Usuglašenim tekstom Ugovora postignute su brojne olakšice pri oporezivanju dohotka i dobiti rezidenata država ugovornica i mogućnosti za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

(1) Kontakt točka iz članka 66. ovoga Zakona i nadležna tijela surađuju s kontakt točkama i nadležnim tijelima država ugovornica EEP-a.

U tom smislu, napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od 27. listopada 1993., te Šoć protiv Hrvatske od 9. svibnja 2003. godine).

HNS konvencija predviđa skraćeni postupak za buduća povišenja limita ograničenja odgovornosti prema kojem se limit može mijenjati ako to zatraži polovica država ugovornica, a izmjene će biti usvojene ukoliko za njih glasa dvije trećine država ugovornica prisutnih na sjednici Pravnog odbora IMO-a.

Tijekom razgovora razmijenjene su obavijesti o promjenama u zakonodavstvu dviju država ugovornica u području mirovinskog osiguranja.

Također se primjenjuje i u slučaju kada zakonodavstvo određeno njezinim kolizijskim pravilima nije pravo jedne od država ugovornica.

Haška konvencija se primjenjuje bez ikakvog uvjeta reciprociteta, bez obzira da li je mjerodavno pravo na osnovu tih odredaba pravo neke od država ugovornica ili ne.

Navedeno znači da su norme Haške konvencije ratifikacijom postale dio našeg međunarodno privatnog prava, te de se primjenjuju bez obzira na to za koje se države vezuje pravni odnos, tj. bez obzira na to da li je mjerodavno pravo države ugovornice ili neugovornice.« Postojanje država ugovornica čiji pravni sistem nije jedinstven postavlja posebne probleme, koji se rješavaju interlokalnim i interpersonalnim pravilima.

Treba svakako naglasiti da svaki međunarodni ugovor, ratificiran odnosno potvrđen od strane zakonodavnih tijela država ugovornica, po svojoj pravnoj snazi jest iznad zakona i podzakonskih akata.

2. ODNOS HAŠKE KONVENCIJE NAPRAMA DRUGIM KONVENCIJAMA TE PRAVNOJ STEČEVINI EU Ako je država ugovornica ove konvencije članica (ili će tek postati) nekih drugih konvencija koje također sadrže odredbe o pitanjima građanskopravne izvanugovorne odgovornosti za štetu u posebnim pravnim područjima, Haška konvencija ne dira u djelovanje tih drugih konvencija, odnosno, daje im prednost.

Članak 33. Konvencije određuje da nijedna država ugovornica neće protjerati ili vratiti izbjeglicu na granicu teritorija gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasnih, vjerskih, nacionalnih razloga, kao i zbog pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja. To znači ne samo da izbjeglice neće biti vraćene u zemlju podrijetla, već ni na koje drugo područje u kojoj bi njihov život i sloboda bili ugroženi iz razloga navedenih u Konvenciji.

S tim u vezi, čak i gdje tekstovi koji su na snazi koriste izraze kao ' za javnu uporabu ', u ustavima, zakonodavstvu i sudskoj praksi država ugovornica ne može se identificirati nikakvo zajedničko načelo (common principle) koje bi potvrdilo razumijevanje pojma javnog interesa kao protupravnog (outlawing) obveznog prijenosa između privatnih stranaka.

42. Izraz ' pour cause d utilité publique ' koji se rabi u francuskom tekstu čanka 1. (P1-1) može se doista čitati kao da ima uže značenje, isticali su podnositelji, što se vidi iz domaćeg prava nekih, ali ne svih država ugovornica u kojima se izraz ili njegov ekvivalent sreće u kontekstu eksproprijacije nekretnina.

Naime, prema članku 17. stavak 1. i 2. Konvencije iz 1954. godine državljanima jedne od država ugovornica, a to znači pravnim osobama, koje su osnovane po propisima zemlje ugovornice odnosno koje imaju sjedište u zemlji ugovornici, ne može se nametnuti obveza osiguranja parničnih troškova. "

Međutim, za propust izvršenja ove obveze država ugovornica nisu utvrđene nikakve sankcije.

Takvo naše stajalište potvrđuje dodatno i čl. 4. cit. ugovora koji propisuje jednakost u postupku a glasi: »1) Izravno ili neizravno obuhvaćene osobe na koje se Ugovor primjenjuje (članak 3), koje prebivaju na području suvereniteta jedne države ugovornice pri primjeni pravnih propisa te države ugovornice, izjednačene su s njenim državljanima. 2) Davanja, prema pravnim propisima jedne države ugovornice, pružat će se državljanima druge države ugovornice, koji prebivaju izvan područja suvereniteta država ugovornica, pod istim uvjetima kao i državljanima prve države ugovornice koji tamo prebivaju.«

4) »država sjedišta« je Republika Hrvatska ili država ugovornica EGP-a na čijem teritoriju pružatelj dotične usluge ostvaruje pravo na poslovni nastan;

Ako je udovica u ovom slučaju kao »neizravno obuhvaćena osoba« s »prebivalištem izvan područja suvereniteta država ugovornica« (Hrvatska ili Njemačka), tj. s prebivalištem u Srbiji, ima pravo kao da je i u Hrvatskoj.

