Recenzenti knjige su akademik Dušan Bilandžić, prof. dr. sc. Ivo Steiner, prof. dr. sc. Uroš Dujšin.

Čitav tjedan nam dva DB-a Dušan Bilandžić i Davor Butković u Jutarnjem listu prodaju priču kako su »komunistički čelnici s Titom na čelu rušili SFRJ«.

U filmu se redaju još Josip Manolić, Aleksa Buha koji je za Radovana Karadžića bio ministar vanjskih poslova Republike Srpske, Milan Kučan, Slaven Letica, Kiro Gligorov, srbijanski povjesničar Predrag Marković, Žarko Puhovski, Muhamed Filipović, Dušan Bilandžić, Smilja Avramov, tu su snimke Hrvoja Šarinića iz Haaga u postupku protiv Miloševića, govore još nekompetentni Ivo Goldstein, Dimitrij Rupel, Mile Novaković, Ljuba Stojadinović, Stjepan Kljujić, Miloševićeva desna ruka Momir Bulatović...

Zgodno, ali već viđeno sa Zvončićima za Božić, baš kao i do besvijesti izraubani Dušan Bilandžić u sto drugih prilika.

Bijaše to i Titova, kao što bi rekao Dušan Bilandžić (krvava) koncesija ili zadovoljština Srbima, ili, kako je točno primijetio Milovan Đilas, Hrvati su morali umrijeti da bi živjela Jugoslavija.

Zar nije dr. Dušan Bilandžić. povjesničar KPJ i Jugoslavije, izjavio, nakon proglašenja Hrvatske samostalnom državom, otprilike ovako: sve što sam napisao mogu baciti u smeće.

Svojedobno je i povjesničar Dušan Bilandžić javno rekao kako su oni, tj. komunisti, nacionaliste iskoristili za svoje ciljeve.

> Na tu okolnost ukazuju poznati kroničari KPJ Vladimir Dedijer i Dušan Bilandžić, koji su u jednom od svojih brojnih radova vezanih uz politiku KPJ tijekom Drugog svjetskog rata naveli telegram u kojem vodstvo Kominterne čelnoj ličnosti KPJ, Josipu Brozu-Titu, izričito naređuje da mora, zbog njemačkog napada na Sovjetski Savez, podignuti ustanak: Otečestveni rat koji vodi sovjetski narod protiv razbojničkog napada sa strane Hitlera jest divovska borba na život i smrt, od čijeg rezultata ne zavisi samo sudbina Sovjetskog Saveza već i sloboda vašeg naroda.

Takozvani ugledni akademik Dušan Bilandžić tako ga čitateljima predstavlja bard hrvatskoga halucinacijskog novinarstva Davor Butković, koji je profesionalnu slavu stekao nakon objave izmišljenog intervjua s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom, kad mu se isti u nezgodan čas ukazao preko SMS-a predložio je predsjedniku Mesiću da odlikuje negdašnje komunističke lordove Celestina Celeta Sardelića i Dragu Domitrovića.

... dana da je pritvoreni etičar od uspostave RH dao više intervjua nego akademik Dušan Bilandžić do raspad a SFRJ.

Neka netko zbroji te pljačke HDZ-a i onda nek zbroji onu pljačku koju nam je Savka Dabčević Kučar i Dušan Bilandžić privrednom reformom 1968 godine donijeli i kada su najbolji hrvatski sinovi otišli u gastarbajterstvo i gradili Njmačku i zapad, neka toj KOMUNISTIČKOJ PLJAČKI doda pljačku svih mirovinskih fondova koje su Hrvati čuvali i sačuvali od Baščanske ploče do 1945. pa ćete vidjeti koliko je kriv HDZ.

Dušan Bilandžić je kazao da je Baletićeva kandidatura ovisna o njegovu znanstvenom radu, a Vlatko Silobrčić je upozorio da su prilikom kandidiranja načinjeni moralni i proceduralnia propusti.

Tezu o podjeli BiH zastupa i povjesničar Dušan Bilandžić, član hrvatsko-srpske ekspertne skupine osnovane nakon Karađorđeva, koja je dogovor Tuđmana i Miloševića trebala provesti u djelo.

Dušan Bilandžić izjavio je da je samoupravljanje, ekonomski gledano, bilo zlatno doba u kojem smo« mi »za četrdeset godina postigli ono za što je Švedskoj trebalo 120 godina, a Hrvatska da je prosperirala više nego ikad u svojoj povijesti.

