Glonga kako ti u defterima razlikujes katolike od pravoslavaca?

Aličić kao vješt čitač u Vildanovim defterima čita npr.

Možeš kopati po arhivima u potrazi za npr. podatkom o prelazku Čubranića i Hera kroz sanitarni kordon, možeš kopati po turskim defterima ali tamo nema prezimena (samo imena poreznih obveznika i njihovih očeva te imena mjesta) a nisu svi ni prevedeni s turskog a i prevedeni su neprecizni pogotovo u transliteraciji nekih suglasnika i na temelju toga možeš nagađati ponavljaju li se neka imena ili korijen nekih imena kroz generacije unutar današnjeg prezimena.

U najranijim defterima se da primijetiti nekoliko bitnih elemenata:

Generacijska smjena i očuvanje imena u jednoj lozi se vidi u defterima i na drugim imenima.

U sljedećim defterima je vjerojatno nema (Kliški sandžak 1537.), već u ovim su prebačeni u carski has.

O razlikovanju katolika i pravoslavnih u defterima.

Tek Vildan u defterima spominje utvrde, doslovno " Ljubuški i Rog ".

Aličić i uredništvo izdanja Orijentalnog instituta smatraju da rad na defterima iz 1585. za hercegovački sandžak nije završen pa ni za nahije Imotski i Ljubuški jer i tu treba puno toga srediti i ispraviti, za ovaj drugi rad držim da je " druga ruka " nesređenog i nedovršenog rada tako da točnost transliteracije toponima treba uzeti s popriličnom rezervom.

U objavljenim defterima za ova područja krivo je preveden i termin vojnuk.

Aličić u defterima 1985. i 2008. na nekoliko mjesta u fusnotama izravno govori da pravoslavlja u to doba na područjima popisa (1468./9. i 1477. u Bosni (vilajet Kral) i Hercegovini (Vilajet Hersek)) nema.

U, meni poznatim, defterima je samo uz krstjane uvijek izričito zapisano - ' krstjani '.

Imena stanovnika po selima zapisana u defterima često i u Imoti (unatoč zbjegovima i demografskom propuhu) mogu biti korisna (korijen patronimika).

Ovoga nema u Vildanovim (prvim za Hercegovački sandžak, 1477.), ni u defterima Kliškog sandžaka za 1550. U tim defterima za Kliški sandžak ne vidjeh baš mjesta po Imoti, od bližih sjećam se samo Voštana, ako se točno sjećam.

Od tih Kliških mi se učinilo da ni Zapadna sela u Imoti ne treba tražit po defterima Kliškog sandžaka, iako se u defterima događa da su pobrojani posjedi i po mjestu boravka " feudalca " a posjed im je u drugom ili trećem sandžaku i po teritorijalnoj pripadnosti posjeda sandžaku a " feudalac " im bude u drugom sandžaku i trećem kadiluku.

Jedna kratka napomena glede imena Čera/Cera: U turskim defterima iz 1550. susrećemo u Zagori i selo Čera sa tri obitelji, Stipana (sina Nikole), Miloslava (sina Jelavčića) te Berdine (sina Stipana).

AFAIK, od 1477. (max. 5 godina) jer uredno plaća porez prema Vildanovim defterima.

Npr. u tvrđavi Rog (ubikacija Roško Polje) prema defterima su " vojnuci " koji su svojevrsni tadašnji turski " trećepozivci " a sva mjesta/plemena na narečenom području daju " filuriju ".

BTW, u naškoj povijesti se (unatoč narečenim defterima) tvrdi da je Vir pao pod Turke 1510. Kad se jedan povjesničar amater i lokalpatriot pohvalio Viranskim junaštvom tvrdeći da se Vir junački držao najmanje 30 godina nakon pada svih okolnih mjesta, jedan povjesničar profesionalac i za ebant reče mu: - Znate što, ja mislim da se oni tih tridesetak godina nisu mogli nȁmirit na vas.

Vjerujemo da je dugo vremena prostor Radobilje i Zadvarja, unatoč turskim defterima (poreznim popisima stanovništva), bio " ničija zemlja ".

[ Budimlić ] Gradski notar u Splitu izdaje im dva dekreta; 7.9. 1434. i 14.2.1436. 1725. ih nema u zemljišniku. 1744. u Stanju duša Proložac jer je župa Lokvičići osnovana 1759. [ Vjerojatno su među onih 18 katoličkih kuća što su ostale do 1703 1708., u defterima imaju baštine u selu Budiše (izvorno Budimlji), zato ih kasnije nema u zemljišniku, pa je sigurnija ubikacija u Budimliće nego u današnji Budim (obzirom na deftere i brojnost), ako je današnji Budim između Glavice i Brda ]

Istina krovište više ne postoji, a i dio zidova je u ruševnom stanju, ali mještani i dalje oko crkve pokapaju svoje mrtve... /.../" Petarda je prema turskim defterima bila naseljena i tijekom osmanske vladavine.

Defter, porezni popis još ne znači da su, barem u prvim defterima i u rubnim područjima carevine, porezni obveznici doista i bili fizički tu i plaćali porez/danak.

1. Iz razloga koji mi nije jasan, Osmanlije često navode u defterima ako je dotična osoba svećenik.

Prema utvrđenim popisnim defterima (zapisima) turske vlasti, ali i istraživanju nekih etnologa u tadašnjoj Makedoniji je živjelo između 2 i 2,5 milijuna stanovnika svih etničkih skupina.

Danas selo Žeželjevo u okolini Kiseljaka. [ ] [ 114 ] Ova tri sela i sela Zakmur i Ćureva, koja su upisana, dole niže, na trećem listu, s one strane, data su od strane Visoke Porte knezu Radoju Zupčiću koji je predao Sokol, o čemu je donio svoj berat. [ U defterima 1477. (Vildan) pročitano: Rupčić ] Datum berata: prva dekada redžeba, 881. godine, u logoru Zagarče? ^ 1693 ^ 1693 20. - 29. 10. 1476. Na osnovu pisma Hamza-begovog i kadijinog, ovom timaru je pridodato još 100 kuća rezerve vojnuka vilajeta Hersek, a na osnovu pisma Hamza-begovog i hercegovačkog kadije.

Naletio sam na zanimljivo objašnjenje imena Balija koje se tako često pojavljuje u turskim defterima.

Dračan, Seljan, Postranje i Ričice su ti u defterima zatvorili zapadno krilo, a Vinac sredinu i istočno krilo.

Meni najsmješnije ime naselja, ko omaška u defterima.

Inače, prilično se slažem s Engelom Palom oko čitanja toponimije i imena u defterima: http://www.ffzg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2030/30_17_PAL, % 20291 - 293. pdf (http://www.ffzg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2030/30_17_PAL, % 20291 - 293. pdf)