Sigurno su i biskupa iznenadili ovim novim znanstvenim dokazom iz DPDS-a.

Istaknuo je kako su u DPDS-u odbili potpisati novi prijedlog ugovora o zidinama jer su bili uvjereni kako on nakon 2. lipnja neće više biti dubrovački gradonačelnik.

Inače, bila je to kulminacija sukoba između gradonačelnika Vlahušića i DPDS-a oko toga tko zaista ima pravo korištenja zidina i prihoda od ulaznica.

Orlić ističe da je " DPDS u svome šezdesetogodišnjem trajanju dokazao da zna s baštinom upravljati na održiv način osiguravajući tako, ne samo opstojnost iste danas, nego osiguravajući budućim generacijama mogućnost da baštine istu, ne samo kao izvor zarade, nego prije i iznad svega, kao memento onoga što smo bili, što jesmo i što ćemo, ako Bog da, i biti samo ukoliko uspijemo spasiti ovo malo ljepote što su nam je stari ostavili od očiglednog prostituiranja i svekolike degradacije koje mu slijedom bezobzirnog tržišta već prijeti ".

Predsjednik DPDS-a, dubrovački odvjetnik Denis Orlić, forsiranje promjene Zakona uspoređuje s napadom na ustavni poredak.

- Prije mjesec dana sastao sam Denisom Orlićem i Nikom Kapetanićem kako bi im na potpis ponudio novi prijedlog ugovora, ali oni su ga odbacili da bi svega nekoliko sati prije izborne šutnje uputili priopćenje za javnost, ali to što su odlučili nekome biti politički partneri je njihov izbor. - rekao je Vlahušić, otkrivši stavke novog prijedloga ugovora kojeg su u DPDS-u, kako on tvrdi, odbili potpisati.

Govoreći o zidinama i DPDS-u Vlahušić se vratio na 2008. godinu pojasnivši kako su tada cijene ulaznica za zidine iznosile 30 i 50 kuna, a u proračun Grada se nije uplaćivala ni jedna jedina lipa, nije bilo kontrole javne nabave ni kontrole prodanih ulaznica.

Drugo je pitanje treba li odnose Grada i DPDS-a uređivati država ili se moglo pre stati s inatom, tužbama i bahatim prijetnjama pa da se i sto puta ra di o odvjetničkom guruu.

Ako DPDS ne preda u posjed Gradu Dubrovniku zidine u propisanom roku, Grad će od javnog bilježnika zatražiti da pozove DPDS na predaju posjeda.

Ukoliko se DPDS ne preda posjed nekretnine, javni bilježnik će sastaviti ovršnu ispravu kojom se uređuje ovrha zidina.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika predložio je da treba naći miran način rješavanja nastaloga spora, odnosno da se, neovisno o proceduri donošenja Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika, odnosi Grada i DPDS-a urede novim ugovorom koji bi štitio interese Grada i DPDS-a, a upravljanje sredstvima od ulaznica za zidine učinio demokratičnijim i transparentnijim.

Ipak, ako DPDS nije spreman prihvatiti takav ugovor, redovita zakonodavna procedura donijet će obvezujuće upute za sve uključene strane.

Utemeljivačima DPDS-a i sadašnjem vodstvu kapa do poda, ali zidine su vlasništvo Grada.

Ako Zakon odredi da će zidinama upravljati Grad Dubrovnik, osnovat ćemo savjet u koji ćemo uključiti ljude iz DPDS-a.

Tajnik DPDS-a Niko Kapetanić napomenuo je kako će, nakon uplate PDV-a, Gradu Dubrovniku ostati 20 milijuna kuna, a isto toliko zadržat će Društvo za obnovu i održavanje spomeničke baštine.

Danas je Andro (nakon sto je okusio Vlast, a Vlast je strast) sasvim druga osoba odonoga Andra Vlahusica prije 4 godine, kada je obecavao brda i doline (put od Mosta do Petlje, garazeu Sipcinama, Referendum za Golf, DPDS.

Predsjednik DPDS-a Denis Orlić poručuje da još nije vidio prijedlog Ministarstva kulture, no naglašava da pritom treba uzeti u obzir i pitanje odštete s obzirom na to da ta udruga građana, prema ugovoru koji je prije tri godine potpisala s Gradom, ima pravo gospodariti zidinama do 2019., do kada joj pripada pola prihoda od ulaznica.

Podsjetio je pritom na to da se Vlahušić brine o odšteti koju bi trebalo platiti investitorima golf-resorta na Srđu, a u slučaju zidina ne spominje DPDS.

Obnovu i održavanje zidina tako će umjesto DPDS-a, odnosno njihova Malog vijeća bez ikakvog utjecaja Grada Dubrovnika kao vlasnika, ubuduće voditi Zavod za obnovu Dubrovnika, kojemu su osnivači RH sa 60 posto, Grad Dubrovnik s 30 posto te Dubrovačko-neretvanska županija s 10 posto vlasničkog udjela.

Prijedlog zakona rezultat je četverogodišnjih nastojanja dubrovačkoga gradonačelnika Andra Vlahušića da zidine, kojima desetljećima upravlja DPDS, vrati njihovu vlasniku Gradu Dubrovniku.

Vičan je potom u dogovoru s Vlahušićem predsjedniku Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS), koje je s gradom u poslovnom odnosu, lažno prikazao da je grad donio odluku o kupnji čestice njegove zgrade Dubravke, tzv. općinske zgrade na otoku Šipanu, za pet milijuna kuna.

Zašto se Prijedlog uopće bavi odnosima Grada i DPDS i rješava ih nasilno, a znamo da postoji važeći ugovor između Grada i DPDS kojim su regulirani njihovi odnosi.

Puno je onih koji namjerno s mržnjom govore i lažu o ovome Gradu samo zato što sam mu ja gradonačelnik, ali na tome im hvala jer me njihova mržnja samo jača i motivira. - naglasio je gradonačelnik Andro Vlahušić na kraju kazavši kako će biti zanimljivo ako DPDS podigne tužbu za gubitak profita s bzirom da je riječ o, istaknuo je Vlahušić, neprofitnoj udruzi.

P itanje prometa problem je zbog kojeg se i u nas bruse koplja između DPDS-a i Grada.

Onih deset milijuna ostatka koristi DPDS-u za plaće i tekuće troškove.

Gospodin Vlahušić se zdušno trudi uništiti DPDS i tako dovesti u pitanje kontinuitet u brizi o kulturnom naslijeđu i, što je najvažnije, predati odgovornost za gradsko vlasništvo iz ruku Dubrovčana u državne ruke.

Obzirom da gradonačelnik samostalno može odlučivati o iznosima do milijun kuna, dio novca namaknuo se iz DPDS-a.

Pero Vićan je, prema optužnici, u dogovoru s Vlahušićem lažno prikazao tadašnjem predsjedniku DPDS-a, koje je s gradom u poslovnom odnosu, da je Grad donio odluku o kupnji čestice njegove općinske zgrade tzv. Dubravke na otoku Šipanu za pet milijuna kuna.

Za kupnju Dubravke Vićan je od predsjednika DPDS-a da se njegovoj trvtki od gradskog novca kao predujam za dogovorenu kupoprodajnu cijenu isplati milijun kuna.

Naime, do sada je DPDS ulagalo u obnovu spomenika iznos prikupljen od ulaznica na zidine, godišnje oko 40 - 50 milijuna kuna umanjeno za troškove, dok su funkcioniranje i projekte Zavoda financirala Vlada (ministarstva), Grad i Županija - godišnje prosječno ukupno 10 milijuna kn.