Članovi izvorne i tamburaške sekcije KUD-a, gostovali u Hercegovini kod HKUD-a ' ' Drijeva ' ' Gabela-Čapljina od 29. 31. srpnja.

Do 1410. zavladao je prostranim područjem između Drijeva na Neretvi, rijeke Lima te Boke kotorske na jugu.

Metković se prvi put spominje kao neznatno selo u blizini Drijeva 1422. Naime, te su godine (17. I) tuženi neki Petar Primavić i Stanihica Sladinović da su prokriumčarili lađu punu robe Neretvom ispod Metkovića (subtus Metchovich).

1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva.

U namjeri da se što više približe vrlo važnom ušću Neretve i luci Drijeva uspjeli su, što pregovorima, što novcem, dobiti od bosanskoga kralja Stjepana primorje jugozapadno od Zažablja i sela Duži i čitav poluotok Klek.

Dubrovčani su na taj način dobili i kopneni put od Stona, preko Neuma i Slivnoga, do trgovišta Narenta ili Drijeva, nasuprot današnjoj Gabeli.

Organizatori manifestacije su HKUD DRIJEVA GABELA I MZ GABELA.

Marinu je pomalo dosadno pa pita: " Teta Goga bume još duge gledeli drijeva, ja bi na Bundek... " Gabrijel pozdravljastričeka koji grablja lišće i radoznalo ga pita " kaj to dela ".

Među njima je najpoznatije bilo društvo " Sv. Ante " koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD " Drijeva ", osnovano 9. veljače 2007. koje broji oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa " Stjepan ", muška bećarska skupina " Trojani ", ženska bećarska skupina " Neve ", folklorna sekcija, te mandolinska sekcija. [ 2 ]

Za grad Narent - današnja Drijeva kraj Metkovića (iako su danas Drijeva s bosansko-hercegovačke strane gradnice) karta prikazuje plavo-bijelu raščetvorenu zastavu i vjerojatno se temelji na opisu i slici u knjizi " Libro del conoscimiento de todos los Reynos " španjolskog franjevca rođenog 1305., koja se smatra najstarijom knjigom koja sistematično obrađuje zastave svijeta.

Na njenim obalama nicala su, propadala i obnavljala se naselja: emporij starih grčkih kolonista »Crne« Korčule, rimski municipij Narona, srednjovjekovno trgovište Drijeva, tvrđa vica Desne, tvrde kule Brštenik i Koš ili pak u vrijeme turske uprave čitluk (Gabela), velika mletačka utvrda Opuzen i konačno u XIX st. trgovište Metković što se ponosno diže iznad zavoja ispod kojeg Neretva kreće prema moru i obiljem vode stvara močvarnu deltu.

Zauzvrat daje Ludoviku Završje, Krajinu, Hum s lučkim gradom Drijeva (sve u svemu, lijep zalogaj).

Ulogu Narone preuzela je luka Drijeva, vjerojatno na desnoj obali Neretve blizu današnje Gabele.

Drijeva su bila veliko trgovište svakojake robe, od sukna i voska do soli i začina, ali i robova.

Blizu Drijeva na povijesnu pozornicu u 15. st. stupa i Metković, doduše kao maleno naselje bez velika značenja.

Atmosferi nesigurnosti nisu podlegli samo stanovnici Drijeva nego i Vlasi, tj. vlaška skupina pod vojvodom Dadojem, koja se privremeno povlači sa svojih staništa.16 Iz popisa Hercegovačkoga sandža - ka 1475. 1477. vidljivo je da najbliži dio njihove stare baštine na koju se spora - zumno vraćaju predstavlja upravo prostor sjeverozapadno od Rujnice.17 Područje ušća Neretve nije obuhvaćeno tim popisom, izuzev možda sela Doljanci (ukoliko se može ubicirati u Plinu) pa je jako teško odrediti u kojoj se mjeri izbjeglo sta - novništvo odlučilo na povratak.18 Iako se na popisu nalazi malen broj naseljenih sela, a prevladavaju nenaseljene (?) zemlje (danas na području Staševice, Poje - zerja, Graca, Baćine, Ljubuškog i Čapljine), blizina tih toponima sugerira da se život na području ušća Neretve, makar i u nekome reduciranom obliku, morao

Sama ta izgradnja zavrjeđuje izuzetnu pozornost, ali kako se mi zanimamo za stonska solila, napomenut ćemo da su Dubrovčani posebnu pažnju posvetili gradnji luke u Malomu Stonu i u njoj arsenala i skladišta, zvanih solnica iz kojih će se stonska sol, kao strateški artikl, izvoziti u Drijeva na Neretvi i još dalje u Bosnu i još dalje preko Bosne.

Da bi nadoknadio gubitak Drijeva, koje je ustupio Ugarskoj, Tvrtko je na ulazu u Boku Kotorsku podigao grad i trgovačku luku Novi (danas Herceg Novi) gdje otvara tržište za prodaju soli što je uzrokovalo sukob sa Dubrovnikom.

Moderni grb Metkovića usvojen je prema grbu (i grbovnoj zastavi) mjesta Narent (Drijeva) iz XIV. stoljeća prikazanoj na nekoliko zemljopisnih karata iz toga vremena.

Na mjestu Drijeva danas se nalazi naselje Gabela, nekoliko kilometara uzvodno Neretvom od Metkovića, sada u Bosni i Hercegovini.

Tvrtko je Ludoviku I. ustupio dio Huma zapadno od Neretve s trgom Drijeva (1357.) kao i cijelo Završje s Krajinom.

Radoslav Pavlović je tada ušao u sukob sa Stjepanom na čijoj su strani bili Turci pa su Pavlovići 1438. izgubili Trebinje, a prihode od Drijeva tada uzima samo Vukčić.

Vrančić: puppis, Mikalja: karma, krma od broda; krma od drijeva, Bella: poppa delle nave, Belostenec: krma, zadnji kraj lađe, posterior pars navis, Voltiggi: poppa, Stulli: puppis, Vitezović: zadnja strana broda...

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo " Drijeva " Gabela, Čapljina osnovana je prije četiri godine s ciljem ponovnog buđenja i daljnjeg njegovanja pomalo zanemarenih tradicijsko-kulturnih vrijednosti, a večeras su izveli dvije koreografije:

Ovom prilikom još se jednom zahvaljujemo našim domaćinima, HKUD ' ' Drijeva ' ' na gostoprimstvu, te očekujemo njihov dolazak već dogodine na naš koncert.

Odnosi li se riječ Narent na rijeku Neretvu (dolinu) ili, kako neki smatraju, na Drijeva, srednjovjekovnu luku na lijevoj obali Neretve koji kilometar uzvodno od Metkovića, ne znamo.

U svakom slučaju, područje Neretve/Drijeva očito je bilo značajno pomorsko-trgovačko odredište.

Zna se da je sol tada bila strateški proizvod i da se iz bosanskih rudnika izvozila baš preko Drijeva.

VISKIĆ, Baćina, 57; Đuro TOŠIĆ, Trg Drijeva u srednjem vijeku, Sarajevo: Veselin Masleša, 1984, 174 179. 17 Ahmed S.

UJDUROVIĆ, Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, 31. 20 TOŠIĆ, Trg Drijeva u srednjem vijeku, 179; Anđelko ZELENIKA, Gabela kao obrambeni centar Donje Neretve u doba Turaka, Hercegovina 1, Mostar 1981, 91; Franjo RAČKI, Prilozi za geografsko - statistički opis bosanskoga pašaluka, Starine JAZU, knj.