Porfirogenet napisao u svojoj knjizi " O upravljanju carstvom " (" De administrando imperio "), da je za Tomislava " Hrvatska mogla dići 60.000 konjanika i 100.000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10 - 20 mornara-ratnika ".

U Konstantinovu djelu, kojemu su humanisti dali naslov De administrando imperio, povjerljivu priručniku za vođenje vanjske politike Bizantskoga Carstva, to se pripovijeda u dvije verzije.

Porfirogenet u svom djelu« De administrando imperio »(O upravljanju carstvom) piše da su Hrvati u 7. stoljeću po nalogu bizantskog cara Heraklija preseljeni u Galiciju (Bijela Hrvatska) kako bi služili za zaštitu od Avara, da bi potom u drugoj seobi došli na prostore današnje Hrvatske.

Porphyrogenitos spominje Lastovo u njegovu priručniku o vladanju Carstvom (De Administrando Imperio) koristeći sada već poslavenjeno ime Lastobon.

Analiza podataka iz DAI (" De Administrando imperio ") o Bijeloj Hrvatskoj na sjeveru Europe dokazuje da je ta Hrvatska na tom sjeveru izmišljotina.

Jer horonim (ime ozemlja) Gacka je mnogo starije, prvi put zabilježio ju je Konstantin Porfirogenet polovicom 10. stoljeća u svom djelu latinizirana naslova De administrando imperio (ili O upravljanju Carstvom), kada nabraja hrvatske zemlje od jugoistoka pa prema zapadu, i na krajnjem sjeverozapadu navodi da Gackom, Likom i Krbavom upravlja ban, dakle jedino ovim zemljama vlada ban (to je tzv. prva Banska Hrvatska), dok drugim hrvatskim zemljama vladaju (upravljaju) knezovi.

No, Mandićev nekritički pristup i skoro naivna vjera u često protuslovne starije izvore (« De Administrando Imperio »Konstantina Porfirogeneta, Ljetopis popa Dukljanina, Orbinijevi spisi), kao i pozdanje u problematične tekstove poput« Pacte convente », učinili su dio njegova opusa ne samo zastarjelim, nego i nepouzdanim.

U činu vjere ljudski razum i volja sudjeluju s božanskom milošću Credere est actus intellectus assentientis veritati divinae ex imperio voluntatis a Deo motae per gratiam Vjera je čin razuma koji, na zapovijed volje koju pokreće Bog milošću, daje pristanak božanskoj istini. rekao bi sv. Toma Akvinski.

bmw-ovi motori se bas i dilaju, a s druge strane zvucis kao materijalista-imperio i to.

Porphyrogenet: ' De administrando imperio ', cap. 29), su od prvog basileiosa, Heraklija dobili ratovima opustošeno podruà je u zaleà u Soluna, gdje su osnovali svoj temat Serblia i odakle su širili svoju vlast po okolnim zemljama - preko Makedonije, Donje Dacije, Dardanije i kasnije i Moesiji.

Polazište za takvu pogrešnu etimologiju (jer se Aspalatos i palatium akcenatski ne poklapaju) nađeno je, među ostalim, i u 29. glavi Porfirogenetova djela De adminstrando imperio (O upravljanju carstvom).

O tome, na kraju krajeva govori i još uvijek najvažniji pisani izvor o dolasku Hrvata, " De administando imperio ", bizantskog cara i pisca Konstantina VII Porfirogenita, koji tu zemlju podrijetla naziva " Bijelom Hrvatskom " što se može tumačiti i kao " Velika Hrvatska ".

Moro je nagradu vrijednu 600 tisuća eura dobio za roman El Imperio Eres Tú, koja govori o brazilskom vladaru iz 19. stoljeća.

Dugi otok prvič omenja bizantski car Konstantin Porfirogenet v polovici 10. st. in ga v svojemu delu De administrando imperio imenuje Pizuh.

Porfirogeneta, poznat pod nazivom De administrando imperio, koji govori o Hrvatskoj tog vremena (npr. govori o ratovima Hrvata i Bugara, gdje su Bugari " poubijani svi od Hrvata ")...

