Spominjemo to zato jer želimo naglasiti da si Crkva, ne obezvređujući spomenute interese, mora postaviti neka druga pitanja koja ne pripadaju području ekonomije i financija nego području ljudskosti, a onda i području crkvenosti i vjere.

Od uključenosti u crkvene pokrete kao mladića, preko školovanja u Rimu, vjeroučiteljskoga i tajničkoga posla, dužnosti rektora bogoslovije i župnikovanja, do njegove nadbiskupske zauzetosti i rada u Kongregaciji, kardinal šeper bio je uronjen u izgradnju crkvenosti.

Cjela istina bi bila kada bismo ovome pridružili i to da se među njima također NE nalaze mnoge zasade posvećenja i istine, naročito glede crkvenosti, a svi kršćani kao bogotražitelji su uvijek obvezni tražiti više istine i posvećenja, a nikako ne manje.

Ali, potrebno je uvijek imati na pameti kriterije crkvenosti za laičko udruživanje, za njihovo rasuđivanje i njihovo priznavanje.

Lukrecija taj je svoj osjećaj crkvenosti opisala ovako: Uvijek me je oduševljavala sveopća dimenzija Crkve i otvaranje novih prostora za naviještanje Evanđelja, koje se ne može naviještati bez konkretne pomoći ljudima.

Radost i polet koji napose pomažu u nadvladavanju teškoća u upravi, radost i polet koji nalaze potvrdu u eshatološkoj perspektivi, radost neba, slavlje apostola i mučenika koji dolaze ususret uršulinki, kao da nalaze odjek u 5. spomenu: »Koliko moraju klicati i radovati se jer je u nebu svima, svakoj pojedinoj, pripravljena nova kruna slave i veselja.« Oznaka eklezijalnosti, crkvenosti: Pasija ' Za kraljevanja Gospodnjeg ' posvećuje tek nekoliko suhih redova Uršulinu putu u Rim.

Ekleziološki problem pripadnosti Crkvi i problem crkvenosti postojao je već u Augustinovo vrijeme, koji se usudio formulirati da mnogi čini se da su unutra, a ustvari su izvan, kao i oni koji su izvan Crkve čini se da su unutar nje.

Papa Franjo je ustrvrdio da je osjećaj crkvenosti temeljna stvar za svakog kršćanina, svaku zajednicu i svaki pokret.

Ovdje valja spomenuti i povijesne protestanske Crkve (Evangeličku (Luteransku), Reformiranu (Kalvinsku) i Anglikansku) koje ne možemo olako svrstati u sekte jer su zadržale neke oznake crkvenosti.

Drugi vatikanski koncil priznao je stupnjevitu i distanciranu crkvenost unutar same Katoličke Crkve kada je u Lumen gentium, br. 14 istaknuo kriterije crkvenosti odnosno pripadnosti Crkvi.

Oblikovanje crkvenosti u medijima, bila je tema na koju je svoje predavanje održao pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško.

Vjerou? itelji su pozvani i izvan nastave svjedo? iti vjeru i to pokazivati u konkretnoj crkvenoj zajednici.? To zna? i da je vjerou? itelj kao svjedok vjere pozvan na trajno preispitivanje svoje crkvenosti.?

Središnje euharistijsko slavlje za sve sudionike simpozija u crkvi sv. Martina u Vlaškoj ulici predvodio je i pomoćni biskup mons. Valentin Pozaić, upozorivši u prigodnoj homiliji na unutarnju povezanost znanstveno-teološkog i duhovno-iskustvenog elementa naše religioznosti i crkvenosti.

U današnjem govoru o sakramentima možda se čini »prebrz« korak prema »svakodnevnom životu« zaboravljajući pritom živjeti sakramentalna slavlja u njihovu kristološkom identitetu, u ozračju crkvenosti vjere.

Sve ovo možemo činiti u zajedništvu crkvenosti i crkvenog prostora, međutim ulaskom u Žatiku, mjesto baš za svakog čovjeka dobre volje, pružamo svima šansu da nam se pridruže u veselom druženju.

