U obrazloženju ove odluke stoji kako knjiga snažnim literarnim jezikom progovara o gorućem problemu opstojnosti Hrvata - Bunjevaca, da se autor služi (bunjevačkim) narječjem, te da su njegove rečenice literarno njegovane, leksik precizno odabran, dijalozi logični prirodni, nosivi likovi reprezentanti svoga naroda, a atmosfera više upozoravajuća, kritička, nego patetična.

Ovogodišnje okupljanje, tijekom ili poslije žetve, poznata su kao " natjecanje risara ", kako se kosci među bunjevačkim Hrvatima zovu, i najatraktivnija je manifestacija svake Dužijance.

Tu se u zapravo hrvatstvo javlja pod bunjevačkim imenom.

U »Bunjevačkim i šokačkim novinama« i u »Nevenu« pisao je jezične rasprave, što više u svojim člancima i esejima prvi je ondje sustavno izložio elemente poetike.

U tom članku koji je u šest nastavaka objavio u svojim Bunjevačkim i šokačkim novinama on zapravo detaljno analizira stanje među bačkih Hrvatima u drugoj polovici 19. stoljeća.

Nakon ukidanja vojne uprave, tijekom ožujka, osnivaju se mjesne organizacije AFS-a među bunjevačkim Hrvatima te šokačkim Hrvatima i Srbima u Santovu.

Glavni organizator među bunjevačkim Hrvatima bio je Antun Karagić.

Surađivao je sa Bunjevačkim i šokačkim novinama, a pisao je o temema jezične ravnopravnosti, vanjske politike, polemike i međunacionalnim odnosima u Ugarskoj.

Osim ostalih obiteljskih blagdana, među bunjevačkim Hrvatima osobito su drage Materice, blagdan majki koji se slavi prije Božića, treće nedjelje Došašća.

Proizvodnja ovoga sira poznata je i u bunjevačkim i u drugim krajevima Like.

Predstavili smo se Slavonskim pjesmama i plesovima te Bunjevačkim igrama.

" Tomislav Žigmanov uobličio je križni put u četrnaest postaja s uvodnom i završenom molitvom koristeći se bunjevačkom ikavicom, drevnim bunjevačkim jezikom, križni put u kojem je intimistički obojenim doživljajima Kristove muke uspio vrsno preplesti osobnu i narodnu muku s postajama/stajalištima Kristove Kalvarije.

Među običajima priprave za Božić posebice se ističu »Materice«, obiteljski blagdan bunjevačkih majkâ koji se slavi u svim bunjevačkim domovima treće nedjelje došašća nazvan u narodu kao »čelo Božića«.

Na svom trodnevnom boravku u Dalmaciji, ansambl je večer uoči koncerta u Dugopolju, izveo dio svog pripremljenog folklornog programa u kino dvorani u Imotskom u okviru folklornih večeri koje priprema tamošnje Otvoreno pučko učilište svake godine, dok se dugopoljskoj publici predstavio bunjevačkim pjesmama i plesovima, te starohrvatskim kolom iz Glamoča (te na taj način pokazao kako njeguje i etno-baštinu Hrvata iz iseljeništva).

Dostojnu i primjerenu jednaku pozornost kao i majkama Bunjevci pridaju i bunjevačkim očevima, posebice na dan obiteljskih glavara nazvan »Oci«, koji se slavi zadnje nedjelje prije Božića.

Na večeri su predstavljeni ovogodišnji bandaš i bandašica Nikola Matković i Sonja Jaramazović te izabrana tri najljepša para mladih u bunjevačkim narodnim nošnjama koji će biti pratitelji ovogodišnjeg bandaša i bandašice.

Zatim je u dvorištu župe započelo tzv. Bandašicino kolo, gdje su djeca, mladi ali i odrasli i stari, bunjevačkim narodnim igrama u veselju nastavili slaviti Dužijancu.

KUD Filip Dević predstavio se sa starim splitskim plesovima, linđom, posavskim plesovima i bunjevačkim kolom, koji su izazvali oduševljenje sardinijske publike.

Nakon njih na pozornici su iznimnom energijom zračili gosti iz Vinkovaca, FA Lisinski koji su se benkovačkoj publici predstavili bunjevačkim plesovima te Posavinom u koreografiji Danijela Šote.

Godišnjak sadrži radove i o bunjevačkim i o šokačkim Hrvatima, zatim one koje su više od značaja za bačke Hrvate, kao i one koje mogu biti više interesantne Hrvatima u Banatu i Srijemu, dok jedan broj radnji uračunava i tematizira Hrvate u Vojvodini kao cjelinu, to jest kao relativno samostalni socijalno-kulturni fenomen.

Predstavljanje knjige Stanke Kujundžić Naši mladenci, koja se bavi bunjevačkim nošnjama i običajima u 20 st. na području Subotice i okoline, održat će se u ponedjeljak, 22. studenog u 13.30 sati u Velikoj vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Svjetski priznati znanstvenik nije zaboravio hrvatske korijene, a hrvatski s bunjevačkim naglaskom govori kao da je jučer otišao iz Vojvodine.

Na bunjevačku komponentu spadaju slijedeće obitelji u Hercego vini i zapadnoj Bosni, a njihovi imenjaci nalaze se i u trima ostalim bunjevačkim grupama, Ličkoj, dalmatinskoj i podunavskoj 1 ': Aničići, Dumančići, Blaževići, Glavaši, Ivankovići, Knezovići, Juriči, Marići, Marijanovići, Matići, Orlovići, Pandže (Pandžići), P (a) rčići, Raiči, Sudari, Tokići, Vile, Vrankovići (Frankovići), Vučići, Zupci, Žuljevići i drugi.

Za neke druge rodove u glavnim bunjevačkim centrima u Hercegovini bilo bi to zanimljivo istražiti (Vladići, Šunjići, Skočibušići, Sliškovići, Zadre i si.).

Zbog Bušićevog emotivnog nacionalnog diskursa najveći dio njegova izlaganja protekao je u govoru o« znamenitim i zanemarenim bunjevačkim Hrvatima ».

Britanije, Litve i Njemačke, te sa Sicilije, sudjelovali su u svečanom mimohodu, a potom se gledateljstvu predstavili pjesmama i plesovima iz Slavonije i Podravine, bunjevačkim i splitskim plesovima, te poskočicom Linđo.

Skladna i dotjerana tamburaška pratnja u " Bunjevačkim plesovima ", intonativno čisto pjevanje plesnog ansambla u istoj izvedbi.

Među bačkim bunjevačkim Hrvatima nekoliko listova zauzimalo je istaknuto mjesto.

Od 1884. do 1941, Neven je bio okosnica nacionalnopreporodne svijesti među bunjevačkim listovima.

Kolika je bila njihova organizacijska, državnička sposobnost, i koliko snažan njihov utjecaj među bunjevačkim narodom u 17. vijeku, pokazuje masovni odziv na iseljavanje 1686. godine, o čemu postoje vjerodostojni povijesni podaci.