Crni jasen je biljka rasprostranjena u zapadnoj Aziji i južnoj Europi.

Crni jasen je drvo ili grm čiji je korijen dosta razgranat i plitak.

Ostatle stranice kabineta, debele 25 mm, obučene su u umjetni furnir, pažljivo odabrane nijanse (crni jasen ili trešnja).

Od drveća redovno se nalazi hrast medunac, bijeli grab, crni jasen, maklen, cer, smrika i borovica.

U Hrvatskoj su autohtoni poljski jasen u poplavnim nizinskim šumama, gorski jasen u gorju te crni jasen u submediteranu.

Oprašivanje je pomoću kukaca (npr. crni jasen) ili vjetra (npr. poljski jasen, gorski jasen itd.).

Šumski elementi polako se naseljavaju na nekadašnje travnjake i to u prvom redu razni grmovi od kojih je najzastupljenija šmrika (Juniperus oxycedrus), od stabala tu je glavni pionir šumske vegetacije crni jasen (Fraxinus ornus), a od prizemnog rašća trava jesenska šašika (Sesleria autumnalis).

Učenici su imali priliku saznati da na južnim obroncima Strahinjščice rastu i hrast medunac, crni jasen i neke druge submediteranske vrste, koji nisu tako česti u našoj županiji te koje su jestive i ljekovite vrste šumskog drveća i grmlja.

Opstanak i razvoj šumskih ekosustava usko je povezan sa pojavom mladoga naraštaja autohtonih vrsta (crnika, medunac, zelenika, planika, lemprika, bjelograbić, makljen, crni jasen, dub).

A zanimljivo je da su se ovdje zadržale biljke koje su uspijevale u doba Panonskoga mora: crni jasen, rađeljka, veprinac i zlatnjak.

Vegetacija obalnog kopna uvale je predstavljena izmjenom vazdazelenih (zelenika, tetivika, Wulfenova mlječika) mediteranskih elemenata na zapadnoj strani uvale s listopadnim submediteranskim biljnim elementima (bijeli i crni grab, crni jasen, medunac) u dnu i na istočnim obroncima.

Crni jasen (Fraxinus ornus) - listovi su neparno perasto sastavljeni.

Tog dana u Međunarodnom parku prijateljstva bit će posađena četiri nova drveta prijateljstva: jela koju će posaditi predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, trešnja koju će posaditi veleposlanik Islamske Republike Iran Mohsen Sharif Khodaei, obični orah koji će posaditi veleposlanik Republike Albanije Pëllumb Qazimi i crni jasen koji će posaditi vereposlanik Republike Mađarske dr. Péter Imre Györkös.

Veleposlanik Velike Britanije posadio je dugolaziju, Mađarske crni jasen, veleposlanik Irana trešnju i Albanije orah.

Crni jasen je biljka rasprostranjena u zapadnoj Aziji i južnoj Europi.

Crni jasen je drvo ili grm čiji je korijen...

Uz njega ima još nekoliko drvenastih vrsta, kao što su bijeli grab (Carpinus orientalis), crni jasen, hrast cer (Quercus cerris), drijen (Cornus mas), brekulja (Sorbus torminalis), šestilo (Acer monspessulanum), rašeljka (Prunus mahaleb) i dr. Od grmlja i zeljastoga bilja pojavljuju se jesenka šašika (Sesleria autumnalis), istarski spreš (Helleborus multifidus f. istriacus), otrovna medenika (Melittis melissophyllum), ljekovita resulja (Mercurialis ovata), trtor ili pavitina (Clematis flammula, C. vitalba, C. viticella), obična šparoga (Asparagus acutifolius), veprina (Ruscus aculeatus), bljušt (Tamus communis) i dr. Takav se tip biljnog svijeta razvio djelovanjem klimatskih prilika.

Medunčevo-bjelograbove šume zbog jakog su iskorištavanja degradirane te su ponegdje, kao na obroncima Brguda, Kalića i Sisola, svedene samo na crni jasen, dok su u tipičnom obliku sačuvane tek na manjim prostorima (šuma Kontija na području Flengi, Proština južno od Galižane, Boljunka sjeveroistočno od sela Šajini itd.).

