Zamjenik ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Karlo Kožul, dr. med., ističe da nije riječ o bakteriji koja ostavlja trajne posljedice za organizam, a pojavljuje se u ljetno doba kao i većina infekcija, " Campylobacter je parazit koji iz crijeva životinje može doći u krv i tako dospjeti u sva tkiva koja čovjek iskorištava kao hranu.

Novosti iz EFSA-e EFSA objavila rezultate istraživanja o prisustvu bakterija Campylobacter i Salmonella u peradi na području EU

Simptomi kampilobakterioze, bolesti koju uzrokuje bakterija Campylobacter u ljudi, uključuju proljev i groznicu.

Iako je manje česta nego Campylobacter, asimptomatski nositelji Salmonella se također uočavaju kod mačaka (kao i kod drugih vrsta) i istraživanja su pokazala da do 1 % zdravih mačaka može imati ove mikroorganizme u svom fecesu.

Uobičajena mikrobiološka analiza stolice najčešće uključuje: Yersinia, Campylobacter, Shigella, Salmonella.

Istraživači s North Carolina State University pronašli su iste sojeve na antibiotike otpornog Campylobacter coli (C. coli) u svinja u čijem se uzgoju ne koriste antibiotici (ABF), kao i u konvencionalno uzgajanih svinja.

Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana bakterijama iz roda Campylobacter.

Dva najbolje opisana bakterijska enteopatogena kod mačaka su Salmonella i Campylobacter (uglavnom C. jejuni).

Upravo suprotno, ovaj Guillain Barréov sindrom ponekad u slučajevima infekcije s virusom gripe, nekim drugim respiratornim virusima i bakterijom Campylobacter jejuni može izazvati određenu simptomatologiju, a vrlo rijetko u oko 2 % osoba i smrt.

Kad se simptomi naglo pojavljuju moguća je infekcija nizom mikroorganizama: Salmonella, Shigella, Campylobacter, Escherichia coli te amebijaza.

Bakteriološke pretrage obuhvaćaju izolaciju slijedećih patogena: Salmonella spp., Shigella spp., Campylobacter spp., EPEC, Yersinia enterocolitica, Vibrio cholerae, Aeromonas spp., Plesiomonas shigeloides te izolaciju s enumeracijom i dokazom toksina vrsta Clostridium perfringens i Bacillus cereus.

U rutinskom radu koriste se selektivne podloge za izolaciju crijevnih patogena: Salmonella spp., Shigella spp., enteropatogenih (EPEC), Escherichia coli, Yersinia spp., Campylobacter spp., te dijagnostički kitovi za detekciju rotavirusa i adenovirusa.

Također, patogeni koji su izvorno iz sirove hrane životinjskog podrijetla; Yersinia, Proteus, Campylobacter i Klebsiella mogu zagaditi ruke i na taj se način prenijeti na hranu, opremu, pribor, površine i ostale djelatnike (7,8,9).

Uzročnik bolesti je gram negativna bakterija roda Campylobacter (grč. savijeni štapić.), koja je oksidaza pozitivna, a većina vrsta reducira nitrate.

Campylobacter vrste su vrlo pokretne zahvaljujući polarnim flagelama smještenima na jednom ili na oba kraja štapića.

Iako je poznato nekoliko tipova ove bakterije, infekcije kod ljudi najčešće izazivaju Campylobacter jejuni i Campylobacter coli tako što bakterija prijanja uz stjenke crijeva, razara ju i proizvodi toksin koji izaziva bolest.

Osim virusa, crijevne infekcije uzrokuju i bakterije Salmonela, Shigella, Campylobacter, a koja dolaze u organizam otrovanom hranom, ali i nedovoljno razvijenim higijenskim navikama kod djece koja učestalo stavljaju prljave ruke u usta i stoga roditelji moraju biti stalno na oprezu i paziti da uvijek sa sobom nose dezinficirajuće vlažne maramice.

Vrlo uspješno suzbija enteritis te bakterije (Salmonella, Campylobacter shedding, E. coli).

Na glifosat osjetljive bakterije Enterococcus spp., Bifidobacterium spp, Campylobacter spp. i Lactobacillus spp. u probavnom traktu peradi inhibiraju rast bakterije C. botulinum.

Za određivanje antioksidacijske aktivnost korišten je spektar in vitro metoda (FRAP, DPPH, ABTS, superoksid anion, Briggs-Rauscher oscilacijska reakcija, kelatiranje i β-karoten metoda), dok je antimikrobni učinak testiran prema gram-negativnim i gram-pozitivnim bakterijskim vrstama koje se smatraju najčešćim uzročnicima kvarenja hrane (Staphylococcus aureus, Bacillus cereus, Listeria monocytogenes, Campylobacter coli, Escherichia coli, Salmonella Infantis).

Visoko patogene btkterije poput Salmonella entritidis, Salmonella gallinarum, Salmonella typhimurium, Clostridium perfringens i Clostridium botulinum otporne su na glifosat, dok su poželjne, korisne bakterije poput Enterococcus faecalis, Enterococcus faecium, Bacillus badius, Bifidobacterium adolescentis, Campylobacter spp. i Lactobacillus spp. umjereno do jako osjetljive.

Izvješće govori o antimikrobnoj rezistenciji zoonotskih bakterija kao što su Salmonella i Campylobacter.

Kod životinja, Campylobacter je također pokazao visoku razinu otpornosti na ciprofloksacin.

To se najviše očitovalo kod pilića (46 % Campylobacter jejuni i 78 % Campylobacter coli) te svinja (50 % Campylobacter coli).

Opinion of the Scientific Panel on Biological Hazards on the request from the Commission related to Campylobacter in animals and foodstuffs (Question N EFSA-Q-2003-081) Adopted on 27 th of January 2005

Kao da to nije dovoljno, masovno korištenje antibiotika u intenzivnm industrijskom uzgoju, dovelo je do nekih deformacija bakterija koje onečišćuju hranu, pa se tako dogodilo da su salmonela, campylobacter i E. Colli postale otporne na lijekove.

Bakteriju Campylobacter je moguće pronaći na površini mesa, ali i u njenoj unutrašnjosti.

Konzumacija životinjskog mlijeka može izazvati opasnosti za ljudsko zdravlje: nepodnošljivost laktoze (mliječnog šećera) radi nedostatka enzima laktaze; povećana sklonost arteriosklerozi i kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima; povećani rizik za obolijevanjem od pojedinih vrsta raka (prostate, rektuma i dojke); mogućnost pojave nekih teških neuroloških bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze; alergijske reakcije na mliječne bjelančevine i na moguća zagađenja unutar mlijeka; zarazne bolesti uzrokovane raznim vrstama bakterija (Salmonella, Yersinia, Campylobacter, Listeria) i virusa i drugih mikroorganizama, kojima mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti zaraženi; rezistencija na antibiotike radi učestale izloženosti antibioticima iz kravljeg mlijeka; utjecaj hormona, nataloženih pesticida i ostalog zagađenja, poput krvi i gnoja; osteoporoza; moguća povezanost raznih vrsta leukemija s kravljim virusom leukemije, kao i brojna druga stanja.

Campylobacter je bakterija koja normalno naseljava probavni sustav većine toplokrvnih životinja kao što su divlje ptice, perad, goveda, svinje, ovce, psi i mačke, ali se nalazi i u kamenicama i drugim školjkašima.

Mišljenje EFSA-e također daje naznake o tome kako postavljanje ciljeva u EU za smanjenje Campylobacter spp. u pilića, smanjuje i rizik od kontaminacije ljudi.