KORANSKA KUPALIŠTA 1893. - izgrađen slap na Korani za potrebe " Mlina na čigre " 1870. - prvi put analizirana voda Korane i proglašena ljekovitom 1874. - otvoreno kupalište uzvodno od slapa nazvano Rihalj (njem. richten = suđenje) na mjestu gdje su se u 17. i 18. st. vješali osuđenici na smrt - kupalište je imalo 15 kabina napravljenih na pilotima u vodi, drvenu splav 16 x 35 m i bazen za neplivače - otvoreno je bilo dopodne od 8 - 11 h za žene, a popodne od 15 - 19 h za muškarce 1876. - preuređeno i prošireno, nazvano Vojno kupalište, sa " švimšulom " - školom plivanja 1896. - izgrađeno " Kneipovo lječilište " koje se bavilo liječenjem po Kneipovoj metodi, polijevanjem vodom 1897. - otvoreno najveće kupalište na Korani, ispod slapa, na prostoru kod Rakove bašte (današnja lokacija ispod hotela Korana - Srakovčić) s kabinama i bazenom postavljenim na pontonima koji su kasnije poslužili za izgradnju pontonskog mosta - iste te godine, kupalište bilježi rekordan posjet kupača, 18.731 osoba u sezoni, većina Karlovčana, vojnika i časnika, ali i posjetitelja iz Zagreba kojima je je bio organiziran prijevoz do Koranskog kupališta, Rijeke, Petrinje, Siska, te uglednika Austro-Ugarske monarhije 1907. - preuređeno Kneipovo lječilište, dograđena kupališna restauracija, i hotelske sobe, te pokrenuto novo " terapeutsko kupalište " 1928. - Dragutin ml.