Drugog dana festivala zabavit će nas Charlie Chaplin sa još jednim klasikom Zlatnom groznicom iz 1925. Scena u kojoj pregladnjeli Chaplinov lik Skitnica jede svoju čizmu pripada među najpoznatije scene u povijesti filma. Zemlja bez kruha kontroverznog Španjolca Luisa Buñuela nadrealistični je dokumentarni portret udaljene španjolske regije Las Hurdes. Čudo u Milanu talijanski je klasik Vittoria De Sice, prvog oskarovca s neengleskog govornog područja.

Ni Chaplin vjerojatno nije znao da film postoji, kaže filmski kritičar i Chaplinov biograf David Robinson.

I još kad isključin ton i gledan mu onu zajapurenu facu, pari mi se da gledan koji Chaplinov film.

Uz praćenje medija i publike koja je toga dana krenula gledati prigodni Chaplinov film, spomenik je 6. prosinca 1983. u 16 sati, svečano otkrio Charliejev hrvatski kolega od satire, redatelj Fadil Hadžić, a o samoj skulpturi u Vjesniku se moglo pročitati:

To je Chaplinov prvi zvučni film.

Chaplinov Veliki diktator (1940) djelo je koje u njegovu opusu ima posebno značenje.

Chaplinov film, dakle, gest je iznimne hrabrosti.

Posebno su zanimljivi dodaci Modernim vremenima: desetominutni filmić o prikazivanju tog filma 1967. kubanskim seljacima koji prije toga nikad nisu vidjeli film te propagandni materijali američke vlade o radu i radnicima, nakon kojih možda ponajbolji Chaplinov film postaje još uvjerljiviji.

Kao primjer možemo uzeti Chaplinov film Svjetla velegrada, koji počinje sa sljedećom paradigmatskom komičnom sekvencom: na trgu se okupilo mnoštvo ljudi i mjesni dostojanstvenici koji trebaju otkriti ogroman spomenik " Miru i Blagostanju ".

Bitne lekcije o karijeri, uspjehu, novcu i penjanju prema vrhu uče se iz poslovnih filmova, tvrde američki psiholozi, a možda je prvi stvarni poslovni film, Chaplinov klasik Moderna vremena iz 1936. godine.

Najpoznatiji Chaplinov lik bio je The Tramp, simpatični čovječuljak sa cilindrom i smiješnim brkom, u prevelikim hlačama i cipelama.

Rijetko tko zna da je najpoznatija Händelova arija napisana za kastrata Caffarellija te da otvara inače komičnu operu Kserkso u kojemu će naslovni lik tiranina biti ismijan gotovo jednakim intenzitetom kao Chaplinov Veliki diktator.

Knjiga je izdana 1930. godine i pretpostavlja se da je ona bila inspiracija za najpoznatijij Chaplinov film " Veliki diktator " u kojem je glumio naci-tiranina Adenoida Hynkela.

Završno poglavlje " Moderna vremena, možda ne bez razloga nazvano kao i čuveni Chaplinov film, predstavlja velikane Zagore: " Ivan Meštrović danas, za nas i druge ", " Tin Ujević žedan kamen na studencu ", " Mate Ujević veliki hrvatski enciklopedist ", " Jakov Gotovac glazba iz kamena ", " Vlado Gotovac od trenutka do vječnosti ", " Ante Topić Mimara tajanstveni kolekcionar ", te Zagoru kao inspiraciju umjetnika: " Kamen i kozmopolitizam ", " Zagoru na filmu ", u zvuku " Zvuk Zagore: od Alkara do Thompsona " te " Kazališnu revoluciju u Zagvozdu ".

Začudnom snagom i beskrajnom, eruptivnom glumačkom energijom te stalnim glumačkim preobrazbama do ruba fikcije i fakcije Jakov Gavran u izvrsnoj ulozi stapa Hitlerove pokrete viđene u dokumentarnim filmovima, modulirajući glas koji je na radijskim postajama uništavao svijet od dječjega do prodorno zastrašujućega, i Chaplinov hod i pojavljivanje u Velikom diktatoru.

Isto vrijedi i za Svjetla velegrada, vjerojatno ponajbolji Chaplinov film, čiji će vas kraj udariti poput malja. Mališan, s genijalnim klincem Jackiejem Cooganom u naslovnoj ulozi, Cirkus i Gospodin Verdoux zaslužuju, isto tako, samo superlative, jedino je Kralj New Yorka Chaplina uhvatio na krivoj nozi.

Jer, ako vam u jednoj od opremljenih i uglednijih videoteka u Splitu, na pitanje jesu li dobili Chaplinov paket, odgovore kako ga nisu ni uzeli jer ih distributer ucjenjuje visokom cijenom i kupovanjem svih naslova iz te dragocjene kutije, a vi ste ionako prvi koji tražite taj DVD, onda je horror ovog sirovog merkantilizma što je zavladao filmskim programom Hrvatske televizije još oèitiji.

Chaplinov Skitnica, lik prepoznatljiva imidža, nastao je 1914. godine te postao filmska ikona 20. stoljeća.

Naime, u filmu Cirkus Charlieja Chaplina iz 1928. godine gorljivi je zaljubljenik u Chaplinov opus, George Clarke, pronašao scenu koja je u najmanju ruku čudna.

Chaplinov je utjecaj na kinematografiju gotovo nemjerljiv pa je stoga sasvim razumljivo da su njegovi filmovi dijelovi kanona, i samim time klasici, ali ipak je nemoguće pobjeći od činjenice da su današnjem gledatelju gotovo sasvim nezanimljivi.

No, dok je Chaplinov skitnica okružen mehaničkim svijetom s kojim se sukobljava fizičkim gegom, Špiro je lik bez snage i dostojanstva i snage (ovi se nateže s postejom umisto u posteji, kaže jedan susjed u trenutku kada se razotkrije Špirovo vježbanje).

Chaplin subota 26. 11. Ujutro u 10 uri gledan na televiziju Chaplinov film Svjetla pozornice.

Ponuda od 139.250 dolara rekordna je cijena plaćena za neki o (Chaplinov Charlie Chaplin) komplet šešira i štapa, kojih je bilo nekoliko, kaže glasnogovornica o (Jane Grigsby).

Za pohvaliti je i ljude iza kamera spomenute emisije, koji su u emisiju osim Sandija koji je zajedno sa Seve odglumio Chaplinov hod, doveli i« krivce za Štiklu »točnije« bolesnog »ili bolje rečeno prehlađenog Gorana Bregovića i raspoloženog Borisa Novkovića s kojim je Severina izvela uspješan hit« Nije važno tko je kriv »dodavši kako je ipak on kriv

Poznat je i po naslovnoj pjesmi za Charlie Chaplinov film ' A King in New York ' iz 1957. godine

Ovaj govor bi trebali slušati svi diktatori ovog svijeta svaki dan da oplemene svoje gramzljive duše: Charlie Chaplinov govor u filmu " Veliki Diktator " (1940.) link: http://www.youtube.com/watch?v=XRYTsbu-Tcw " Žao mi je, ali ne želim biti vladar.

Osobno mi je Buster Keaton draži, ali Chaplinov utjecaj na generacije gledatelja je nemjerljiv, i ovakve stvari može tvrditi (ublažit ću, gosn administrator) samo krajnje neobrazovana osoba