Korisnicima su na izbor četiri završne obrade - javor, trešnja, palisander i crni jasen - poredane od najsvijetlije do najtamnije.

U tipično razvijenoj zajednici prevladava hrast medunac, potom crni grab (Ostrya carpinifolia) te rašeljka, šestilo, divlja kruška (Pyrus amygdaliformis), crni jasen, žućica (Cytisus hirsutus), borovica (Juniperus communis) i dr. U zajednici ima i mnogo zeljastih vrsta, a ponajviše su zastupljene resulja, blijeda vučja stopa (Aristolochia pallida), jesenja šašika, kostrika (Brachypodium pinnatum), šaša crljenike, vrisić (Satureja montana), dubačac (Teucrium chamaedrys) i dr. Sve su šume toga tipa u Istri ugl. niske šume koje se sijeku svakih dvadesetak godina te se razvijaju iz panja (tzv. panjače).

Šume crnog graba sa šašikom (rod Sesleria) u kojima nalazimo i crni jasen, meralu, javor gluhač (Acer obtusatum)... zauzimaju prostore Resnika i to: Nugu, Risovac, Jasenar, Čankuše, Dolac Šegotin i Jurića vrh.

Po cvatnji može biti glog ili crni jasen.

Tu ima stabala s visokim deblom, koja su potrebna u brodogradnji, kao što su: lužnjak (Quercus Robur, Quercus pedunculata), hrast cer (Quercus Cerris), klen (Acer campeste), brijest (Ulmus campestris), crni jasen (Fraxinus Ornus), drijen (Cornus mascula) ", a u srpnju 1802. na putu izmeà u Lopara i Raba kaže: "... vrlo lijepu i dobro ušÃ uvanu šumu à esmine (Quercus ilex), o kojoj tamošnji narod vodi brigu da se ne posjeà e, štoviše da se održi à istom zbog žirovine koju proizvodi za svoje svinje kojima trguju.... Veà ¦ i dio spomenutih stabala je debljine 3 - 4 stope u opsegu.

U Parku vas mogu privući i oduševiti predivne prirodne šume, bukve i jele, sa smrekama, javorom, jasenom, borom i njihovim proljetnim cvjetnim sagom, Ijetnom svježinom, jesenskim bojama i zimskom bjelinom snježnog pokrivača ili na toplim padinama uz jezera submediteranski elementi, kao što su crni jasen, crni grab, favor gluhač i ruj koji bogatom paletom jesenjih boja daju cjelokupnom ambijentu specifičnu notu plitvičkog ugođaja.

Uz njega će pažljivi šetač sretati još mnoge " strane " vrste kao što su: crni bor (Pinus nigra), pinija (Pinus pinea), čempres (Cupressus sempervirens) crni jasen (Fraksinus ornus), lovor, pitospora, hrast plutnjak, cedar, nekoliko vrsta palmi, agave, kaktuse i druge egzote.

Česmina, crni jasen, crni grab, planika, lopočika, tršljika, šparožina, vrisovi i divlje ruže dominirali su ovim područjem.

Malen površinom (0,06 km2), a velik sadržajem, tek nekoliko metara iznad mora i samo 190 metara udaljen od kopna, to je prostor bujne i guste vegetacije: crni jasen (Fraxinus ornus), lovor (Laurus nobilis), crnika (Quercus ilex), žestila (Acer monspessulanum)....

U sloju drveća prevladavaju medunac, cer i crni jasen, a pridolaze bukva, trešnja i klen.

Pa tako u medunčevim šumama sa bijelim grabom nalazimo crni jasen, zeleniku, crniku, maklen, šparožina, veprinu, tetiviku, ciklamu i dr. koje su sastavni dio crnikovih šuma.

U rano proljeće počinju cvasti mahunarke (Fabaceae) koje su odlične medonoše: grmolik grašar, drvolika pucalina, bodljikava kapinka, grmoliki ranjenik i druge biljke makija i kamenjara., zatim šumsko drveće: česvina, crni jasen, bor, hrastovi, zelenika te brojne voćkarice: trešnja, višnja, marelica i dr. koje su važne za proljetni razvoj pčelinjih zajednica.