Sve ovo ubrzo rezultira i formiranjem prve Bosanske Drzave, o kojoj se prvi pisani tragovi pojavljuju vec 958 godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu " De administrando imperio ", opisujući zemlje nad kojima ima vlast, po prvi put spominje " Horion Bosona ", sto u prijevodu znaci " Zemlja Bosna " U odnosu na prvobitnu malu banovinu, bosna se danas dosta proširila na sve strane.

Tako je o međunarodnom mirovnom ugovoru, koji Konstantin Porfirogenet spominje u De administrando imperio, a kojim Hrvati poslije krštenja postaviše vlastoručni ugovor te se tvrdom i nepokolebljivom vjerom zakleše sv. Petru da nikada neće provaljivati u tuđe zemlje niti ondje ratovati, već da će radije živjeti u miru sa svima koji to budu htjeli, a zauzvrat, od neimenovanog pape su dobili " molitvu (obećanje) da će se za njih boriti i na pomoć im biti Bog Hrvata, kadgod drugi narodi provale u hrvatsku zemlju i ratom ih uznemire, a Petar, učenik Kristov, obdarit će ih pobjedom. ", napisao raspravu koja je bila opažena u znanstvenoj javnosti, a zbog njene važnosti, prevedena je na španjolski.

Pored svih nedostataka, ne može se poreći da je De administrando imperio jedan od najvrijednijih historiografskih bizantskih izvora za povijest Hrvata do 10. stoljeća, a osobito za bizantsku Dalmaciju do toga vremena.

Značajno je da prvi poznati hrvatski knez nosi titulu dux Guduscanorum, što bez sumnje znači da je nosilac pokreta za ujedinjivanjem one političke jezgre kojoj još nepoznati nastavljač 30. poglavlja u De administrando imperio daje posebno mjesto.

Okupivši suradnike od početka je znao da će posao trajati, uvjeren, kako će ipak u dvije godine uspješno biti završen s obzirom i na to da je početkom devedesetih priredio pretisak Tomašićeva prijevoda careva djela (tiskan 1994., Zagreb), te da je već imao priređeno i novo izdanje sa svojim opširnim predgovorom, te grčkim izvornikom i engleskim prijevodom, izdanja iz 1949. (Constantine Porphyrogenitus/De administrando imperio; greek text edited by Gy.

Lijepa brineta ponijela je nakit iz kolekcije ' Tesoros del Imperio ', koja je inspirirana veličanstvom nekadašnjeg španjolskog osvajačkog carstva i koja je istovremeno vrlo raskošna, ali i nosiva.

Prve podatke o dolasku Hrvata u krajeve u kojima su danas, nalazimo u spisu De administrando imperio bizantskog cara Konstantina VII.

Porfirogenet, u svom je djelu De administrando imperio napisao kako se Mljet, Korčula, Hvar i Brač nalaze pod vlašću Neretvana, koji tamo žive, drže stoku i od nje žive.

Sredinom 10. stoljeću bizantski car Konstantin Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio, imenuje otok Krk nazivom Vecla.

Prvi put ga se spominje 950. godine u djelu De administrando imperio bizantskog cara i povjesničara Konstantina Porfirogeneta.

Genke se osvrnuo i na Katićevo mišljenje da Gottschalka treba izjednačiti s Martinom koji se spominje u De administrando imperio.

Uzmimo na primjer mišljenje Predraga Komatine koji je nedavno identificirao Profirogentovog Martina u sastavljaču Trpimirove darovnice u radu " O hronologiji hrvatskih vladara u 31. glavi spisa De administrando imperio, " Radovi ZHP 42 (2010), str. 83 - 105. To tumačenje je Živkoviću sigurno poznato, no nigdje se ne spominje u njegovoj knjizi.

Po De administrando imperio, u to doba je hrvatska kopnena vojska brojila 60.000 konjanika, 100.000 pješaka, a mornarica 80 velikih brodova, na svakom po 10 - 20 mornara.

U djelu O upravljanju carstvom (De administrando imperio) objasnio je kako riječ Zadar, grčki Diadora, znači već bijaše, što upućuje na zaključak da je postojao prije Rima.

Iurisdictio praetoris Nakon što bi bio izabran na centurijatskoj skupštini, pretor je preuzimao dužnost i dodjeljivan mu je imperium temeljem zakona lex curiata de imperio praetore, donesenim vjerojatno na prijedlog magistrata kojeg je trebao zamijeniti.