Improvizacija, svakodnevne priče obogaćene snažnim osobnim pečatom i originalnošću te marginalizirani likovi, koje su njegovali njegovi prethodnici Truffaut, Godard, Chabrol ili Rohmer, teme su i Assayasova filmskog stvaralaštva.

Frazu sto dana prvi je upotrijebio prefekt Pariza grof Gaspard de Chabrol u govoru dobrodošlice kralju.

Nevjerna, inače uspješna mješavina Posljednjeg tanga u Parizu, Devet i pol tjedana, Nemoralna ponuda, Fatalne privlačnosti i, naravno, francuskog filma La Femme Infidele, kojeg je 1969. godine snimio Claude Chabrol.

Rainer Werner Fassbinder, Jean Luc Godard, Claude Chabrol, Marco Ferreri, Marco Bellocchio, Pier Paolo Pasolini, Michael Haneke i Ulrich Seidl, a još je teže ne opaziti da se njihovi protagonisti često ponašaju kao da slijede zamišljenu brehtijansku liniju stilizacije, tipizacije i depersonalizacije likova, iako nije baš bjelodano da su i sami autori toga dokraja svjesni.

Tolkien (Algoritam) Ova bajka, koja je ujedno prolog Gospodara prstenova, puna čudesnih stvorenja iz svijeta mašte, jedan je od najljepših klasika fantastične književnosti, jedna od najtiskanijih knjiga u povijesti nakladništva i jedna od najčuvanijih knjiga u svakoj biblioteci. 2. Ludnice, Régis Jauffret (Aora) Autor koji je za francusku književnost ono što je Chabrol za kinematografiju definira obitelj kao nezrelu i potpuno ludu jer, kako on kaže, ' u obiteljima ima više luđaka na slobodi nego što ih ima u ljubavnim pričama. ' 3. Ogledalo u ogledalu - Labirint, Michael Ende (Izvori) Zbirka od trideset priča, trideset vizija, koje se pretapaju jedna u drugu, a čitatelj ima dojam da autor prelazi iz jednoga sna u drugi, da bi na kraju posljednja bila spojena s prvom. 4. Prosinačke priče, Peter Bichsel (Aora) Peter Bichsel pripovijeda o ljudima koje sreće, o tome što mu prolazi kroz glavu dok se vozi vlakom, dok ide kroz neki grad ili sjedi u gostionici.

Što dulje čitamo, riječi se sve više pretvaraju u slike i u neki istovremeno lijep i zastrašujući film koji bi mogao snimiti jedan Chabrol ili Truffaut, s ostarjelim Michelom Piccolijem ili Jeanne Moreau u glavnim ulogama, napisala je kritičarka Frankfurter Allgemeine Zeitunga Sabine Berking o Ferićevom romanu Kalendar Maja.

Unatoč tomu što je preko leđa premetnuo i sedmu životnu dekadu, veliki Claude Chabrol još uvijek radi punom parom.

Samo u devedesetima Chabrol je snimio devet filmova.

U tom istom desetljeću Chabrol je snimao i filmove koji su bili upravo užasni, poput " Mirnog dana u Clichyu " po romanu Henry Millera.

Chabrol nije redatelj koji pegla tjednima svaku scenu i koji se libi ući u film ako baš sve nije domislio do kraja.

Nametnuo ju je sam Chabrol, veliki poklonik skribomana iz školske lektire.

Paradoks Chabrol ovog se ljeta u Hrvatskoj iskazao u punom svjetlu.

S druge strane, " Srećom postoji laž " je malo filmsko čudo, Chabrol u svom dobrom elementu.

Nevjerna se dosta razlikuje od originala, od očite činjenice da je mjesto radnje preseljeno iz Francuske u SAD, preko puno detaljnijeg prikaza suprugine veze s ljubavnikom do bitno promijenjene završnice u kojoj Lyne i njegovi scenaristi Alvin Sargent i William Broyles, Jr. razrješavaju moralne dvojbe protagonista drukčije nego Chabrol.

Detaljan raspored za Zagreb s podacima iz svih filmova, fotografijama i foršpanima dostupan je na web stranici Festivala u rubrici festivalska gostovanja: Retrospektiva Chabrol, Međunarodni program.

Jean Luc-Godard, François Truffaut, Claude Chabrol, Eric Rohmer i Jacques Rivette najvažniji su predstavnici puno duljega vala autora koji su pedesetih godina kao kritičari u legendarnom časopisu Cahiers du Cinema, a potom i kao redatelji krenuli rušiti dotadašnje konvencije francuskog filma opterećenog statikom, literarnošću i pretjeranim akademizmom.

