Porfirogenet napisao u svojoj knjizi " O upravljanju carstvom " (" De administrando imperio "), da je za Tomislava " Hrvatska mogla dići 60.000 konjanika i 100.000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10 - 20 mornara-ratnika ".

U Konstantinovu djelu, kojemu su humanisti dali naslov De administrando imperio, povjerljivu priručniku za vođenje vanjske politike Bizantskoga Carstva, to se pripovijeda u dvije verzije.

Porfirogenet u svom djelu« De administrando imperio »(O upravljanju carstvom) piše da su Hrvati u 7. stoljeću po nalogu bizantskog cara Heraklija preseljeni u Galiciju (Bijela Hrvatska) kako bi služili za zaštitu od Avara, da bi potom u drugoj seobi došli na prostore današnje Hrvatske.

Porphyrogenitos spominje Lastovo u njegovu priručniku o vladanju Carstvom (De Administrando Imperio) koristeći sada već poslavenjeno ime Lastobon.

Analiza podataka iz DAI (" De Administrando imperio ") o Bijeloj Hrvatskoj na sjeveru Europe dokazuje da je ta Hrvatska na tom sjeveru izmišljotina.

Jer horonim (ime ozemlja) Gacka je mnogo starije, prvi put zabilježio ju je Konstantin Porfirogenet polovicom 10. stoljeća u svom djelu latinizirana naslova De administrando imperio (ili O upravljanju Carstvom), kada nabraja hrvatske zemlje od jugoistoka pa prema zapadu, i na krajnjem sjeverozapadu navodi da Gackom, Likom i Krbavom upravlja ban, dakle jedino ovim zemljama vlada ban (to je tzv. prva Banska Hrvatska), dok drugim hrvatskim zemljama vladaju (upravljaju) knezovi.

No, Mandićev nekritički pristup i skoro naivna vjera u često protuslovne starije izvore (« De Administrando Imperio »Konstantina Porfirogeneta, Ljetopis popa Dukljanina, Orbinijevi spisi), kao i pozdanje u problematične tekstove poput« Pacte convente », učinili su dio njegova opusa ne samo zastarjelim, nego i nepouzdanim.

Porphyrogenet: ' De administrando imperio ', cap. 29), su od prvog basileiosa, Heraklija dobili ratovima opustošeno podruà je u zaleà u Soluna, gdje su osnovali svoj temat Serblia i odakle su širili svoju vlast po okolnim zemljama - preko Makedonije, Donje Dacije, Dardanije i kasnije i Moesiji.

Dugi otok prvič omenja bizantski car Konstantin Porfirogenet v polovici 10. st. in ga v svojemu delu De administrando imperio imenuje Pizuh.

Porfirogeneta, poznat pod nazivom De administrando imperio, koji govori o Hrvatskoj tog vremena (npr. govori o ratovima Hrvata i Bugara, gdje su Bugari " poubijani svi od Hrvata ")...

Sve ovo ubrzo rezultira i formiranjem prve Bosanske Drzave, o kojoj se prvi pisani tragovi pojavljuju vec 958 godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu " De administrando imperio ", opisujući zemlje nad kojima ima vlast, po prvi put spominje " Horion Bosona ", sto u prijevodu znaci " Zemlja Bosna " U odnosu na prvobitnu malu banovinu, bosna se danas dosta proširila na sve strane.

Tako je o međunarodnom mirovnom ugovoru, koji Konstantin Porfirogenet spominje u De administrando imperio, a kojim Hrvati poslije krštenja postaviše vlastoručni ugovor te se tvrdom i nepokolebljivom vjerom zakleše sv. Petru da nikada neće provaljivati u tuđe zemlje niti ondje ratovati, već da će radije živjeti u miru sa svima koji to budu htjeli, a zauzvrat, od neimenovanog pape su dobili " molitvu (obećanje) da će se za njih boriti i na pomoć im biti Bog Hrvata, kadgod drugi narodi provale u hrvatsku zemlju i ratom ih uznemire, a Petar, učenik Kristov, obdarit će ih pobjedom. ", napisao raspravu koja je bila opažena u znanstvenoj javnosti, a zbog njene važnosti, prevedena je na španjolski.

