.

Cikotić i Mlaćo ' ' Mi, preživjeli logoraši i obitelji nestalih, uvjereni smo da rezultata neće ni biti sve dok na optuženičkoj klupi ne bude i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, a bivši zapovjednik Armije BiH u Bugojnu, aktualni ministar obrane Selmo Cikotić, ministarsku fotelju zamijeni zatvorskom ćelijom ' ', stoji u priopćenju.

13. lipnja 2008. Policija mirno promatrala napad na hrvatske navijače u Bugojnu Kako Pincom.info doznaje od očevidaca, incident se dogodio dok su hrvatski navijači slavili pobjedu nad Njemačkom vozeći se kroz grad sa istaknutim hrvatskim zastavama.

BUGOJNO - Skupina Bošnjaka napala je sinoć u Bugojnu hrvatske navijače koji su slavili pobjedu nogometne reprezentacije Hrvatske nad Njemačkom.

14. svibnja 2008. BiH: optuženi za ubojstva Hrvata u Bugojnu pušteni na privremenu slobodu Sud Bosne i Hercegovine odobrio je puštanje na privremenu slobodu Nisveta Gasala i Musajba Kukavice, dvojice bivših časnika Armije BiH koji su optuženi za zločine nad Hrvatima u Bugojnu.

Njima je tako zabranjeno napuštati mjesto boravka bez dopuštenja suda, oduzete su im putne isprave te naloženo svakodnevno javljanje u policijsku upravu u Bugojnu uz zabranu posjećivanja ugostiteljskih objekata.

Nisvet Gasal je tijekom rata u BiH bio zapovjednik zarobljeničkog logora Armije BiH koji je bio uspostavljen na nogometnom stadionu u Bugojnu, dok je Musajb Kukavica bio zapovjednikom logorskog osiguranja.

Odlukom Suda BiH iz siječnja 2008. njihov predmet spojen je s onim koji je zbog sličnih zločina u Bugojnu pokrenut protiv Enesa Handžića i Senada Dautovića.

Dautović je bio zapovjednik svih postrojbi Armije BiH u Bugojnu kada su tamo počinjeni zločini nad Hrvatima, dok je Handžić bio načelnik za sigurnost u zapovjedništvu 307. brigade Armije BiH.

18.10.2012. BUGOJNO Nastavlja se etničko čišćenje Hrvata iz Bugojna Zbog kršenje prava Hrvata u Bugojnu oglasila se nevladina organizacija Croatia Libertas čime je izrazila svoje negodovanje.

Uljudnost naših domaćina, njihova spremnost da nam u svemu pomognu i da nam, kako god mogu, olakšaju posao i naš boravak u Bugojnu učinu što ugodnijim je bila na vrlo visokom nivou.

12. kolovoza 2008. Zastrašivanje svjedoka zločina nad Hrvatima u Bugojnu Neki od svjedoka zločina počinjenih nad Hrvatima u Bugojnu tijekom rata u Bosni i Hercegovini izloženi su zastrašivanjima kako bi odustali od svjedočenja u procesu koji se protiv počinitelja takvih zločina vodi pred Sudom BiH, potvrdio je u utorak Hini glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

- Osobno poznajem neke ljude koji nakon takvih prijetnji uopće nisu htjeli svjedočiti - kazao je Žulj koji je u zarobljeničkom logoru u Bugojnu proveo osam mjeseci.

On drži da je najodgovorniji za zločine nad Hrvatima u Bugojnu uz Dautovića kojemu se već sudi i ratni načelnik općine Dževad Mlaćo.

Iako iz Sfora nisu komentirali razloge zbog kojih je Cikotiću prekinuta uspješna vojna karijera i zbog čega je zatraženo njegovo isključenje iz oružanih snaga, spekulira se da su uzroci njegova vojnog kraha stari 11 godina, a odnose se na njegov položaj i ponašanje uoči i tijekom sukoba Hrvata i Muslimana u Bugojnu sredinom 1993. godine.

Brigadir Selmo Cikotić pozdravio se zauvijek s vojnom karijerom, ne dočekavši čin generala, točno na dan dolaska Carle del Ponte u BiH koja je u programu imala i posjet Bugojnu, gradu u kojemu su još uvijek nerasvijetljeni brojni zločini nad Hrvatima, ali i nad Srbima i Bošnjacima.

Cikotić će moguće biti pozvan i na odgovornost za tragična događanja u Bugojnu tijekom ljeta 1993. godine zajedno s ostalima koji su odgovorni za tamošnje zločine, međutim, ostaje pitanje mogu li aktualne političke snage u BiH konačno prestati protežirati ljude s uspješnom ratnom karijerom bez obzira u čijim su postrojbama postigli taj uspjeh, a istodobno se zalagati za mir i pomirenje.

Brigadir Cikotić je u vojnome smislu stručna osoba koji je svojedobno spadao u kategoriju zapadno-orijentiranih časnika no u suradnji sa Sandžaklijama Ejupa Ganića, te u Bugojnu s Kemalom Đafićem prilagođavajući se uvjetima vrlo brzo i uspješno se utopio u islamističku liniju Armije BiH.

Prikupljenim saznanjima o odgovornosti Cikotića za ratne zločine u Bugojnu, gdje je bio i zapovjednik Grada, oduzeta mu je viza za boravak na teritoriju SAD-a te prijevremeno vraćen s mjesta vojnoga izaslanika.

Tvrdnja političkoga i vojnoga vrha tada R BiH i Armije BiH da su za sukobe između Hrvata i Bošnjaka krivi Hrvati jer su oni ti koji su izazvali sukob, pa i u Bugojnu, ne može proći kao opravdanje niti učenicima u osnovnoj školi, a posebice haaškim istražiteljima.

Cikotić je napad na " ustaše " pripremio prije početka sukoba u Bugojnu od 25. 6. 1993. godine izdavši naredbu pod brojem 01/429 - 93. u kojemu organizira i traži udar na punktove HVO-a.