Bili su toga u vrhu svjesni već tada, o čemu piše i Dušan Bilandžić.

Premda je ministar kulture Antun Vujić, dok se zakon pripremao, tvrdio da će, za razliku od dosadašnjega, novo vijeće biti depolitizirano, ipak su se među 145 kandidata našli i članovi nekoliko stranaka: Darko Grivičić, Mišo Zoranić i Valentin Puževski iz HSS-a, Vinko Bajrović i Dušan Bilandžić, nekadašnja HDZ-ova ministrica prosvjete Nansi Ivanišević i saborska zastupnica iste stranke Ivana Sučec-Trakoštanac, kao i predsjednik Hrvatske pučke stranke Tomislav Merčep.

DUŠAN BILANDŽIĆ rođen je 1924. godine u Maljkovu pokraj Sinja.

Slažem se s Miklenićem u kritici Stipe Mesića što je u povodu Dana neovisnosti odlikovao sedmoricu pripadnika tzv. proreformske struje SKH zbog raspisivanja višestranačkih izbora 1990. godine (Dušan Bilandžić, Drago Domitrović, Branko Caratan, Anđelko Runjić, te posthumno Ivo Latin, Antun Milović i Celestin Sardelić).

Oni su Vlado Bulić i Dušan Bilandžić.

Akademik Dušan Bilandžić svoj je prilog skupu dao kratkim osvrtom na pitanje ' ' Zašto Srbija nije prihvatila federalizam? ' ' (str. 59 - 61) u kojem se, između ostalog, osvrće i na zanimljiva stajališta Edvarda Kardelja o opasnostima velikosrpskog hegemonizma izrečena još 50 - ih i 60 - ih godina proteklog stoljeća.

Akademik Dušan Bilandžić, Hrvatska 1945. godine

Volio bih da netko posve upućen opiše bijeg RAČANA OD nacionalno svjesnih hrvatskih komunista (ili neutralnih) i podilaženje Tuđmanu. (recimo, Dušan Bilandžić).

S gledišta povjesničara, akademik Dušan Bilandžić analizirao je trodnevno svjedočenje predsjednika Stjepana Mesića protiv Slobodana Miloševića, haaškog optuženika za genocid i ratni zločin na prostorima bivše Jugoslavije.

- Prema tvrdnjama Šime Đodana, taj krug su sačinjavali: Franjo Tuđman, Ivica Račan, Josip Manolić, Josip Boljkovac i Dušan Bilandžić.

Pažljivi analitičari političkoga života konstatirat će vjerojatno jednoga dana da je pritvoreni etičar od uspostave RH dao više intervjua nego akademik Dušan Bilandžić do raspada SFRJ.

Sljedeći predavač, Dušan Bilandžić, u izlaganju s temom Bilanca Titove vladavine hrvatski pogled, govorio je o vlastitim iskustvima, kao član Politbiroa.

Znanstveni rad Dražena Rajkovića prvi je sustavni pokušaj suvremene hrvatske ekonomske i povijesne znanosti da obradi fenomen financiranja Domovinskog rata za koji je akademik Dušan Bilandžić izjavio da predstavlja " najbolje znanstveno djelo iz danog područja u Republici Hrvatskoj ".

Navodno apolitični HAZU (akademik Dušan Bilandžić, Hrvatska uživo, 29. V. 2013.), čini mi se prejudicira, pozdravlja haašku presudu bosanskohercegovačkoj šestorci...

Među pedeset onih s kojima je Šantić razgovarao o demokratskoj tranziciji, problemima ustrojstva i funkcioniranja vlasti u Hrvatskoj, višestranačju, ali i globalizaciji te političkim kretanjima u pojedinim europskim zemljama i ostatku svijeta, nalaze se Davor Rodin, Nenad Zakošek, Berto Šalaj, Zdravko Petak, Tihomir Cipek, Nebojša Blanuša, Mirjana Kasapović, Dušan Bilandžić, Srđan Dvornik, Vlasta Ilišin, da nabrojimo tek neke.

3. Dušan Bilandžić:« Proglašenje NDH, u koju je uvrštena i BiH, izazvalo je euforično oduševljenje hrvatskog naroda. »