7) »uvjet« je svaka obveza, zabrana ili ograničenje koje je predviđeno zakonom, ili drugim propisima Republike Hrvatske ili država ugovornica EGP-a ili koje proizlazi iz sudske ili upravne prakse, propisa profesionalnih strukovnih tijela, komora, udruga ili drugih profesionalnih organizacija, usvojenih pri obavljanju svoje pravne nezavisnosti.

Tako članak 3. ugovora propisuje: »Ovaj ugovor vrijedi za sljedeće osobe za koje su vrijedili ili vrijede pravni propisi jedne od država ugovornica: 1. kao izravno obuhvaćene osobe a) državljane jedne države ugovornice, b) izbjeglice u smislu članka 1. Konvencije o pravnom položaju izbjeglica od 28. srpnja 1951. i Protokola od 31. siječnja 1967. uz navedenu Konvenciju, c) osobe bez državljanstva u smislu članka 1. Konvencije o pravnom položaju osoba bez državljanstva od 28. rujna 1954, 2. kao neizravno obuhvaćene osobe - ostale osobe u pogledu prava koja im pripadaju od državljanina jedne države ugovornice, od izbjeglice ili osobe bez državljanstva u smislu ovoga članka, 3. kao državljane treće države - državljane neke druge države osim država ugovornica, ako oni ne pripadaju neizravno obuhvaćenim osobama.«

c) ta država ugovornica EEP-a priznala kao istovjetnu razinu,

Ti konvencijski pojmovi upućuju na domaće zakone država ugovornica (u konkretnom slučaju: ZKP), a ideja na kojoj se zasnivaju jest pravična i pravilna procedura provedena u skladu sa zakonom.

Ugovorom se uređuju sva pitanja vezana za postupak izručenja, način komunikacije između nadležnih tijela država ugovornica, način postupanja po zahtjevima za izručenje, utvrđuju se kaznena djela za koja je izvršenje dopušteno, pitanje odgode izručenja i privremenog izručenja, postupak predaje osobe koja se izručuje, pitanje troškova izručenja, te rješavanje sporova o tumačenju i primjeni Ugovora.

Okvir obveza država ugovornica na temelju članka 13. varira ovisno o naravi prigovora podnositelja; ipak, pravno sredstvo koje se zahtijeva po članku 13. Konvencije mora biti djelotvorno i u praksi i u pravu (effective in practice as well as in law)...

Pravni okvir u području socijalne sigurnosti, u okviru slobode kretanja radnika, čine dvostrani ugovori o socijalnom osiguranju kojima se koordiniraju sustavi država ugovornica u području mirovinskog, zdravstvenog i osiguranja za slučaj nezaposlenosti te prava na dječji doplatak.

država članica Europske unije država ugovornica Europskog ekonomskog prostora (obuhvaća sve države članice Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn i Island)

81. Glede tvrdnje Vlade da postoji suglasje između država ugovornica da određene vjerske zajednice mogu imati poseban položaj i da takvo postupanje nije diskriminirajuće ako se suradnja između izvjesnih vjerskih zajednica i države osniva na objektivnim i razumnim kriterijima, kao što je povijesni i kulturni značaj, članstvo ili društvena korisnost (vidi stavak 73. ove presude) crkve podnositeljice zahtjeva tvrde da sve one imaju povijesni i kulturni značaj i da su korisne društvu.

Brže ispunjavanje administrativnih uvjeta na unutarnjem tržištu usluga Ministarstvo gospodarstva i ostala nadležna tijela će elektronički razmjenjivati informacije o uslugama, profesionalnim kvalifikacijama i izaslanim radnicima s tijelima iz država ugovornica Europskog gospodarskog prostora.

(2) Kontakt točka dužna je, u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske te nadležnim tijelima i kontakt točkama ostalih država ugovornica EEP-a, pružati pomoć zainteresiranim osobama da ostvare prava koja proizlaze iz ovoga Zakona te pribaviti informacije o reguliranim profesijama i pristupu tim profesijama u drugim državama ugovornicama EEP-a kao i o razini stručne kvalifikacije koja se zahtijeva za obavljanje određene regulirane profesije u drugoj državi ugovornici EEP-a.

a) je stekao stručnu kvalifikaciju u državi ugovornici EEP-a i posjeduje potvrdu o kompetencijama ili dokaz o formalnoj osposobljenosti koji traži država ugovornica EEP-a za obavljanje regulirane profesije, ili