Za razliku od Truffauta i Godarda, Chabrol se smatra tradicionalnijim novovalnim autorom, a u pedeset godina dugoj karijeri u prosjeku je snimao jedan film godišnje.

Vrlo je važno napomenuti kako su se redatelji Akira Kurosawa, Ingmar Bergman, Satyajit Ray, Roman Polanski, Jean-Luc Godard, Francois Truffaut i Claude Chabrol proslavili upravo zahvaljujući Berlinskom filmskom festivalu.

Imati ćete prilike vidjeti filmove onih autora za koje svaki prosječni filmofil bar nešto zna, a to su: François Truffaut, Jean-Luc Godard, Claude Chabrol, Louis Malle, Luis Buńuel i drugi koje možda se manje zna a zapravo su jednako čujna imena kao Robert Bresson, Eric Rohmer, Jean-Pierre Melville, Michel Deville itd.

Niti razmjena sa zapadnoeuropskim filmašima kao što su Godard, Chabrol, de Broca, Duvivier, Lelouche niti nagrade na zvučnim europskim filmskim festivalima (Cannes, Venecija, Berlin, Karlovy Vary, Moskva) nisu uspjeli ublažiti stav domaćih vladajućih struktura: Sva javna financijska sredstva za realizacije društveno kritičkog filma s umjetničkim stremljenjima bila su zaleđena.

Prvi od Cahiersovih kritičara koji je s kratke forme prešao na dugu bio je Claude Chabrol koji je 1958. godine uz pomoć ženina nasljedstva napisao, režirao i producirao ' Le Beau Serge '.

Kroz manje epzodne uloge film je posveta i brojnim poznatim imenima francuskog filma od kojih je zanimljivu epizodu dao Claude Chabrol kao gost restorana u zoološkom vrtu koji se ne može odlučiti između jelena i noja.

E, gdje su ona vremena kad su Orson Welles i Claude Chabrol osobno dolazili u Zagreb te onako natenane u emisiji 3,2,1 - kreni razgovarali s ljudima koji o filmu znaju više nego što doznamo iz moderne blagajnièke statistike i modne esejistike.

Iduće godine debitira kao redatelj svojim prvim dugometražnim filmom Le Beau Serge, Hitchcockovskim trilerom, [ 5 ] s Jean-Claudeom Brialyjem u glavnoj ulozi, djelomično finaciranim nasljedstvom Chabrolove supruge. [ 6 ] Le Beau Serge, koji se smatra prvim filmom francuskog novog vala, postigao je uspjeh kod kritike i redatelju donio nagradu Jean Vigo. 1959. snima dramu Les Cousins, jedan od prvih komercijalnih uspjeha novog vala i također svoj prvi film u boji A double tour, s mladim Jean-Paulom Belmondom u glavnoj ulozi. [ 7 ] Kao vrlo plodan redatelj, Chabrol je od 1958. snimao prosječno jedan film godišnje.

Zar barem čitatelje Ljetopisa, ako drugi mediji za to nemaju dovoljno interesa ili prostora, ne bi zanimali novi filmovi redatelja takvog kalibra kao što su Eric Rohmer, Claude Chabrol, Woody Allen, Mike Leigh, Sidney Lumet, Kenneth Branagh, Richard Attenborough, Lasse Hallstrom, Giuseppe Tornatore, Jan Sverak ili braća Dardenne, da spomenemo samo one zastupljene u Filmskom leksikonu?

Sekstet francuskih redatelja - Claude Chabrol, Jean Douchet, Jean-Luc Godard, Jean-Daniel Pollet, Eric Rohmer, Jean Rouch - surađivao je na omnibusu Paris vu par... s kratkim filmovima kojima je centralna tema zavodljivi i neodoljivi Pariz, a povodom 350. obljetnice Montreala 1992. godine stvoren je Montreal vu par... u kojem je šest uspješnih kanadskih redatelja: Denys Arcand, Michel Brault, Atom Egoyan, Jacques Leduc, Lea Pool i Patricia Rozema ispričalo priču o gradu koji ih inspirira.

Claude Chabrol: šezdeset i dva filma u pedeset godina karijere

U povodu berlinske nagrade Chabrol je dao ekskluzivni intervju za Nacional.

Chabrol je iznimno vedre i vesele naravi, britak na jeziku te ne mari za pravila igre u filmskom svijetu u kojem se mora paziti što će se reći novinaru.

U mnogo čemu to je horrorski blizanac krimićima kakve pravi Chabrol.