Prije toga, prvotno naselje na području današnjeg Starog grada bilo je rimsko naselje Tarsatica.

N a području današnjega riječkoga Starog grada nalazila se u vrijeme rimskoga osvajanja naših krajeva razmjerno mala gradska općina Tarsatica.

Kako Edrisiju svakako treba vjerovati, jer je vrlo vjerodostojan, iz njegova izvješća proizlazi da je na području sjevernoga Jadrana došlo do velikih promjena, odnosno da se hrvatska granica povukla od Brseča na Rječinu, da je Hrvatska izgubila današnju tzv. Liburniju i da je u tim previranjima nestao prastari antički grad Tarsatica.

Za vrijeme rimske vlasti posebno je razvijan grad Arupium (Prozor), koji se je kao središnje naselje na području današnje Gacke i Like nalazio na važnoj rimskoj cesti koja je vodila prema Grčkoj (Tarsatica - Senia - Arupium - Ladera).

Tarsatica je ostala važnim vojnim središtem i u doba Istočnih Gota (Ostrogota), koji su u Italiji i na našim područjima do Dunava i Drine osnovali potkraj 5. stoljeća pod svojim vladarom Teodorikom snažnu državu, koju je tek sredinom 6. stoljeća uništio rimsko-bizantski car Justinijan.

Za vrijeme Ostrogota Tarsatica je bila glavni grad šireg područja Liburnije, koja se u njihovo doba nazivala Liburnia Tarsaticensis.

Stanovništvo prastaroga grada Tarsatike povuklo se na istočnu obalu Rječine i sagradilo utvrdu na brdu Trsat, na koji su prenijeli ime svojega nedalekog napuštenog grada Tarsatica.

Područje našeg mjesnog odbora je povijesno srce grada - antička Tarsatica, Stari grad i glavna izvorišta pitke vode.

Italici prije formiranja Carstva zauzimaju istaknute funkcije u javnom životu Osora (Apsoros), grada Krka, (Curicum), Belog (Caput Insulae), ili Rijeke (Tarsatica).

Na području današnjega riječkoga Starog grada nalazila se u vrijeme rimskoga osvajanja naših krajeva razmjerno mala gradska općina Tarsatica

Prvo naselje bila je liburnska gradina Tarsatica na Trsatu, koja je u rim. doba napuštena, a istoimeni rim. municipij, osnovan u I. st., preselio se uz ušće Rječine u more.

Dakle, 996. situacija je bila ovakva: hrvatska država prostirala se od Brseča, a »obalni grad Tarsatica«, postojao je unutar njezinih grani ca.

Zato su uz gl. prometnice (cesta Rijeka Trst poklapa se s trasom rim. ceste Aquileia Tarsatica) postojale rim. vojne postaje i srednjovj. kašteli.

Razrušena Tarsatica prestala je postojati kao grad i u njoj su se nastanile tek poneke ribarske, stočarske i poljodjelačke obitelji.

Tarsatica i njezino područje pripadali su rimskoj provinciji Dalmaciji, koja je na zapadu počinjala kod Plomina.

Nema uvjerljivih dokaza da bi Tarsatica, makar i privremeno bila pripojena Italiji.

Liburnske gradine, antička Tarsatica, srednjevjekovni Fluminis, ugarska Riječka krpica, Država Rijeka, podjela grada između dvije države s granicom na Rječini i sve tako do današnjih dana i velikog rasta unutar skučenog prostora između brda iznad Draške doline i doline Rječine, do mora stasala je Rijeka.

Iznad Sušaka je brijeg Trsat, koji je bio naseljen u predrimsko doba te poznat pod nazivom Tarsatica.

Tarsatica je bila razorena u vrijeme seobe naroda, a ponovno je obnovljena u prvoj polovici 13. st. i od tada nosi ime Rijeka Sv. Vida.

Kao razmjerno malo ribarsko-trgovačko-obrtničko središte Tarsatica je živjela prilično mirno sve do prije kraja 4. stoljeća, kada je zahvaćena burnim događajima prodora Zapadnih Gota (Vizigota) na Balkan i dalje na zapad.

Središnji vojni logor s upravno-zapovjednim središtem bio je izgrađen na mjestu priobalnog naselja Tarsatica (Stari grad u središtu Rijeke).

A gore na najvišem vrhu kočilo se neko utvrđeno mjesto, za koje su vojvode i panovi saznali da ga Rimljani nazivaju Tarsatica, a domaći slavenski svijet nazvao Trsat.

U nju su vodili svi pom. priobalni putovi i iz Veneta i iz Istre, a od nje su se granale ceste prema sjeveru (Iulium Carnicum, Forum Iulii), sjeveroistoku (Emona, Poetovio), istoku (Tergeste, Tarsatica).

Razdoblju julijevsko-klaudijevske dinastije, pretežno Augustovoj vladavini, pripisuje se postanak municipija: Alvona (Labin), Flanona (Plomin), Tarsatica (Rijeka), Crepsi (Cres), Apsoros (Osor).

Na liburnskome području najbrojnije je na žrtvenicima zastupljen kult božice Sentone (Sentona), posvjedočen na čak pet epigrafskih spomenika iz Labina i njegove neposredne okolice, na dvama iz Plomina te na jednome iz Rijeke (Tarsatica).

Primjer: Tarsatica Tarsat Trsat; Dernisium Drniš itd.

Tarsatica, kao obalni grad, postoji, dakle, još koncem 8. stoljeća.

Korištenjem suvremenih ICT alata, posjetitelji Rijeke moći će na jednom mjestu putem mobilnog telefona (Smartphone) ili drugog sličnog uređaja dobiti informaciju o području nekadašnjeg starorimskog naselja Tarsatica, drugim antičkim spomenicima iz rimskog perioda, pogledati virtualnu prezentaciju ondašnjeg rimskog naselja, pogledati virtualnu izložbu artefakta nađenih na lokalitetu Tarsatičkog principija ili pročitati detaljnije informacije o povijesti Rijeke.

Prvo naselje Tarsatica, grad-utvrda nalazilo se na mjestu današnjeg Starog grada, kao važno obrambeno rimsko uporište u IV stoljeću, razorena 799. od Franaka u borbi sa Hrvatima, prilikom čega na obroncima brda pogiba i markgrof Erik.

Pod imenom Tarsatica 1. puta se spominje u Vinodolskom zakoniku 1288., kao sjedište Vinodolske župe i u posjedu krčkih knezova, kasnije Frankopana.