Ne treba zatvarati oči pred time da se sve više ljudi smatra vjernicima ili barem religioznima, ali distancira se od bilo kakve konfesionalne pripadnosti ili pak zazire od crkvenosti pa stoga ne žele niti njezinu pomoć.

»Uspostavom nadbiskupije i metropolitanskog sjedišta u Zagrebu ostvaren je višestoljetni san da nacionalno središte svih Hrvata postane ishodištem svehrvatske crkvenosti« - sažetak je predavanja akademika dr. Franje Šanjeka o Zagrebu kao crkvenom središtu.

Velikim pokrštavanjem većih ili manjih skupina, pa i naroda ritualna dimenzija crkvenosti biva opterećivana raznim sekundarnim i tercijarnim motivima i razlozima, a što na svoj način traje do današnjih dana.

Više se prostora davalo individualizaciji nauštrb dimenziji crkvenosti.

Osobno mi se čini da je u vremenu naglašenog individualizma i gubitka osjećaja crkvenosti, dodatno pojačanog grijesima i propustima same hijerarhije, izgrađivati zdrav kršćanski identitet kod mladih generacija katolika vrlo bitna stvar.

Neka ova promišljanja i spoznaje budu poticaj vjernicima, da prilikom odabira krsnih ili potvrdnih kumova, odlučuju razborito i u duhu crkvenosti.

Svaka od tih tema na svoj je specifičan način u konkretnim hrvatskim tranzicijskim prilikama konfliktna, kontroverzna, nezavršena i trajno aktualna te je upravo dužnost onih koji imaju službu naučavanja u Crkvi o tim temama progovarati vjernicima, da budu sve sposobniji iz svojega kršćanskog uvjerenja i iz svoje crkvenosti i progovarati i svjedočiti, kako u osobnom i obiteljskom, tako i u javnom, društvenom i političkom djelovanju.

Župljani sv. Petra apostola danas sudjeluju u velikom broju na liturgijskim i molitvenim slavljima što pokazuje vjerničku svijest za izgradnju osobne i zajedničke crkvenosti.

S ciljem osnaženja vjerničke crkvenosti, zajedništva u vjeri, ljubavi, nadi i uskrsnoj radosti, upozorio je na različite zamke, lažne propise i žrtve kojima se utječu mnogi vjernici te obrazložio značenje vazmenog otajstva i Mesijinog otkupljenja čovjeka od grijeha i smrti: Krist je naš Spasitelj i Otkupitelj, a to znači da smo po Kristu spašeni, a ne po svojim zaslugama i žrtvama.

Raduje me što su članovi udruge tražili savjet od nas franjevaca koji djelujemo u ovoj našoj župi i na taj način pokazali da su u poslušnosti Crkvi te da ne čine nešto što bi se protivilo samoj crkvenosti.

Biti vjernik može se ostvariti na različite načine i u različitom intenzitetu crkvenosti, širokim dijapazonom između bespogovorna posluha i apsolutnog neposluha, i nije zabranjeno koristiti se svojom glavom.

S druge strane, Crkva se, osobito u nekim zapadnoeuropskim zemljama, susreće s dosada nezapamćenom krizom vjere i crkvenosti.

2. Lsta mladih MI s prilogom ZBOR treba i dalje razvijati kao prikladno medijsko sredstvo u širenju autentične crkvenosti, evangelizacije društva, osobito mladih, zdrave nacionalne usmjerenosti i temeljnih smjernica HKZ MI.

Župne zajednice mladih trebaju pomoći mladima da rastu u ljudskoj i kršćanskoj zrelosti te se što bolje integriraju u župu - veliku zajednicu malih zajednica, te tako rastu u vlastitoj crkvenosti preko iskustva autentičnog zajedništva Crkve.

Tamo gdje nestaje Caritas, nestaje i crkvenosti.