Autor, fra Emanuel Hoško, zaklju? io je predstavljanje rije? ima:? U? inili smo samo ono što smo trebali u? initi u ovih 550 godina.?

Svečanu euharistiju kojom je proslavljen početak misija predvodio je fra Emanuel Hoško u suslavlju preč.

Emanuel Hoško izvrstan je poznavatelj umjetnosti, koja je uz teologiju i povijest crkve, njegova treća vokacija.

Tijekom radnog vijeka Emanuel Hoško aktivno se i uspješno uključivao u šire djelovanje crkvene i društveno-akademske zajednice.

Marijan Jurčević, dr. fra Emanuel Hoško, dr. s.

Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, istaknuvši zna? aj tadašnjeg senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježi? a koji je osnovao sjemenište.

Uredništvo kataloga i postav izložbe potpisuje likovna kriti? arka Nataša Šegota Lah, a tekst kataloga dr. fra Emanuel Hoško.

Emanuel Hoško rođen je 1940. godine u Pakračkom Antunovcu.

Prigodnu propovijed održao je fra Emanuel Hoško, naglasivši povezanost trsatskog svetišta sa našom župnom zajednicom i svetištem.

U koncelebraciji su bili župnik fra Franjo Jesenovi?, gvardijan fra Lucije Jagec, fra Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, i prof. dr. Milan Šimunovi?, predstojnik Teologije.

Vjernici župe sv. Peregrina proteklih su pet godina živjeli s prisjećanjem na misije kroz koje su ih duhovno obnovili fra Emanuel Hoško i o.

Prof. dr. Emanuel Hoško govorio je o odnosima Svete Stolice i Jugoslavije u tom vremenu, dr. Miroslav Akmadža o odnosu biskupa ove metropolije i jugoslavenskih komunističkih vlasti.

Prvi dio skupa održan je u Slavonskom Brodu, a u Našicama su o ovom iznimno značajnom franjevcu za knjižnjičarstvo, kulturu i umjetnost govorili između ostalih fra Emanuel Hoško, fra Vatroslav Frkin, dr. sc. Milan Vrbanus i Renata Bošnjaković.

Govoreći o Poruci biskupa u Novome listu od 11. studenoga dr. Emanuel Hoško smatra da je ona podrška nastojanjima oko iskoraka iz socijalne krize te je izraz povjerenja u one koji tu odgovornost danas imaju.

Fra Emanuel Hoško, autor tekstova uz katalog koji prati izložbu, istaknuo je svoje duboko uvjerenje da je ova izložba nužna uz otkrivanje Papinog spomenika i to zato što se, prema njegovim rijeèima, spomenik može razumjeti samo kada se podsjetimo svega onoga od prije dvije godine, a u tom podsjeæanju ova izložba je neposredni pomagaè. Gledajuæi sve ove fotografije, film o dogaðaju Papinog posjeta ponovo se vrti pred našim oèima, obnavljaju se dogaðaji, susreti, ponovno u nama nadiru naši nutarnji doživljaji.

Ova izložba ne samo da ide zajedno sa spomenikom, veæ ona pomaže da Papin lik bolje sagledamo, da ga bolje upoznamo, još bolje doživimo i da se ponovo utvrdi sve najbolje u nama što èuvamo kao uspomenu na susret s njime, kazao je fra Emanuel Hoško, posebno se pohvalno izrazivši o Novom listu kao organizatoru izložbe, ali i o njegovom angažmanu prije tri godine kada je probudio svijest da Papa dolazi na pet dana u Rijeku. Da nije pokrenuo sve što je pokrenuo, od onog svog uobièajenog tiska, pa do jumbo-plakata, ja mislim da bi susret na Delti bio fijasko.

Fra Emanuel Hoško iznio je pregled plodova Koncila u Crkvi u Hrvatskoj, tada u sastavu SFR Jugoslavije.

O djelu su, uz autoricu, govorili dr. Emanuel Hoško i dr. Nikola Vranješ.

To svetište u Brezju na osobit način povezano je s trsatskim svetištem, kako je posvjedočio dr. fra Emanuel Hoško, autor knjige »Trsatski franjevci«.

Dr. Emanuel Hoško, koji je ujedno i recenzent knjige, podsjetio je kako je o tom razdoblju jako puno napisano na talijanskom i slovenskom jeziku, s obje strane s jasnim preludiranim stavovima.

Franjo Emanuel Hoško, Robert Skenderović), jedan značajan broj čine respektabilni autori mlađe (npr.

O temi su govorili dr. fra Emanuel Hoško, dr. o.

Dr. Emanuel Hoško u svom je izlaganju ukratko predstavio sadržaj dokumenta " Dominus Iesus " koji je, kao što je poznato, pobudio brojne reakcije i polemike u široj svjetskoj javnosti i na užem crkvenom planu.

O Leksikonu su govorili fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Vlaho Bogišić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, dr. Ines Srdoč-Konestra s Filozofkog fakulteta u Rijeci, fra Emanuel Hoško te dr. Pejo Ćošković iz Leksikografskog zavoda. Ovaj Leksikon nije spomenik koji mi fratri dižemo sebi, nego pokazatelj da su sinovi i kćeri sv. Franje živjeli za druge.

U Leksikonu su zastupljeni franjevci koji su ostavili trag u kulturi, znanosti i društvenom životu naglasio je fra Emanuel Hoško.

To su Vladimir Kalšan, Pejo Ćošković, Ante Sekulić, Pavao Knezović, Ivana Puzak, Mirjana Repanić-Braun, Vesna Pascuttini-Juraga, Vesna Šimičić, Iva Golenko, Doris Baričević, fra Vatroslav Frkin, Vladimir Kapun, Ivan Pranjić, Ivan Jurišić, fra Daniel Patafta, fra Emanuel Hoško, preč.

O marijanskoj pobožnosti Frana Vrinjanina govorio je dr. fra Emanuel Hoško, o Šimi Starčeviću izlagali su dr. Marko Medved i dr. fra Bruno Pezo te o marijanskom štovanju u djelima Dragutina Kukalja mr. Veronika Reljac.

U raspravu o toj temi nazo? ne je uveo izv. prof. dr. Emanuel Hoško, istaknuvši kako su mediji glavni nositelj te priprave u smislu senzibilizacije javnosti povodom posjeta Svetog Oca.

Na po? etku je skup pozdravio Rije? ki nadbiskup mons dr. Ivan Dev? i?, a nakon pobožnosti križnog puta sa socijalnom tematikom duhovni nagovor je održao fra. dr. Emanuel Hoško OFM.

Odnos Katoličke crkve u Istri i Jugoslavije " Odnos Katoličke crkve u Istri i Jugoslavenske državne vlasti 1945. - 1954. " naslov je knjige Stipana Trogrlića koju su 4. svibnja u dvorani Filodramatice predstaviti dr. fra Emanuel Hoško, Goran Crnković i sam autor.