Crna bordoška kupaža je merlot, cabernet franc i cabernet sauvignon uz male dodatke petit verdota malbeca i carmenerea, a bijela semillon, sauvignon blanc i povremeno muscadelle.

Ostale (prema Pravilniku NN 159/04) preporučene bijele sorte su: pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni, traminac mirisni, silvanac zeleni, rizling rajnski, rizvanac (müller thurgau), manzoni bijeli, muškat ottonel, kerner, moslavac, ranfol (štajerska belina), zelenac slatki bijeli, a od kultivara s crnim grožđem to su frankovka, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac i syrah.

U crvenoj Staroj brajdi sorte su merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon i refošk.

Uz tamna mesa i plavu ribu najpopularniji su teran i teran barrique (Franc Arman, Cattunar), merlot (Degrassi, Agrolaguna) i borgonja, cabernet sauvignon i cabernet (Franc Arman, Pilato) te kupaže Terre bianche (Degrassi).

Cabernet Franc Aries iz linije Stellae vinarije Capo iz Fernetići jedno je od najočekivanijih vina u zadnje dvije godine na istarskoj vinskoj sceni.

Crna vina prevladavaju i u jednoj od tri najpoznatije francuske vinske regije, Bordeaux, te su ona uglavnom kupaža sorti cabernet sauvignon, merlot te, ponekad, i cabernet franc.

Takav je i cabernet franc, dojmljiv bojom, mirisom i okusom.

Isprva smo planirali samo dva crna vina u seriji Stellae, pinot i tu mješavinu, ali cabernet franc nam se toliko svidio da nismo mogli odoljeti priznala je Ivona.

Cabernet franc se može usporediti s najboljim sporednim glumcima.

Cabernet franc se u Hrvatskoj najbolje snašao u Istri.

Cabernet franc ima malo slabiju boju od cabernet sauvignona i manje tanina, pa nije prikladan za dugo odležavanje i ne voli male bačvice (barrique).

U pariškim bistroima redovito ga toče uz pečeno pile, pristaje junećim i goveđim odrescima, a Cabernet franc Aries bio je odličan uz rebrica, domaćeg odojka pečena u pećnici s krumpirima i grah-salatu s bučinim uljem.

Pinot Crni, Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc u vrlo namjerno polusuhom stilu donose vrlo intenzivno voće na nosu, skoro prejaku aromatičnost slatkog crvenog voća (maline) i cvijeća, skoro do svježine mladog vina da ne izbija pomalo topline 13,2 % alkohola ne bih znao da je vino: -) Međutim, osim što posjeduje bdq...

Treći dan prelazite granicu Mađarske i odlazite u Villany, poznate mađarske vinske podrume koji su poznati po vinima Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc.

Sauvignon bijeli i cabernet franc roditelji su cabernet sauvignona.

Od ostalih sorti koriste se još i drnekušica, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, pošip, kuč, muškat rumeni i još neke stare autohtone sorte.

Od drugih kval. crnih sorata spomenimo [ [ cabernet franc ] ] i [ [ c. sauvignon ] ], [ [ gamay ] ] i [ [ gamay bojadisar ] ], [ [ merlot ] ], [ [ alicante bouschet ] ] i dr. Od kultivara starijeg izbora najviše se uzgajaju [ [ vranac ] ], [ [ prokupac ] ] i [ [ kratošija ] ].

Trentino Alto Adige je talijanska najsjevernija pokrajina s oštrim zimama, ali i, bez obzira na to, s proizvodnjom više od 1.000.000 hl vina proizvedenih iz najcjenjenijih bijelih (rizling rajnski, rizling tal., müller thurgau, traminac crveni, muškat žuti i dr.) i crnih cabernet sauvignon, cabernet franc, vernatsch (koju talijani označavaju schiava grossa), lagrein, pinot crni ovdje zvan blauburgunder, marzemino, merlot i dr.) sorata.

Zastupljene bijele sorte su graševina, rajnski rizling, muškat otonel, te crne sorte cabernet franc i merlot.

U tom se razdoblju bavi determinacijom dalmatinskog loznog sortimena i naročito proučavanjem i selekcijom klonova plavca malog, te uvođenjem (introdukcijom) do tada u Dalmaciji nepoznatih kultivara zobatica (kardinal i dr), moštenica (cabernet sauvignona, cabernet franc i merlota, te loznih podloga prilagodljivih mediteranskom podneblju (poput Paulsen-a i dr).

Gorička brda (u Italiji ih zovu Collio Goriziano) su najizrazitiji vinogradarski kraj s raznolikom proizvodnjom grožđa i vina, kao što su pinot bijeli i sivi, malvazija, rizling talijanski, prosecco i traminac, a od crnih cabernet sauvignon, cabernet franc, gamay, pinot crni i merlot.

Nakon nekog vremena enolozi Franco Bernabei, Maurizio Castelli i Vittorio Fiore unose dobar vjetar u leđa primjenom novih tehnika u vinogradima i podrumima, smanjujući prinose, podizanjem kvalitete grožđa, ali i zasađivanjem internacionalnih sorti poput cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot što se uskoro počinje koristiti kod proizvodnje tzv. super-toskanaca.

Prije par nedjelja pisao sam o sorti cabernet franc te je usporedio s divljim konjem, no paše joj i usporedba s Ariesom ili Ovnom u zodijačkom znaku jer sorta upravo i je takva - neukrotiva i svojeglava te je od nje dosta teško napraviti dobro vino u svakoj berbi, ali je zato izuzetno zahvalna za kupaže.

To je cabernet franc koji nominalno glasi za treću sortu u Bordeauxu.

Cabernet franc je karakterističan po aromama malina i jagoda, ljubičica, mente, čaja i začinskih aroma pa njega u kupažama najčešće opisuju kao začin.

U francuskoj regiji Bordeaux, u kojoj se proizvode najskuplja crna vina na svijetu, tri su glavne sorte: cabernet sauvignon, merlot i cabernet franc.

Priprema tla je trajala pola godine, a sorte koje se sade su od bijelih: pošip, debit i maraština, a od crnih cabernet sauvignon, cabernet franc, nešto siraha i merlota.

Takav status u vinima ima cabernet franc, sorta koje u najvećim bordoškim crnjacima ima nekoliko postotaka.

Zapisano je kako je slavni francuski svećenik i državnik, kardinal Richelieu, u prvoj polovici 17. stoljeća iz Libournaisea na bordoškoj rijeci Dordognei cabernet franc prenio u dolinu Loire, no neki izvori pokazuju da je ondje stigao i prije 14. stoljeća.

U Hrvatskoj cabernet franc kao sortno vino rade u Podunavlju i Istri.