Pored svih nedostataka, ne može se poreći da je De administrando imperio jedan od najvrijednijih historiografskih bizantskih izvora za povijest Hrvata do 10. stoljeća, a osobito za bizantsku Dalmaciju do toga vremena.

Značajno je da prvi poznati hrvatski knez nosi titulu dux Guduscanorum, što bez sumnje znači da je nosilac pokreta za ujedinjivanjem one političke jezgre kojoj još nepoznati nastavljač 30. poglavlja u De administrando imperio daje posebno mjesto.

U djelu " De Administrando imerio " (DAI), autor Konstantin VII Porfirogenet opisuje teritorij banske Hrvatske ovako: Zemlja je njihova podijeljena u 11 županija: Hlijevansku (Livnu u Bosni), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku, Ninsku, a Ban, njihov vlada Krbavom, Likom i Gackom.

Okupivši suradnike od početka je znao da će posao trajati, uvjeren, kako će ipak u dvije godine uspješno biti završen s obzirom i na to da je početkom devedesetih priredio pretisak Tomašićeva prijevoda careva djela (tiskan 1994., Zagreb), te da je već imao priređeno i novo izdanje sa svojim opširnim predgovorom, te grčkim izvornikom i engleskim prijevodom, izdanja iz 1949. (Constantine Porphyrogenitus/De administrando imperio; greek text edited by Gy.

Prve podatke o dolasku Hrvata u krajeve u kojima su danas, nalazimo u spisu De administrando imperio bizantskog cara Konstantina VII.

Porfirogenet, u svom je djelu De administrando imperio napisao kako se Mljet, Korčula, Hvar i Brač nalaze pod vlašću Neretvana, koji tamo žive, drže stoku i od nje žive.

Sredinom 10. stoljeću bizantski car Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio, imenuje otok Krk nazivom Vecla.

Prvi put ga se spominje 950. godine u djelu De administrando imperio bizantskog cara i povjesničara Konstantina Porfirogeneta.

Genke se osvrnuo i na Katićevo mišljenje da Gottschalka treba izjednačiti s Martinom koji se spominje u De administrando imperio.

Uzmimo na primjer mišljenje Predraga Komatine koji je nedavno identificirao Profirogentovog Martina u sastavljaču Trpimirove darovnice u radu " O hronologiji hrvatskih vladara u 31. glavi spisa De administrando imperio, " Radovi ZHP 42 (2010), str. 83 - 105. To tumačenje je Živkoviću sigurno poznato, no nigdje se ne spominje u njegovoj knjizi.

Po De administrando imperio, u to doba je hrvatska kopnena vojska brojila 60.000 konjanika, 100.000 pješaka, a mornarica 80 velikih brodova, na svakom po 10 - 20 mornara.

U djelu O upravljanju carstvom (De administrando imperio) objasnio je kako riječ Zadar, grčki Diadora, znači već bijaše, što upućuje na zaključak da je postojao prije Rima.

Porfirogenet (913 - - 959) u svome djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom), važnom pisanom izvoru za hrvatsku povijest ranoga srednjeg vijeka.Malobrojni pisani povijesni izvori pružaju kontra diktorne podatke, pa se ne zna točno vrijeme doseljavanja Hrvata.

Dugi otok prvi put spominje polovicom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet koji ga u svom djelu De administrando imperio naziva Pizuh.

Djelo Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio/O upravljanju carstvom prvobitno je bilo planirano izdati s novim hrvatskim prijevodom grčkoga izvornika, jednako tako sa suvremenim komentarima; s novim hrvatskim prijevodom careva teksta trebalo je paralelno tiskati i grčki tekst kao i na engleskom jeziku novi hrvatski prijevod.

Spominje bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet u djelu De administrando imperio.

Uz pomoć De administrando imperio može se u prvoj polovici 10. stoljeća dobiti jasnija slika ovih zajednica.

Prve podatke donosi De administrando imperio.