Uz hrast lužnjak i obični grab vidjeli smo i mnoge druge vrste nizinskih šuma kojih nema u našem kraju poput bijele topole, crne johe, hrasta sladuna.

Ukupne površine od 20.550 ha na području Sunjskog polja izmjenjuju se poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena 50 %, a vlažne i mezofilne livade, nitrofilni travnjaci i pašnjaci čine ostalih 50 % površine.

Krčenjem šuma u prošlosti stvorene su velike obradive površine, ali usprkos tome ovdje još uvijek nalazimo brojne močvare sa šumama bijele vrbe, crne johe, poljskog jasena iako su na najvećem dijelu površine Turopoljskog luga razvijene zajednice hrasta lužnjaka.

Livade, koje su jednom petogodišnjaku definitivno djelovale nepregledno, ispresijecane potocima, koje smo se muku mučili kako prijeći, i močvarnim šumarcima crne johe, s ponekim hrastićem na višim dijelovima zemljišta.

Prvih 35 godina njegovog postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, to nakon toga zarastanjem u sumo crne johe (Alms glutinosa).

Ostalim dijelom rezervata gospodari se prema posebnom programu gospodarenja a sve u cilju dugoročnog sačuvanja ovog raritetnog i vrijednog ekosustava crne johe i sprečavanja izvođenja svih radnji koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je to područje i proglašeno posebnim rezervatom.

To je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem, šuma crne johe s trušljikom.

Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

Pejzaž izvora čini vegetacija crne johe i šaša, raznih vrba i grmolike udike.

Regularna šuma crne johe u Podravini.

Najzastupljenije su šume graba, hrasta kitnjaka, crne johe, a na višim kotama bukve.

Smatra se da su sastojine crne johe sa staništa đurđevačke Podravine jedinstvene u europskim razmjerima.

Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe.

Kod močvarnih površina važnu ulogu ima zajednica crne johe s trsiljkom, koja se razvija iz panjeva i stvara čunjeve.

Na mjestima gdje gotovo stalno leži voda razvili su se šumarci crne johe s trušljikom.

To je šuma crne johe (Alnus glutinosa) s dugoklasim šašom, koja predstavlja reliktnu zajednicu koja se od vremena ledenih doba sačuvala sve do danas.

Odjel 93 a koji je trajna ekološka ploha br. 24 u okviru MAB programa, osnovana 1980. godine sa svrhom multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu šuma crne johe i u njemu nisu dozvoljene nikakve čovjekove intervencije.

Uz obale jezera razvijene su hidrofilne zajednice crne johe, vise vrbe i rakite, trstici i šaševi.

Uz potoke se razvija tipična obalna vegetacija, naročito šumska zajednica crne johe s drhtavim šašom.

Tako zaštićeno područje Crnih jaraka, na najvlažnijim mjestima izgrađuje zajednica crne johe s dugoklasnim šašem (Cariceto elongatae-Alnetum europaeum).

Od grmova su prisutni: krkavina, udikovina i sremza, a u prizemnom sloju dominiraju biljke močvarnih šuma kao npr. vučja noga, paskavica, hmelj, dugoklasi šaš i druge, dok je na nešto višim položajima razvijena zajednica crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum).

Osim šume lužnjaka zauzima na vlažnim staništima manje površine šuma crne johe.

Osim toga u okviru zaštićenog područja nalazi se i trajna ekološka ploha, uspostavljena još 1980. godine od strane Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog ekološkog društva, kao dio međunarodnog projekta Čovjek i biosfera (MAB), sa svrhom multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu crne johe, jedinstvenom u Evropi.

Zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku, te se po svom uzrastu, godišnjem prirastu i ljepoti ubraja među najkvalitetnije u Europi kao i reliktnog karaktera pripadajuće biljne zajednice to je područje stavljeno pod posebnu zaštitu kao Posebni rezervat šumske vegetacije Crni jarki.

10. Šuma crne johe s drhtavim šašem (Carici brisoides - Alnetum glutinosae Horv. 1938.) Ova zajednica razvija se uz potoke na aluvijalno-koluvijalnim pjeskovitim i glinovitim tlima koja su bogata dušikom.

Prema Rješenju od 27. 10.1992. način gospodarenja u odsjeku provodit će se prema napucima o trajnim ekološkim plohama programa MAB, tj. u njemu neće biti nikakve čovjekove intervencije, radi multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu šuma crne johe.

Radi istraživanja promjena i praćenja sukcesija crne johe, kao i u zajednici crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum Ob.), predlaže se osnivanje pokusnih ploha veličine 1 ha u odsjecima: 92 c (jedna ploha), 99 a (dvije plohe) i 100 a (jedna ploha).

Na brežuljcima i u aluvijalnim ravnima prevladava antropogena vegetacija uvjetovana agrarnim korištenjem, a inače je primarni biljni pokrov ovdje šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, hrasta bjeloduba i lipe, pitomog kestena, crne johe, hrasta lužnjaka i drugih vrsta ovisno o vlažnosti, vrsti tla i temperaturi zraka, koja je uvjetovana nadmorskom visinom i ekspozicijom (na prisojnim stranama temperatura zraka i tla znatno je viša nego na istoj nadmorskoj visini na osojnim stranama).

Šume hrasta lužnjaka uspijeva iznad šuma vrba, topola, crne johe i poljskog jasena u kompleksima koji su veliki i po nekoliko desetaka tisuća hektara, što je europska i svjetska jedinstvenost.

Ovo je značajan prostor sutoka rijeka Mure i Drave, šume hrasta kod Repaša te šume crne johe poznate pod imenom Crni Jarci.